Šefovi diplomatija Evropske unije pozvali su juče na prekid vatre između Izraela i palestinske grupe Hamas i povećali humanitarnu pomoć Gazi, ali nijesu uspjeli da postignu jedinstven stav koji bi bloku dao uticaj u mirovnim naporima.
Mađarska, najbliži saveznik Izraela u bloku odbila je na video-sastanku, koji je sazvao šef diplomatije EU Žozep Borel, da se pridruži 26-orici ministara u pozivu na prekid vatre.
Ipak, ostali ministri su obećali da će EU pokušati da obnovi mirovni proces zajedno sa SAD, Rusijom i Ujedinjenim nacijama.
„Najmanje što možemo je da pokušamo da postignemo prekid vatre, zatim obezbijedimo humanitarnu pomoć, a onda vidimo što je moguće učiniti za obnovu bliskoistočnog mirovnog procesa kako bi se pozabavili uzrocima nasilja“, kazao je za Rojters malteški šef diplomatije Evarist Bartolo.
„Ne možemo dozvoliti ekstremistima na obje strane da hrane jedni druge i određuju agendu“, kazao je on.
Francuski šef ministar vanjskih poslova Žan Iv le Drian kazao je novinarima u Parizu da je bliskoistočni kvartet posrednika, koji se sastoji od EU, Rusije, UN i SAD, pravi forum za obnovu izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, obustavljenog 2014.
„Moramo što je prije moguće ponovo pokrenuti mirovni proces i naći put ka dijalogu“, kazao je on.
Nedjelje izraelsko-palestinskih tenzija prerasle su u oružani konflikt početkom prošle nedjelje, a Turska je naročito bila glasna u kritikama neuspjeha Zapada da brzo reaguje, ističe Rojters.
Vašington je već duže vrijeme ključni posrednik u mirovnim naporima na Bliskom istoku, ali predsjednik Džo Bajden nije javno podržao ideju prekida vatre do razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u ponedjeljak.
EU je najveći trgovinski partner Izraela i veliki donator pomoći Palestincima. Međutim, blok ne želi da koristi taj uticaj ili da diskutuje o mogućim ekonomskim sankcijama izraelskoj vladi.
Najmanje osam manjih članica EU, na čelu sa Luksembrugom a uključujući Belgiju, Irsku, Maltu i Finsku, glasno staju u odbranu Palestinaca. Nekoliko belgijskih poslanika pozvalo je ove nedjelje EU da zbog nove eskalacije nasilja uvede zabranu putovanja i zamrzne imovinu izraelskim političarima.
Njemačka, za koju Rojters podsjeća da i dalje nosi teret krivice zbog nacističkih zločina u Drugom svjetskom ratu, ne želi da razgovara o mjerama prisile protiv Izraela ali je juče obećala 40 miliona eura humanitarne pomoći za civile u Gazi.
Druge države, uključujući Mađarsku, Češku, Austriju, Grčku, Kipar i Poljsku radije govore u korist Izraela. Austrija je u petak istakla izraelsku zastavu iznad zgrade saveznog kancelarijata u Beču.
Netanjahu je u mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu našao saveznika spremnog da blokira saopštenja i akcije usmjerene protiv Izraela.
„Evropska unija sada treba da ima vodeću ulogu u suzbijanju krize. Ona nema tu ulogu, razlog za to su ili razlike u pristupu država članica ili to što ne postoji strateški pristup iz Brisela“, kazao je kiparski šef diplomatije Nikos Kristodulides.
Bonus video:
