Šta predstavlja odluka suda da se ne izruči Asanž: Poraz američkih vlasti

Odluka suda u Londonu da blokira izručenje Džulijana Asanža u SAD predstavlja poraz američkih vlasti u nastojanju da procesuiraju osnivača Vikiliksa zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata, prenosi danas Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Oni takođe ukazuju da desetogodišnji slučaj koji je pokrenuo raspravu o slobodi medija u doba interneta i izazvao zabrinutost da bi i tradicionalni mediji mogli biti na udaru zbog objavljivanja vladinih tajni, još nije gotov.

Sutkinja u Londonu presudila je u ponedjeljak da Asanž ne bi trebalo da bude poslat na suđenje u SAD gdje je protiv njega podignuta optužnica zbog hakovanja kompjutera i još 17 optužnica u vezi sa kršenjem američkog Zakona o špijunaži iz 1917, piše Fajnenšl tajms.

Advokati odbrane tvrdili su da je osnivač Vikiliksa predmet politički motivisanog progona pošto je, kako piše britanski list, osramotio Vašington objavljivanjem povjerljivih američkih dokumenta, ali je sutkinja Vanesa Bericer odbacile te argumente, a izručenje odbila iz zdravstvenih razloga i opasnosti da Asanž izvrši samoubistvo u teškim zatvorskim uslovima u SAD.

Asanž, kome je dijagnostifikovan spektar autističnih poremećaja (ASD), u SAD bi mogao da dobije do 175 godina zatvora ako bi bio proglašen krivim, ukazuje Fajnenšl tajms.

SAD optužuju Asanža da je objavljivanjem neredigovanih dokumenata doveo u opasnost obavještajne izvore, dok advokati osnivača Vikiliksa tvrde da nema dokaza da je neko bio ugrožen.

Asanžovi advokati tvrde da je optužnica prema Zakonu o špijunaži stvorila opasan presedan za slobodu medija i da kriminalizuje istraživačko novinarstvo, pošto navode da je radio kao novinar kada je pribavio i objavio procurjeli materijal.

Advokati tvrde da je proces protiv Asanža politički motivisan i da ga je odobrio predsjednik SAD Donald Tramp u okviru kampanje protiv uzbunjivača i za zastrašivanje novinara.

Sutkinja Vanesa Bericer ustvrdila je da nema dokaza o neprijateljstvu Trampove administracije prema Asanžu, niti da je bio meta "politički motivisanog progona".

Takođe je rekla da su za razliku od Vikiliksa, glavne medijske organizacije redigovale imena doušnika u dokumentima i ocijenila da sloboda govora ne daje pravo pojedincima poput Asanža da "odlučuju o sudbini drugih".

Mnogi stručnjaci očekivali su da će britanski sud dozvoliti izručenje Asanža, ali je sutkinja Bericer rekla je da je odbrana pružila uvjerljive dokaze da Asanž pati od teške depresije, da je napisao testament, tražio od sveštenika oprost grijehova i da je u njegovoj zatvorskoj ćeliji pronađen žilet, ističe Vašington post.

Slučaj Asanža se umnogome razlikuje od ranijih slučajeva špijunaže, ukazuje list uz ocjenu da nijedan prethodni slučaj nije toliko stavio na probu ograničenja Prvog amandmana Ustava SAD koji, između ostalog, štiti slobodu govora i medija.

Asanž je optužen po 18 tačaka, uključujući zavjeru za pribavljanje i otkrivanje stotina hiljada stranica tajnih vladinih dokumenata, uključujući povjerljive diplomatske depeše i osjetljive vojne izvještaje iz ratova u Iraku i Avganistanu, koji su objavljeni preko Vikiliksa, ali i tradicionalnih medija.

Američki tužioci su u sudskim spisima i na konferencijama za štampu pokušavali da naprave razliku između Asanža i Vikiliksa s jedne strane, i mejnstrim medija s druge, tvrdeći da nijedan novinar neće pomoći izvoru da pokuša da provali u zaštićene podatke ili da očekuje pravnu zaštitu ako to učini, ističe Vašington post.

Asanž je više puta branio svoj rad i projekat Vikiliksa kao novinarstvo od javnog interesa koje je razotkrivalo nezakonite radnje SAD i drugih vlada, ističe Volstrit džurnal, ukazujući da je slučaj raspalio raspravu o obimu slobode medija u doba interneta i izazvao zabrinutost da bi konvencionalni mediji i novinari na sličan način mogli biti proganjani zbog objavljivanja vladinih tajni.

SAD tvrde da je Asanž prekršio zakon tražeći povjerljivi materijal od bivše vojne obavještajne analitičarke Čelsi Mening i pomažući joj da provali lozinku da bi došli do tog materijala, dok je prema navodima američke vlade, objavljivanje diplomatskih depeša i vojnih dokumenata koje je Mening obezbijedila, ugrozilo živote američkih obavještajnih izvora.

Na saslušanjima u Londonu koja su se protegla na skoro godinu dana zbog koronavirusa, Asanž je negirao da je išta tražio od Mening ili da joj je pomogao da ukrade povjerljive dokumente.

Iako je sutkinja Bericer odbacila argumente odbrane protiv izručenja, kazavši da nema razloga da se misli da neće imati pošteno suđenje u SAD, kao i da optužbe za koje se terete predstavljaju kriminalna djela i u Velikoj Britaniji, njena odluka protiv izručenja, prema ocjeni Volstrit džurnala, predstavlja veliki udarac nastojanju Vašingtona da procesuira osnivača Vikiliksa zbog objavljivanja tajnih dokumenata.

Njujork tajms takođe ocjenjuje da je odluka suda u Londonu velika pobjeda Asanža protiv američkih vlasti, ali da su mnogi izrazili zabrinutost zbog razloga koji stoje iza presude, pošto se sutkinja usredsredila na Asanžovo mentalno zdravlje, a odbacila argument odbrane da su optužbe SAD napad na slobodu medija i da su politički motivisane.

Tužioci u SAD nikada protiv novinara nisu podigli optužnicu prema Zakonu o špijunaži i pravni stručnjaci tvrde da bi krivično gonjenje novinara ili medijske organizacije zbog njihovog posla i objavljivanja dragocjenih informacija prekršilo Prvi amandman, ukazuje Njujork tajms, dodajući da je Asanžov rad teško na pravno smislen način razlučiti od rada tradicionalnih medija.

Odluka londonskog suda o blokadi ekstradicije još je jedna prekretnica u desetogodišnjoj borbi oko Vikiliksovih objavljivanja američkih ratnih dokumenata, ističe Gardijan uz konstataciju da je Asanžova sudbina i dalje nejasna.

Presuda u ponedjeljak nije kraj Asanžove desetogodišnje borbe protiv izručenja SAD, ali najavljuje početak kraja, ocjenjuje list.

Poslije presude sutkinje Bericer, fokus će se prebaciti na žalbu, poslije čega konačna odluka o ekstradiciji pada na britansku ministarku unutrašnjih poslova Priti Patel, dok će biti presudan i stav novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena, ukazuje Gardijan i podsjeća da je Bajden 2010. rekao da je Asanž "visokotehnološki terorista".