Nakon 12 dramatičnih mjeseci, koje su za Kremlj pored pandemije koronavirusa obilježili neredi u postsovjetskom svijetu i protesti na Dalekom istoku, predsjednik Rusije Vladimir Putin je na maratonskoj godišnjoj konferenciji za novinare između ostalog odbacio optužbe za trovanje opozicionog lidera Alekseja Navaljnog i kritikovao one na zapadu koji mu drže lekcije.
„U poređenju sa vama, mi smo nevinašca“, kazao je Putin dopisniku BBC-a koji ga je pitao da li Rusija snosi odgovornost za pogoršanje odnosa sa zapadom“.
„Osjećam se odgovornim za ono što se dešava u Rusiji, uključujući povratak Krimskog poluostrva Rusiji. Kada je održan referendum na Kosovu, prihvatili ste rezultate za razliku od rezultata na Krimu. Demokratija mora biti priznata svuda“, kazao je Putin.
„NATO vojna infrastruktura se približava našim granicama. Zar ne treba da reagujemo na to? Jesmo li mi ti koji su se povukli iz sporazuma o raketama? Bili smo primorani da reagujemo stvaranjem novog oružanog sistema kako bi zaustavili prijetnje protiv nas“, kazao je ruski predsjednik dodajući da je Rusija na šestom mjestu po pitanju vojne potrošnje poslije SAD, Kine, Velike Britanije i Francuske. „Dakle, ko je nevinašce, a ko je agresivan? Svakako ne mi“, kazao je Putin.
U nešto pomirljivijem tonu Putin je kazao da je Rusija spremna na dijalog sa novoizabranim predsjednikom SAD Džoom Bajdenom o novom sporazumu START. „Spremni smo, ali nam je potrebna neka vrsta reakcije od naših američkih partnera“.
Jučerašnja konferencija je održana par dana nakon što je Rusija opptužena da je organizovala sajbernapad na SAD čija su meta bile mreže savezne vlade. Putin je odbacio te optužbe fokusirajući se na optužbe da se Moskva umiješala u predsjedničke izbore u SAD 2016. godine. „Ruski hakeri nikada nijesu pomogli aktuelnom predsjedniku da bude izabran i nikada se nijesu miješali u unutrašnje stvari te velike nacije. To su sve spekulacije u cilju kvarenja odnosa između Rusije i SAD“, kazao je Putin i dodao da će Bajden, zahvaljujući njegovom iskustvu u unutrašnjoj i inostranoj politici, riješiti ove probleme. Odgovarajući na pitanje o odnosima sa drugim svjetskim liderima, Putin je kazao da ne „postoje dobri ili loši lideri, samo nacionalni interesi“. „Ja tome pristupam na isti način, ja predstavljam ruske nacionalne interese“. Odnos sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom opisao je kao prijateljski i profesionalan rekavši da se Rusiji i Kini u mnogim oblastima poklapaju interesi.
„U ovom trenutku imamo suprotstavljene interese sa turskim predsjednikom Tajipom Erdoganom. Međutim, on je čovjek od riječi“, kazao je Putin. Značajan dio konferencije Putin je posvetio pandemiji koja je do sada u Rusiji ubila 48 000 ljudi, prema zvaničnim podacima (a prema nezvaničnim i mnogo više). Kazao je da još nije primio vakcinu domaće proizvodnje jer se ne preporučuje za starije od 65 godina. „Ja slušam preporuke naših specijalista, i zbog toga nijesam primio vakcinu, ali ću to učiniti čim bude moguće“. Tokom četvoročasovne sesije Putin se dotakao i starih omiljenih tema, obećavši građanima da će njihove probleme predočiti lokalnim liderima i kritikujući nedostatak međunarodnog priznanja za sovjetsku pobjedu u Drugom svjetskom ratu.
Na pitanje da li je promijenio ustav jer želi da ostane na vlasti do 2036. godine ili zato što ne želi da bude „glineni golub“ na kraju sadašnjeg mandata, ruski lider je kazao da još nije odlučio da li želi da ostane. „Postoji univerzalno pravilo: hoće li to biti dobro za zemlju? Ako hoće, onda to treba da učinimo, ako ne, onda ne treba“, kazao je.
Bonus video:
