Za kancelara Olafa Šolca i šeficu diplomatije Analenu Berbok, suočavanje sa Rusijom je prvi veliki spoljnopolitički izazov. Lako je moguće da će ta tema prerasti u prvi veliki problem unutar nove vladajuće koalicije.
U koalicionom sporazumu Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (FDP) postoji rečenica koja u teoriji zvuči dobro, ali bi u praksi mogla brzo da se pokaže kao problem: "Njemačka spoljna politika mora biti usklađena između različitih resora vlade, kako bi se povećala koherentnost naših međunarodnih aktivnosti." Drugim riječima to bi značilo: "Želimo da djelujemo jedinstveno u geopolitičkom smislu."
Da li je Sjeverni tok 2 "projekat privatnog sektora"?
To su lijepe želje, ali činjenica je da se mišljenja kancelara Olafa Šolca (SPD) i njegove ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Zeleni) ponekad razilaze. To se dobro vidi na primjeru Rusije.
Kao kandidatkinja za kancelarku, u kampanji za savezne izbore, Berbok se protivila puštanju u pogon gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se ruski gas dopremao u Njemačku i dalje u Evropu. Prema njenom mišljenju, Njemačka bi time u svojoj energetskoj politici postala zavisna od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Šolc, sa druge strane, taj gasovod smatra "projektom čisto privatnog sektora".
Nije isključeno da će sada Berbok, kao ministarka spoljnih poslova, morati da podrži stavove koje je odbacivala kao opoziciona političarka. Teško će moći da zaustavi Sjeverni tok 2. Njena posljednja nada je da će puštanje u pogon propasti zbog veta njemačke Savezne agencije za mreže. Ona je objavila da je malo verovatno da bi konačna odluka mogla da bude donesena u prvoj polovini 2022. – trenutno se proverava usklađenost projekta sa odredbama evropskog prava.
Savezništvo sa Amerikom
Spor oko gasovoda bi međutim i ranije mogao da eskalira u slučaju zaoštravanja ukrajinske krize. Berbok je o tome razgovarala sa svojim američkim kolegom Entonijem Blinkenom tokom posjete Vašingtonu. Na konferenciji za novinare američki političar je naglasio da je dogovoreno "da ćemo zajedno sa našim evropskim partnerima preduzeti efikasne mjere ako Rusija bude koristila energiju kao oružje ili ako dođe do daljih agresivnih akcija".
Jasno upozorenje koje je njemačka ministarka uputila Putinu je i u interesu kancelara Šolca. Retorički se zadržala u okvirima onoga što se uopšteno navodi u koalicionom sporazumu kada je riječ o Rusiji: "Zahtjevamo hitan prekid pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja na istoku Ukrajine i nezakonite aneksije Krima."
Kancelar želi da određuje politiku prema Moskvi
Niko ne vjeruje da će Putin poluostrvo koje je anektirao 2014. godine vratiti Ukrajini – mada naravno ni Šolc ni Berbok to ne bi javno rekli. Kako ne bi oslabili svoju poziciju u odnosu na ruskog predsjednika, ključna je blisko koordinisana strategija između kancelarskog ureda i Ministarstva spoljnih poslova. Ali pitanje je da li svi to tako vide.
Tradicionalno dobro umreženi tabloid "Bild" tu blisku koordinisanost naime dovodi u sumnju. Prema njegovim navodima, koje dosada niko nije potvrdio, kancelar želi da vodi glavnu riječ kada je u pitanju politika prema Rusiji. Navodno tu pokušava da se ostvari nešto poput „novog početka". U tom kontekstu se planira sastanak Šolca i Putina, vjerovatno u januaru.
Ako se ta nagađanja pokažu tačna, to i ne bi bilo veliko iznenađenje. U njemačkom ustavu jasno stoji da "kancelar utvrđuje smjernice politike i odgovoran je za njih. U okviru tih smjernica, svaki savezni ministar samostalno i na vlastitu odgovornost upravlja svojim područjem."
"Treba nam nova istočna politika"
Drugim rečima: Olaf Šolc je šef. Spoljna politika se uvjek vodila u kancelarskom uredu, a taj uticaj se još više povećao za vrijeme vladavine demohrišćanke Angele Merkel od 2005. do 2021. Ona je u 16 godina svog mandata značajno oblikovala imidž Njemačke u svijetu.
Njen nasljednik, čini se, želi na tim osnovama da nastavi, ali i da postavi nove akcente: "Ono što nam treba je nova istočna politika", rekao je Šolc kao kandidat za kancelara u razgovoru za DW.
Ukrajina u centru pažnje
U tom intervjuu Šolc je rekao i šta očekuje od Moskve: prihvatanje činjenice "da će doći do dalje integracije Evrope". Dugoročno, to bi moglo da znači članstvo Ukrajine u EU i NATO. Da Vladimir Putin do toga ne drži mnogo, to je poznato. Ipak, kancelar Šolc se oslanja na doktrinu koja je u vrijeme kancelara Vilija Branta glasila "promjena kroz zbližavanje".
U odnosu na Rusiju, koalicioni sporazum kaže: "Svesni smo važnosti obimnih i stabilnih odnosa i nastavićemo da im težimo. Spremni smo za konstruktivan dijalog."
Ali, da bi taj dijalog uspeo, Olaf Šolc i Analena Berbok moraju da budu usaglašeni u vezi sa spoljnom politikom. Da li će im to uspeti, uskoro će se vidjeti.
Bonus video:
