Broj žrtava razornih poplava koje su pogodile Njemačku i Belgiju popeo se sinoć na 170, nakon što su bujice ove nedjelje porušile kuće, puteve i pokidale vodove struje.
Najmanje 143 ljudi stradalo je u najvećoj prirodnoj katastrofi koja je pogodila Njemačku u posljednjih 50 godina.
Među njima je i oko 98 žrtava u distriktu Arvajler, južno od Kelna, prenio je Rojters.
Stotine ljudi i dalje se vode kao nestali ili nedostupni jer je nekoliko područja nepristupačno zbog visokog vodostaja, dok linije komunikacije u nekim mjestima još uvijek nijesu uspostavljene.
Lokalno stanovništvo u pogođenim mjestima pokušava da popravi što je moguće.
„Sve je potpuno uništeno. Uopšte ne možete da prepoznate prostor“, kazao je Rojtersu Mihael Lang, vlasnik prodavnice vina u Arvajleru, brišući suze.
Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer posjetio je Erfštat u državi Sjeverna Rajna – Vestfalija gdje su nastradale najmanje 43 osobe.
„Žalimo sa onima koji su izgubili prijatelje, poznanike, članove porodice“, poručio je Štajnmajer.
Oko 700 ljudi je evakuisano u petak kada je pukla brana u gradu Vasenberg, u blizini Kelna.
Gradonačelnik Vasenberga Marsel Maurer izjavio je da se nivo vode stabilizovao i da je oprezno optimističan.
Postoji rizik da bi brana Stajnbaštal na zapadu Njemačke mogla da pukne, naveli su zvaničnici, nakon što je evakuisano 4.500 ljudi iz kuća koje se nalaze u donjem toku.
Štajnmajer je kazao da će biti potrebne nedjelje da bi se mogla procijeniti kompletna šteta, za koju se očekuje da će fondove za rekonstrukciju koštati nekoliko milijardi.
Njemačka kancelarka Angela Merkel danas bi trebalo da otputuje u Rajnu-Falc, državu u kojoj se nalazi razoreno selo Šuld.
U Belgiji je u poplavama stradalo najmanje 27 osoba, dok se 103 vode kao nestale ili nedostupne.
Vlasti navode da je sigurno određeni broj samo nedostupan jer ne mogu da napune telefone ili se nalaze u bolnicama bez dokumenata.
Holandske spasilačke službe su u pripravnosti, jer su nabujale rijeke ugrozile gradove i sela širom južne pokrajine Limburg.
Desetine hiljada stanovnika je evakuisano u protekla dva dana, dok su vojnici, vatrogasne jedinice i dobrovoljci juče neprekidno radili na postavljanju nasipa i saniranja posljedica poplava.
Zašto ovako razorno?
Evropu su i ranije pogađale jake poplave, ali su ove nedjelje bile izuzetne i u smislu količine vode i razornosti.
Vlažne vazdušne mase blokirala je niska temperatura na velikim visinama, zbog čega su se četiri dana zadržale iznad ovog regiona, objasnio je za AFP Žan Žuzel, klimatolog i bivši potpredsjednik Međunarodnog panela za klimatske promjene – IPCC.
Mnogi evropski političari krive globalno zagrijavanje za katastrofu, dok ih njemačka desničarska AfD optužuje da koriste poplave da bi pravdali agendu borbe protiv klimatskih promjena.
„Još ne možemo sa sigurnošću reći da je ovaj događaj povezan s globalnim zagrijavanjem, ali globalno zagrijavanje čini ovakve događaje vjerovatnijim“, kazao je za AFP njemački hidrolog Kaj Šreter.
Najpogođenije su oblasti oko manjih rijeka i pritoka koje nijesu imale odbrambene nasipe i prebrzo su preplavljene obilnim padavinama.
Lokalne vlasti u Njemačkoj našle su se na meti kritika jer nijesu na vrijeme evakuisale stanovništvo.
Profesorka hidrologije na britanskom Univerzitetu u Redingu, Hana Louk, tvrdi da upozorenja meteorologa nijesu uzeta za ozbiljno i da nije bilo adekvatne pripreme za nepogodu.
Dio stanovništva prosto nije bio svjestan rizika i nijesu se držali čak ni dvije osnovne preporuke – da izbjegavaju boravak u prizemlju i podrumima koji prvi poplave i da momentalno isključe struju u objektu.
Neki stručnjaci ističu i opasnost od lošeg prostornog planiranja i sve veće upotrebe betona u gusto naseljenom dijelu Evrope.
Kada je tlo prekriveno materijalima poput betona, to znači da ne može da apsorbuje toliku količinu vode.
„Urbanizacija je odigrala ulogu“, kaže Žuzel. „Da li bi broj stradalih bio isti da se ovako nešto desilo prije 40 godina?“
Bonus video:
