Sjedinjene Američke Države pozvale su juče Rusiju da prekine vojno nagomilavanje na granici Ukrajine, a Moskva je poručila američkom “protivniku” da ratne brodove drži podalje od Krima.
Moskva je 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo, a posljednjih nedjelja je došlo do eskalacije nasilja na istoku Ukrajine, gdje se vladine snage bore protiv separatista koje podržava Rusija.
Očekuje se da dva američka ratna broda uplove u Crno more ove nedjelje.
Predsjednik SAD Džo Bajden je u telefonskom razgovoru sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom naglasio nepokolebljivu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu i pozvao Rusiju da smanji tenzije, saopštila je Bijela kuća.
U saopštenju se dodaje da je Bajden izrazio zabrinutost zbog ruskog vojnog nagomilavanja na Krimu i na ukrajinskoj granici.
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je stigao u Brisel na razgovore sa liderima NATO i ukrajinskim šefom diplomatije, rekao je da Vašington čvrsto stoji iza Ukrajine.
Blinken, koji se vratio u Brisel samo nekoliko nedjelja nakon prvog putovanja u Evropu kao Bajdenov glavni diplomata, takođe je rekao da će razgovarati o ambicijama Kijeva da se jednog dana pridruži NATO-u.
Francuska i Njemačka odavno brinu zbog reakcije Rusije na uvođenje bivše sovjetske republike u zapadni vojni savez.
“Sjedinjene Države su naš protivnik i čine sve što mogu da podriju položaj Rusije na svjetskoj sceni,” rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Prema ocjeni Rojtersa, ovi komentari ukazuju na to da bivši hladnoratovski neprijatelji sve manje praktikuju diplomatu učtivost koje su se generalno pridržavali posljednjih decenija i da Rusija snažno odgovoriti na ono što smatra neprihvatljivim miješanjem SAD u njenu sferu uticaja.
“Upozoravamo SAD da im je bolje da se klone Krima i naše crnomorske obale. To je za njihovo dobro,” rekao je Rjabkov, opisavši američko razmještanje kao provokaciju sa ciljem testiranja ruskog strpljenja.
Blinken se sastao da ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom nakon što su šefovi diplomatije Grupe sedam osudili, kako su kazali, neobjašnjeno povećanje broja ruskih vojnika.
Blinken je ponovio riječi generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji se ranije sastao sa Kulebom, da je to najveće nagomilavanje ruskih snaga od 2014. On je upozorio na “veoma provokativne akcije” Rusije.
“Rusija je proteklih nedjelja premjestila hiljade vojnika spremnih za borbu na granice Ukrajine, što je najveće nagomilavanje ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima 2014,” rekao je Stoltenberg.
“Rusija mora odmah prekinuti vojno nagomilavanje u Ukrajini i oko nje, prekinuti provokacije i smanjiti tenzije,” rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare sa Kulebom.
Rusija je poručila da će premještati snage onako kako joj odgovara, uključujući u odbrambene svrhe.
Ona redovno optužuje NATO da destabilizuje Evropu vojnim pojačanjem na Baltiku i u Poljskoj nakon aneksije Krima.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Šojgu rekao je juče da je Rusija u posljednje tri nedjelje prebacila dvije armije i tri padobranske jedinice blizu njenih zapadnih granica, u odgovoru na, kako kaže, prijeteću vojnu akciju NATO.
Šojgu je rekao da NATO raspoređuje 40.000 vojnika blizu ruskih granica, uglavnom u oblastima Crnog mora i Baltika.
“Ukupno je 40.000 trupa i 15.000 komada oružja i opreme koncentrisano blizu naše teritorije, uključujući strateške letjelice,” rekao je Šojgu.
NATO to demantuje.
Kijev i Moskva su razmijenili optužbe zbog pogoršanja situacije u Donbasu. Kuleba, koji je rekao da Kijev želi diplomatsko rješenje, pozvao je na dodatne ekonomske sankcije protiv Moskve i vojnu pomoć Kijevu.
“Na operativnom nivou, potrebne su nam mjere koje će odvratiti Rusiju i suzbiti njene agresivne namjere,” rekao je Kuleba nakon sastanka komisije NATO-Ukrajina u sjedištu Alijanse.
To bi, kako navodi Rojters, mogla biti direktna podrška sa ciljem jačanja odbrambenih kapaciteta Ukrajine.
Analitičari spekulišu o mogućim ruskim intervencijama, a i o Putinovim motivima.
Je li u pitanju nezadovoljstvo ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je po dolasku na funkciju 2019. djelovao otvoreno za kompromis, a sada odbija da prihvati rusku interpretaciju takozvanog Minsk II mirovnog sporazuma? Ili osveta zbog nedavnog obračuna Zelenskog sa Viktorom Medvedčukom, moćnim oligarhom i vodećim ukrajinskim proruskim političarem?
Neki smatraju da je u pitanju patriotsko skretanje pažnje sa opadanja popularnosti kod kuće uoči izbora u septembru. “Fajnenšl tajms” ocjenjuje da ruski lider iskušava Bajdena, koji Putina smatra ubicom, kao i riješenost Zapada.
Aljona Getmančuk, direktorica Centra nova Evropa u Kijevu, kaže da se ruska vojna prijetnja mora shvatiti ozbiljno, ali ne toliko da Zapad “igra Putinovu igru” i primora Ukrajinu da napravi ustupke koji bi podrili njen teritorijalni suverenitet.
Umjesto toga, SAD i EU bi trebalo da “elaboriraju i sinhronizuju dvije strategije: podržati Ukrajinu u kazniti Putina”. SAD trenutno djeluju puno spremnije na to od EU, ali će Njemačkoj i Francuskoj, koje ne žele dodatno pogoršanje odnosa sa Rusijom, biti teško da izdrže pritisak ako Putin nastavi sa ekalacijom krize.
Bajden predložio samit sa Putinom
U jučerašnjem, tek drugom razgovoru sa Putinom, Bajden je jasno stavio do znanja da će SAD djelovati “čvrsto” u odbrani svojih nacionalnih interesa u odgovoru na akcije Rusije poput sajber upada i miješanja u izbore. Američki lider je takođe predložio da narednih mjeseci održi samit sa Putinom u nekoj trećoj zemlji, prenio je Rojters.
Kremlj je saopštio da je Bajden rekao Putinu da želi da normalizuje bilateralne odnose i sarađuje oko kontrole oružja, iranskog nuklearnog programa, Avganistana i klimatskih promjena.
Potvrdio je da je Bajden predložio sastanak sa Putinom na visokom nivou, ali nije otkrio kako je ruski lider na to odgovorio.
Bonus video:
