Izgradnja gasovoda Sjeverni tok 2 ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, nakon jednogodišnje pauze, nastaviće se početkom decembra.
To znači da bi projekat, koji je postao žarišna tačka u usijanim odnosima Zapada i Moskve, mogao biti gotov za samo nekoliko sedmica, uprkos najavi nove runde sankcija SAD, pišu svjetski mediji.
‘Akademik Čerski’ u pokretu
Ruska kompanija Sjeverni tok 2 saopštila je proteklog vikenda da planira da nastavi radove na polaganju cijevi na dionici gasovoda u njemačkoj isključivoj ekonomskoj zoni, javio je Rojters.
Gasovod dužine 1.230 km ispod Baltičkog mora – za koji se Moskva nada da će povećati isporuke gasa u Evropu zaobilazeći Ukrajinu, dok Vašington tvrdi da ugrožava evropsku energetsku beybjednost – skoro je gotov, ali konačni dio od oko 120 km tek treba položiti.
Radovi na projektu, koji je postao tačka usijanja u odnosima Rusije i Zapada, zaustavljeni su prošlog decembra kada je švajcarsko-holandska kompanija "Allseas" za polaganje cijevi obustavila rad nakon što su američke sankcije ciljale kompanije čiji brodovi polažu cijevi.
U saopštenju od subote, 28. novembra, kompanija Sjeverni tok 2 je navela da će naknadno odrediti brod koji će nastaviti polaganja cijevi, naglašava Rojters dodajući kako nije navedeno kada će posao biti završen.
Rojters je takođe izvijestio da je ruski brod "Akademik Čerski", za kojeg se očekuje da će biti korišten za polaganje cijevi u danskim vodama, napustio njemačku luku Mukran, koja je služila kao središte projekta i gdje je bio smješten mjesec dana, uputivši se prema ruskoj luci Kalinjingrad.
Sjevernim tokom 2, vrijednim 11 milijardi dolara (9,5 milijardi eura), upravlja ruski Gasprom, a polovinu sredstava obezbijedilo je pet evropskih kompanija: OMV, Vinteršal (Wintershall), Uniper, Šel (Shell) i Engie.
Američke sankcije, ruska rješenja
Dok predsjednik SAD Donald Tramp ne prestaje tražiti načine kako da zaustavi izgradnju kontroverznog gasovoda, rukovodioci i analitičari u industriji smatraju da bi Rusija vjerovatno mogla prevladati novu rundu američkih sankcija protiv Sjevernog toka 2 koju bi američki Kongres trebao odobriti u sljedeće tri sedmice, ukazuje Blumberg.
U SAD se i demokrate i republikanci zalažu za donošenje zakona kojim bi se pooštrile sankcije protiv Sjevernog toka 2.
Takođe, ističe Blumberg, novoizabrani predsjednik Džozef Bajden pridružio se Trampu u suprotstavljanju izgradnje gasovoda koji će osigurati dotok ruskog prirodnog gasa u Njemačku, ostavljajući malo nade da će njegovom inauguracijom u januaru to pitanje biti odbačeno.
Njemačke kompanije i kancelarka Angela Merkel zabrinuti su zbog američkog uplitanja, ali zapadne firme koje podržavaju projekat obećale su da će krenuti naprijed.
Takođe, postoje naznake da će nastavak projekta podržati i njemačka vlada, dok ministri u Berlinu dogovaraju sa zemljama EU zajednički odgovor na američke sankcije.
Blumberg ističe kako je kompanija Sjeverni tok 2 potvrdila da nastavak građevinskih radova na cjevovodu počinje 5. decembra.
Da bi krenuo naprijed, ruski Gasprom mora riješiti tri izazova: pronaći brod koji će postaviti cijevi, dobiti osiguranje za projekat i dobiti potvrdu da je posao koji se obavlja u skladu sa standardima Evropske unije.
Viša naučna saradnica na Oksfordskom institutu za energetske studije Katja Jafimav smatra da je "još uvijek moguće da se Sjeverni tok 2 izgradi do ljeta 2021. i da dobije sve potrebne sertifikate za protok gasa sljedeće zime" i dodaje kako nove sankcije mogu produžiti taj vremenski okvir, ali da Gasprom može pronaći rješenja za svaku od postavljenih prepreka.
Sljedeća runda američkih sankcija, ukazuje Blumberg, usmjerena je na sprečavanje kompanija koje pristupaju američkom finansijskom sistemu da za Sjeverni tok 2 izdaju potvrde o sigurnosti.
To bi pogodilo primarnu osiguravajuću firmu iz Ciriha (Zurich Insurance Group), odnosno norvešku kompaniju Det Norske Veritas, koja je trebala pružiti sertifikaciju sigurnosti cjevovoda.
Ukoliko se američke sankcije prošire na taj dio poslovanja, Gasprom bi mogao angažovati rusko nacionalno društvo za reosiguranje (RNRC) i slična državna tijela.
Ukrajinci na korak do uspjeha
Članovi američkog Kongresa dogovorili su se ovog mjeseca o mjerama kojima se želi osujetiti "Akademik Čerski" - jedini brod u ruskom vlasništvu koji može dovršiti postavljanje cjevovoda ispod Baltika - i pokopati Sjeverni tok 2, ukazuje Volstrit džurnal ističući kako bi nove sankcije značile pobjedu za Ukrajince koji su u Vašingtonu lobirali protiv gasovoda.
Ukrajinci su četiri godine pokušavali nagovoriti Trampovu administraciju i čelnike Kongresa da zaustave projekat jer bi, dodaje list, položen uz originalni Sjeverni tok izgrađen prije deset godina, novi cjevovod omogućio Rusiji da zaobiđe gasovodnu tranzitnu mrežu u Ukrajini koja je Kijevu godišnje donosila prihod od tri milijarde dolara.
S druge strane, naglašava Volstrit džurnal, Berlin smatra da će gasovod poboljšati evropsku energetsku sigurnost.
Ipak, lobiranje i podrška republikanskog senatora Teda Kruza i drugih ruskih skeptika u Kongresu proizveli su teško izvojevane sankcije koje su prije godinu dana zaustavile rad na Sjevernom toku 2, otprilike 120 km prije završetka.
Lobisti su, navodi list, najprije ukazivali na vezu između Sjevernog toka 2 i sposobnosti Moskve da eskalira sukob u Ukrajini.
Ukrajinci sada osjećaju da su na korak do uspjeha, jer bi Kongres do kraja mjeseca mogao odobriti zakon o troškovima odbrane koji će uključivati sankcije koje bi ovaj put mogle biti usmjerene na kompanije koje osiguravaju, testiraju, pregledaju i certificiraju cjevovod.
To znači, ukazuje Volstrit džurnal, da bi nove sankcije mogle stupiti na snagu do kraja godine.
Nove sankcije biće "posljednji ekser u kovčeg ovog projekta" i onemogućit će nastavak igradnje cjevovoda, izjavio je Vadim Glamazdin, službenik vlade za odnose s ukrajinskom državnom firmom Naftogaz.
List takođe prenosi izjavu senatora Kruza koji kaže da je "cjevovod koji je 95 odsto završen, cjevovod koji nije završen" i da je to ”trenutno samo komad metala na dnu okeana”.
Bonus video:
