Bugarski ministar finansija Asen Vasilev prima goste u prostranoj sali za konferencije koja ima prilično zanimljivu prošlost. Vjeruje se da je njegov prethodnik u toj prostoriji dobijao vreće pune gotovine - navodno u zamjenu za političke usluge, piše njemački nedjeljnik “Špigl”.
Vasilev kaže da su ugovori u javnom sektoru godinama dodjeljivani bez tendera. Nije bilo efikasne kontrole i pranje novca je bilo značajan problem.
Vasilev, koji se školovao na Harvardu, od maja je član privremene ekspertske vlade Bugarske i riješen je da pospremi koruptivni nered koji je ostavila prethodna vlada. Bivši premijer Bojko Borisov dao je ostavku prošlog proljeća nakon deset godina vladavine, pošto je njegova stranka GERB pretrpjela težak izborni poraz.
Nakon razgovora sa Vasilevom, nameće se pitanje da li je uopšte dobra ideja da se Bugarska pridruži jedinstvenoj evropskoj valuti, navodi njemački list. Sofija je početkom juna predstavila konkretni plan za uvođenje eura i 1. januar 2024. je određen kao datum zamjene valute.
A šanse da taj plan postane realnost uopšte nisu loše. Bugarska ispunjava sve formalne kriterijume za ulazak u eurozonu. Njen deficit budžeta, suvereni dug i stopa inflacije, premašuju kriterijume za ulazak u eurozonu. A bugarska valuta lev već je vezana za euro.
Bugarska i Hrvatska su prošle godine primljene u mehanizam evropske berze dva (ERM II) i evropsku bankarsku uniju. To znači da je put ka usvajanju eura nepovratan. “Špigl” piše da čak ni Evropska centralna banka više nema pravo veta. Moguće je samo podesiti precizni tajming.
Članstvo Bugarske označilo bi prvo proširenje eurozone od kada se Litvanija pridružila 2015. godine i postala 19. članica oblasti zajedničke valute. Međutim, kako ističe “Špigl”, postavlja se pitanje koliko ima smisla prihvatiti zemlju koja ima trajne probleme sa korupcijom, pranjem novca i finansijskim nadzorom.
Stvaranje novog problema
”Bugarska je, naravno, više nego dobrodošla da se pridruži euru, ali se prvo mora uhvatiti u koštac sa problemima u oblasti pranja novca i korupcije,” kaže Sven Giegold, član Zelene stranke u Evropskom parlamentu. On je sa saveznikom iz stranke Danielom Frojndom išao u Bugarsku da ispita koliko je ta država spremna za zajedničku valutu. Giegold kaže da EU mora spriječiti situaciju u kojoj neka država članica postaje centar za pranje novca velikih razmjera, kako što je bio slučaj sa Kiprom ili baltičkim državama.
Kada proces pristupanja euruzoni počne, teško ga je zaustaviti. Na ljeto 2020, prije nego što je aktuelna privremena vlada stupila na dužnost, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je kazala da “ćemo nastaviti da budemo uz Hrvatsku i Bugarsku u njihovim sljedećim i finalnim koracima ka pridruživanju zoni eura.”
“Izgleda da bi se Evropska unija mogla naći u opasnosti da sebi stvori još jedan problem, kao da ništa nije naučila iz krize eurozone,” piše “Špigl”.
Čak i vodeći političari u zemlji vjeruju da bi Eurogrupa trebalo da preispita namjeru da uskoro primi Bugarsku u zonu zajedničke valute, navodi se u komentaru.
“Bugarska ima nekoliko sektora u kojima je kombinacija korupcije, lošeg upravljanja i direktne ili indirektne kontrole države dovela do nagomilavanja gubitaka i faktora nestabilnosti,” izjavio je Hristo Ivanov, lider stranke Da, Bugarska! koja se bori protiv korupcije. Ivanov i ostali podsjećaju na probleme sa kojima se suočila eurozona nakon prijema Grčke.
Atina je tada sakrila pravi iznos državnog duga i deficita budžeta. Ta zemlja je 2010. skoro bankrotirala, što je uvećalo ozbiljnost krize eurozone. Uprkos tome što je grčka ekonomija izuzetno mala u odnosu na čitavu eurozonu, problemi te zemlje su zamalo doveli do kolapsa oblasti zajedničke valute.
Borisov: Vratite me, završiću vam to
Poslanik Evropskog parlamenta Frojnd, međutim, pristupanje eurozoni vidi kao priliku za zemlju. “Situacija u Bugarskoj ide u pravom smjeru pod sadašnjom vladom”, kaže on. Evropska komisija i Evropska centralna banka moraju da iskoriste priliku koju predstavlja uvođenje eura da bi bugarski finansijski sektor doveli u red, dodao je.
Uslov za to je da reformisti imaju političku kontrolu. Međutim, aktuelna vlada nema većinu u parlamentu. A novi izbori su zakazani za novembar i to će biti treći generalni izbori ove godine.
Potpuno je nejasno hoće li ministar finansija Vasilev i ostali članovi njegov kabineta uspjeti da nastave sa čišćenjem. A potpuno je moguće da se Borisovljeva stranka GERB - koja pripada konzervativnoj grupaciji Evropska narodna partija u Evropskom parlamentu zajedno sa Hrišćanskom demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel, vrati na vlast. “A to bi bila katastrofa za Evropu,” ocjenjuje “Špigl”.
Borisov već počinje da daje sarkastične opaske. “Ako ne možete da se nosite sa tim, vratite me. Završiću taj posao umjesto vas.”
Dugogodišnji premijer Bugarske podrio je demokratiju u svojoj zemlji. Narušio je nezavisnost pravosuđa i dodjeljivao javne ugovore bugarskim oligarsima. “Špigl” piše da je Borisov u velikoj mjeri uspijevao da izbjegne osudu iz Brisela ili Berlina zato što je bio diskretniji povodom tih radnji od vlada u Poljskoj i Mađarskoj. Njegova zaostavština će, ocjenjuje se u komentaru, dugo pratiti Bugarsku.
Sumorni ekonomski izgledi
Mnogi problemi sa kojima se Bugarska suočava ne mogu se brzo riješiti, čak i ako postoji motivacija. Jedna od najvećih prepreka, kažu aktivisti za građanska prava i antikorupcijske inicijative, je državni tužilac Ivan Gešev. Sve dok bude blokirao istrage o korupciji i štitio i političare i oligarhe, ništa se neće bitno promijeniti, kaže Adela Kačanova iz Bugarskog helsinškog odbora.
“Špigl” piše da su na ekonomskom planu mnoge stvari gore nego što bi se moglo zaključiti. Zemlja jeste doživjela deceniju snažnog rasta počevši od 2000. godine, ali je ekonomija bila znatno slabija od globalne finansijske krize. Studije Evropske komisije i Evropske centralne banke takođe ne daju posebno ružičastu sliku za budućnost. Prema izvještaju ECB-a, postoji “visok nivo neizvjesnosti” u vezi sa načinom na koji će se stopa inflacije u zemlji kretati u narednim mjesecima, zajedno sa zabrinutošću povodom “naglog pogoršanja” finansijske situacije Bugarske.
U glavnom gradu Sofiji razvija se mala, ali visoko produktivna softverska industrija, ali inače turizam igra ogromnu ulogu u ekonomiji, kao što je slučaj sa mnogim strukturno slabim državama južne Evrope. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) navela je u najnovijoj ekonomskoj procjeni od januara ove godine da su “regulatorne prepreke za konkurenciju u Bugarskoj veće nego u svim zemljama OECD -a, sa izuzetkom Kolumbije i Turske”. Bugarski bankarski sektor ima više loših kredita od prosjeka OECD-a, ističe njemački list.
Raste otpor u parlamentu EU
U “Špiglovoj” analizi se kao veliki problem ističe masovni egzodus visoko obrazovanih radnika. Sa druge strane, mnogi mladi ljudi koji su ostali u zemlji, nemaju ni posao ni adekvatnu obuku.
Mnogi ekonomisti kažu da bi uvođenje eura moglo uvećati taj problem. To se, uostalom, dogodilo i u drugim zemljama koje su pristupile uniji zajedničke valute. Kada je stara valuta ukinuta, cijene su porasle u mnogim oblastima, što se pokazalo štetnim prije svega za niže klase. Da bi nadoknadile dodatno opterećenje, vlade su često povećavale socijalne naknade.
Kao odgovor na takve zabrinutosti, raste otpor u Evropskom parlamentu. “Zalažem se za duži period čekanja”, kaže Markus Ferber, poslanik Hrišćanskog socijalne unije, bavarske sestrinske stranke CDU. “U suprotnom, Bugarska bi se brzo mogla pretvoriti u drugu Grčku.”
Hans-Verner Zin
, bivši čelnik Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu, ima još kritičniji stav. “Bugarska je na primjeru Grčke vidjela kako je dobro kada vam je dozvoljeno da štampate valutu koju druge zemlje priznaju kao zakonsko sredstvo plaćanja”, kaže on. Ova privilegija će takođe “pokrenuti inflatorni bum” u Bugarskoj, “što će joj na kraju oduzeti konkurentnost i pretvoriti je u još jednog primaoca evropske transfer unije”, predviđa on.
Slabljenje entuzijazma za reforme
Pitanje je kako se takav razvoj događaja može spriječiti, navodi “Špigl”, dodajući da je jedan način nedavno demonstrirala vlada Sjedinjenih Država. Vašington je u junu uveo sankcije protiv tri bugarska oligarha i 64 kompanije u skladu sa Zakonom Magnitski. Taj zakon omogućava američkoj vladi da zamrzne imovinu velikih kriminalaca i spriječi ih da putuju u SAD. Posljedice su često bolne, što znači da je Zakon Magnitski efikasan instrument za borbu protiv korupcije, ocjenjuje njemački časopis. Nova bugarska vlada pozdravila je potez Vašingtona.
Reformisti ne očekuju da EU zauzme sličan pristup. Kada od Amerikanaca traži pomoć u borbi protiv korupcije, ministar finansija Vasilev kaže da ona stigne u roku od dva dana. Evropa, sa druge strane, samo piše isprazne izvještaje i ništa ne radi, dodaje on. Vasilev dodaje da nije dobio nikakvu podršku ni od Njemačke. “Činjenica da bugarska vlada mora da traži pomoć od Amerikanaca nije dobar znak za EU”, kaže poslanik Zelene stranke u EP Daniel Frojnd.
“Špigl” piše da je na večeri sa proreformski orijentisanim evropskim parlamentarcima, jedan od poslanika rekao da je Bugarska uložila ozbiljne napore u reforme dok se pripremala za pridruživanje EU. Ali nakon pristupanja, ti reformski napori su odmah oslabili. Mnogi su zabrinuti da bi se to moglo dogoditi i kada zemlja postane dio eurozone.
Moguće da se Borisovljeva stranka GERB vrati na vlast, što bi bi bila katastrofa za Evropu, ocjenjuje “Špigl”
Činjenica da bugarska vlada mora da traži pomoć od Amerikanaca nije dobar znak za EU
Bonus video:
