Predsjednik Vladimir Putin rekao je juče da SAD i NATO nisu odgovorili na glavne bezbjednosne zahtjeve Rusije u njihovom sporu oko Ukrajine, ali da je Moskva spremna da nastavi razgovore.
Putin je prvu reakciju na odgovore SAD i NATO na zahtjeve Rusije pokazao u telefonskom razgovoru sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom. On se nedjeljama nije javno oglašavao o krizi, u kojoj je Rusija gomilala trupe blizu Ukrajine.
Putin je rekao Makronu da će proučiti odgovore Vašingtona i NATO-a ove nedjelje prije nego što donese odluku o daljim akcijama, saopštio je Kremlj.
Zvaničnik francuskog predsjedništva rekao je da je Putin naglasio da ne želi da situacija eskalira. Pomirljiv su bili i komentari ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je izjavio da Moskva ne želi rat.
"Skrenuta je pažnja na činjenicu da odgovori SAD i NATO-a nisu uzeli u obzir glavne brige Rusije", saopštio je Kremlj o Putinovom razgovoru sa Makronom.
Putin je rekao Makronu da je francuski predsjednik "jedini sa kojim može da vodi tako ozbiljne razgovore", objavio je "Gardijan", pozivaći se na izvor iz francuskog predsjedništva.
Francuski zvaničnik je rekao da postoji neslaganje, ali da su saglasni da je dijalog neophodan i da su Evropljani i Francuska dio tekućeg dijaloga. "Dijalog je težak i iz ovog poziva nije proisteklo nijedno rješenje".
Putin je naglasio da ne želi da situacija eskalira, a pomirljiv su bili i komentari ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova
Francuski predsjednik odavno poziva na dijalog s Rusijom, ponekad ljuteći druge članice EU koje se zalažu za distanciraniji pristup.
Rusija traži da se obustavi širenje alijanse, da se ne raspoređuje ofanzivno oružje blizu njenih granica i da se vojni kapaciteti i infrastruktura NATO vrate na stanje prije priključivanja država bivšeg Varšavskog pakta u istočnoj Evropi.
"Ignorisano je ključno pitanje - kako Sjedinjene Države i njihovi saveznici namjeravaju da slijede princip integriteta bezbjednosti... da niko ne treba da jača svoju bezbjednost na račun bezbjednosti druge zemlje", navedeno je u saopštenju Kremlja.
SAD i NATO su jasno stavili do znanja da neki zahtjevi Rusije nisu prihvatljivi, ali su takođe ostavili otvorena vrata za dijalog.
Makron je rekao Putinu da Rusija mora poštovati suverenitet svojih susjeda, saopštila je Jelisejska palata. Putin je pristao da nastavi razgovore tako da se stekao utisak da "su se stvari pomjerile", saopštio je zvaničnik francuskog predsjedništva.
Zelenski: Ne treba nam panika
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ocijenio da Bijela kuća paniči oko neminovnog ruskog napada.
Ukrajina smatra da ruski napad nije neizbježan, mada je moguć ekonomski štetan rat.
Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je Zelenskom u četvrtak da "postoji udaljena mogućnost da bi Rusi mogli izvršiti invaziju na Ukrajinu u februaru".
Upitan o tom razgovoru, Zelenski je rekao da ne smatra da je situacija napetija nego što je bila. "U inostranstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. Imamo li tenkove na ulicama? Ne. Ne kažem da eskalacija nije moguća ... ali ne treba nam ova panika", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu.
On je ponovio pozive ukrajinskih zvaničnika za četiri do pet milijardi dolara za stabilizovanje njene ekonomije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da alijansa pomno prati kako Rusija, koja već ima desetine hiljada vojnika blizu ukrajinske granice, premješta trupe i oružje u Bjelorusiju radi vježbi.
On je dodao da je NATO spreman da poveća prisustvo svojih trupa u istočnoj Evropi i upozorio da bi ruski napad mogao imati različite oblike uključujući sajber napad, pokušaj puča ili sabotažu.
"NATO je spreman da se uključi u politički dijalog. Ali takođe smo spremni da odgovorimo ako Rusija izabere oružani sukob", rekao je Stoltenberg u Briselu.
Ključni pokazatelj vojne spremnosti
Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je juče da Putin sada ima vojni kapacitet da djeluje protiv Ukrajine, jer jača snage u blizini njenih granica.
"Iako ne vjerujemo da je predsjednik Putin donio konačnu odluku da upotrijebi te snage protiv Ukrajine, jasno je da on sada ima tu sposobnost", rekao je Ostin novinarima.
On je rekao novinarima da su SAD i dalje usredsređene na suzbijanje ruskih dezinformacija, uključujući sve što bi moglo da se iskoristi kao izgovor za napad na Ukrajinu. Dodao je da su SAD posvećene da pomognu Ukrajini da se odbrani, uključujući obezbjeđivanje dodatnog protivoklopnog naoružanja.
Američki general Majkl Mili, načelnik združenog štaba, rekao je da je rusko raspoređivanje veće od bilo čega po obimu od ere Hladnog rata i da SAD snažno preporučuju da se Rusija povuče.
Tri američka zvaničnika su rekla Rojtersu da je nagomilavanje blizu Ukrajine prošireno tako da uključuje zalihe krvi zajedno sa ostalim medicinskim materijalima koji bi joj omogućili da liječi povrijeđene, što je ključni pokazatelj vojne spremnosti Moskve.
Lavrov je rekao da očekuje da se ponovo sastane sa američkim kolegom Entonijem Blinkenom narednih nedjelja. Na posljednjem sastanku, 21. januara u Ženevi, nije ostvaren nikakav pomak.
"Ako zavisi od Rusije, onda rata neće biti. Ne želimo ratove. Ali takođe nećemo dozvoliti da se naši interesi grubo gaze, ignorišu", rekao je Lavrov ruskim radio stanicama.
On je, ne navodeći detalje, rekao da su kontrapredlozi SAD bolji od onih koje je ponudio NATO.
Zalihe energije
SAD i Evropska unija upozorile su Rusiju da će se suočiti sa ekonomskim sankcijama ako napadne Ukrajinu.
One bi se nadovezale na sankcije uvedene Rusiji pošto je pripojila Krim i podržala separatiste u istočnoj Ukrajini 2014. godine, iako među zapadnim zemljama postoje podjele oko toga kako da odgovore jer je Evropa zavisna od Rusije u snabdijevanju energijom.
Bajden i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazali su da su se dogovorili da sarađuju oko garantovanja energetske bezbjednosti Evrope, ali nisu saopštili detalje.
Vašington je u pregovorima sa zemljama i kompanijama koje proizvode energiju širom svijeta o potencijalnom preusmjeravanju zaliha u Evropu ako Rusija napadne Ukrajinu, rekao je novinarima ove nedjelje visoki zvaničnik Bajdenove administracije.
Povodom predviđanja ruskog napada, Evropljani su zauzeli oprezniji stav od Vašingtona.
Šef njemačke spoljne obavještajne agencije BND rekao je Rojtersu da je Rusija spremna da napadne Ukrajinu, ali je dodao: "Vjerujem da odluka o napadu još nije donijeta", rekao je Bruno Kal.
Letonija kritikuje "nemoralni" odnos Njemačke
Zvaničnici EU su u više navrata pozivali na jedinstvo u bloku oko Ukrajine, a neki su zabrinuti zbog toga što Njemačka - koja brine zbog zaliha energije - nije zauzela oštriji stav.
Podjele su ponovo izbile na vidjelo kada je letonski ministar odbrane Artis Pabriks napao njemačku vladu zbog "nemoralnog" odbijanja na dozvoli Estoniji da pošalje Ukrajini oružje njemačke proizvodnje. U intervjuu za "Fajnenšl tajms", on je rekao: "Hodajući mračnom uličicom, vidim da nekoga tuku i kažem: 'Kad budeš pretučen, zvaću hitnu pomoć'. To nije u redu".
Njegovi komentari su izazvali oštre kritike njemačkog veterana poslanika Zelenih u Evropskom parlamentu, Rajnharda Butikofera. "Tako treba, Letonijo! Pretvorimo NATO i EU u streljački vod. To će Putina i Sija (Đinpinga) naučiti lekciji. Je li tako?", napisao je na Tviteru, pojašnjavajući da je u pitanju sarkazam.
Njemačka je isključila mogućnost slanja oružja u inostranstvo iz istorijskih razloga. Taj stav je u četvrtak podržala ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
Bonus video:
