Odluka britanske sutkinje da Džulijan Asanž ne bude izručen Sjedinjenim Državama je pobjeda za osnivača Vikiliksa, ali ne predstavlja prihvatanje slobode govora i ostavlja sjenku iznad istraživačkog novinarstva, kazali su juče pravnici i aktivisti.
Sutkinja Venesa Bericer donijela je odluku da 49-godišnji Asanž ne bude poslat u Sjedinjene Države gdje bi se suočio sa 18 optužbi uklkjučujući i onu za kršenje zakona o špijunaži. Sutkinja je kao razlog odluke navela mentalno stanje Asanža zbog kojeg postoji rizik od samoubistva.
Međutim, ona je odbacila sve argumente njegovog pravnog tima da je slučaj politički motivisan i zaključila da njegovi postupci prevazilaze zaštitu koja se podrazumijeva za slobodne medije. Sutkinja je kazala da Asanž pati od teške depresije i da su mu dijagnostifikovani Aspergerov sindrom i autizam. U njegovoj zatvorskoj ćeliji je nađen žilet u maju 2019, a ljekarima je rekao da ima suicidne misli.
SAD su saopštile da će nastaviti da traže izručenje Asanža, koji je rođen u Australiji, a američki tužioci će se žaliti na jučerašnju odluku suda u Londonu.
Asanžove pristalice tvrde da bi presuda mogla predstavljati ozbiljan problem za izdavače kada je u pitanju curenje povjerljivih informacija. „Postoje ozbiljne bojazni po pitanju presude, a povodom poštovanja slobode govora i šta će to značiti za ostale britanske novinare u budućnosti koji... nemaju iste zdravstvene probleme kao gospodin Asanž“, kazala je za Rojters njegova advokatica Dženifer Robinson. „Ovo nije pobjeda sa pozicije slobode govora. Mislim da bi svi novinari trebalo pažljivo da se pozabave ovim“.
„Nikada nećemo prihvatiti sa je novinarstvo zločin u ovoj ili bilo kojoj drugoj zemlji“, kazala je Asanžova partnerka Stela Moris ispred sudnice.
Bericer je u presudi navela da su SAD ispunile sve pravne uslove za izručenje, a da optužba da je Asanž ohrabrivao hakovanje računara američke vlade znači da je on izašao iz uloge istraživačkog novinara.
„U ovom slučaju navodni postupci giospodina Asanža su bili nezakoniti i on nije oslobođen krivične odgovornosti samo zbog toga što tvrdi da je djelovao kao novinar“, kazala je sutkinja.
Džamil Džafar, sa Univerziteta u Kolumbiji, kazao je da je naročito zabrinjavajuće to što je stav američkog tužilaštva da je Asanž prekršio špijunski zakon samo zbog toga što je objavio tajne.
„Kao rezultat toga američka optužnica protiv Asanža će nastaviti da baca mračnu sjenku na istraživačko novinarstvo“, kazao je Džafer.
Asanž nije prvi poznati slučaj u kojem do ekstradicije nije došlo zbog mentalnog stanja optuženog.
Britanska ministarka unutrašnjih poslova, a kasnije i premijerka, Tereza Mej je 2012. godine preinačila odluku sudova kako bi blokirala izručenje kompjuterskog hakera Gerija Mekinona Sjedinjenim Državama, gdje je bio optužen da je nanio štetu od preko 700 000 dolara američkim vojnim sistemima, zbog rizika da bi on mogao počiniti samoubistvo.
Prije dvije godine, Lori Lav, koja ima Aspergerov sindrom takođe je zbog straha od samoubistva pošteđena izručenja zbog optužbi da je učestvovala u hakovanju agencija među kojima su i FBI i Vojska SAD.
„Ova odluka možda održava zabrinutost kako bi se Sjedinjene Države odnosile prema osumnjičenima koji imaju psiholoških problema ukoliko bi bili izručeni“, prokomentarisao je povodom Asanžove presude Danijel Panet iz londonske pravne kompanije Linklaters.
„Dok god bude postojao nesrazmjer između uslova u pritvorima u SAD i Britaniji, ovaj argument bi se mogao često koristiti i u budućim slučajevima“. Asanžovi advokati će sjutra tražiti da njihov klijent bude pušten na slobodu uz kauciju.
Nadali se pomilovanju od Trampa
Asanžov pravni tim je tvrdio da je cijeli proces pokrenut na insistiranje administracije Donalda Trampa, i da bi Asanžovo izručenje predstavljalo ozbiljnu prijetnju za slobodu medija.
Izvan sudnice, Asanžova partnerka Stela Moris, sa kojom je on dobio dvoje djece dok je bio u azilu u ambasadi Ekvadora u Londonu, kazala je da je jučerašnja odluka pobjeda, ali da prijetnja izručenja i dalje postoji. „Pozivam predsjednika SAD da ovo sada okonča: Predsjedniče, srušite ove zatvorske zidove, dozvolite da naši dječaci imaju oca. Oslobodite Džulijana, oslobodite medije, oslobodite nas sve“, kazala je ona.
Proteklih nedjelja, pristalice i ljudi bliski osnivaču Vikiliksa lobirali su i nadali se da će ga Donald Tramp pomilovati u posljednjim danima u Bijeloj kući, ali se to nije dogodilo. Nakon jučerašnje odluke suda u Londonu u fokusu će biti žalba, a konačnu odluku će donijeti britanski ministar unutrašnjih poslova.
Novoizabrani predsjednik SAD Džo Bajden bi mogao pomilovati Asanža kada uđe u Bijelu kuću, ali ne treba zaboraviti da ga je on 2010. godine opisao kao „visokotehnološkog teroristu“.
Američki tužioci i zapadni bezbjednosni zvaničnici smatraju da je osnivač Vikiliksa bezobzirni i opasni državni neprijatelj čiji su postupci ugrozili živote agenata imenovanih u procurjelom materijalu.
Bonus video:
