Napad kamionom u Berlinu bio je najkrvaviji islamistički udar na njemačkoj teritoriji. Dokazani su brojni propusti njemačkih službi, ali i dalje ostaje pitanje: da li je terorista imao nalogodavce iz Islamske države?
Spomen-crkva cara Vilhelma u Berlinu, teško oštećena u ratu 1943, danas stoji kao spomenik protiv rata. Ali, ne samo to – od prije pet godina ova crkva i trg Brajtšajdplac gdje se nalazi podsjećaju i na najkrvaviji islamistički napad koji je do sada pogodio Njemačku.
U nedelju je tamo održana komemoracija, a njemački zvaničnici su još jednom priznali strašne propuste bezbjednosnih službi. One su imale priliku da spriječe teroristu, ali nisu. Takođe, kako se navodi u novom novinarskom istraživanju, nalogodavac krvavog djela još je na slobodi.
Tog 19. decembra 2016. je trg u Berlinu bio prepun ljudi, drvenih kućica i božićnih ukrasa – odvijao se tradicionalni božićni vašar. Anis Amri, terorista porijeklom iz Tunisa, naišao je kamionom koji je prethodno oteo ubivši vozača, i počeo da gazi sve pred sobom.
Pod udarom šlepera sa 25 tona građevinskog materijala poginulo je jedanaest ljudi, desetine su povrijeđene. Još dvoje ljudi umrlo je kasnije, od posljedica povreda.
Amri je uspio da pobjegne, preko Holandije, Belgije i Francuske, da bi nekoliko dana kasnije poginuo u razmjeni vatre sa policijom u Milanu.
Brojni propusti
„Država nije uspjela da održi svoje obećanje da će štititi i garantovati bezbjednost i sigurnost“, rekao je predsjednik Frank-Valter Štajnmajer na komemoraciji. On je podsjetio na obavezu da se propusti bezbjednosnog aparata razjasne.
Pet godina kasnije, time niko nije zadovoljan. Povrijeđeni i porodice poginulih podsjetili su na propuste u otvorenom pismu. Ljudi su u prosjeku skoro godinu dana čekali na psihološku podršku, a rasprave o odštetama traju i danas.
Anketni odbor Bundestaga sastavio je izvještaj na 1.900 stranica sa razornim zaključkom o radu bezbjednosnih službi. One su, naime, imale Anisa Amrija na radaru otkako je došao u Njemačku, tražeći azil. Bio je definisan kao potencijalna prijetnja, čak i praćen, ali je manjak komunikacije između raznih ogranaka službi doveo do toga da je nesmetano izvršio napad.
Ali, to možda nije sve. Na petu godišnjicu krvavog pohoda, berlinski javni servis RBB ekskluzivno javlja o detaljima istrage koji ukazuju da Amri nije bio vuk-samotnjak, već da je djelovao po nalogu Islamske države.
Povlačio konce, a još na slobodi?
Novinari se pozivaju na izvještaje njemačkih službi i svjedoke. Prema njima, konce terorističkog čina povlačio je Ali Hazim Aziz, visoki funkcioner Islamske države u Iraku, zadužen za planiranje napada u Evropi.
Kako se doznaje iz krugova iračkih obavještajnih službi, taj čovjek je vjerovatno još živ i možda je napustio Irak.
Novinari prenose da je njemačka služba BND već 31. decembra 2016. imala informaciju od svog agenta iz Abu Dabija o navodnom nalogodavcu. Ali Hazim Aziz, poznatiji pod bojnim imenom Abu Bara al Iraki, navodno je organizovao i napade u Parizu i Bejrutu.
„Svi napadi 2014. i 2015. bili su zapravo organizovani pod nadzorom Abu Bare al Irakija. To je činjenica, to zapadne tajne službe znaju kao i ja“, rekao je novinarima jedan Turčin, bivši borac islamske države, koji je sada u kurdskom zatvoru na sjeveru Sirije.
Međutim, tokom rada anketnog odbora Bundestaga, nadležni agenti su priznali poslanicima da je istraga o nalogodavcu zastala, ili da informacije nisu smatrali vjerodostojnim. Neki poslanici traže da se Ali Hazim Aziz goni krivično, gdje god da je.
Na upit novinara, nadležno njemačko tužilaštvo saopštilo je da tokom istrage ne može da otkriva informacije o tome ko je sve na meti istražitelja.
Bonus video:
