Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je juče Zapad da ignoriše bezbjednosne brige Rusije i da namjerno kreira scenario koji je osmišljen da je namami u rat.
U prvim direktnim javnim komentarima o ukrajinskoj krizi za skoro šest nedjelja, prkosni Putin nije pokazao nikakav znak odstupanja od bezbjednosnih zahtjeva koje zapadne države smatraju neprihvatljivim i mogućim izgovorom za pokretanje invazije.
"Sada je već jasno ... da su fundamentalne ruske brige ignorisane," rekao je Putin na konferenciji za novinare sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kremlju.
On je opisao mogući budući scenario u kojem Ukrajina koja je primljena u NATO pokušava da ponovo osvoji poluostrvo Krim, koje je Rusija pripojila 2014.
"Zamislimo da je Ukrajina članica NATO i da počne te vojne operacije. Da li bi trebalo da idemo u rat sa NATO blokom? Je li iko o tome razmišljao? Očigledno ne", rekao je Putin.
Rusija je nagomilala više od 100.000 trupa blizu granica Ukrajine, a zapadne države kažu da strahuju da Putin možda planira invaziju. Rusija to poriče, ali je poručila da može preduzeti neodređenu vojnu akciju ukoliko se ne usvoje njeni bezbjednosni zahtjevi. SAD i njihovi saveznici su upozorili da bi bilo kakva invazija rezultovala oštrim sankcijama.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je juče svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da je sada vrijeme da se ruske trupe povuku sa granice sa Ukrajinom ako Moskva nema namjeru da napadne, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
"I dalje slušamo uvjeravanja da Rusija ne planira da napadne, ali svaka akcija koju vidimo govori drugačije, uz nastavak nagomilavanja trupa, teškog naoružanja, pomjeranja ka granici," rekao je zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
"Ako predsjednik Putin istinski ne planira rat ili promjenu režima, onda je sada trenutak da povuče trupe i teško naoružanje i uključi se u ozbiljne razgovore ... koji mogu osnažiti kolektivnu evropsku bezbjednost, rekao je sekretar ministru spoljnih poslova Lavrovu."
Ukrajina je "instrument"
Putin nije govorio javno o ukrajinskoj krizi od 23. decembra, dok su ruske i zapadne diplomate imale nekoliko rundi razgovora u cilju ublažavanja krize.
Agencija Rojters ocjenjuje da njegove jučerašnje izjave odražavaju svjetonazor prema kojem Rusija mora da se brani od agresivnih i neprijateljskih SAD. Glavna briga Vašingtona nije bezbjednost Ukrajine, nego obuzdavanje Rusije, rekao je.
"U tom smislu, Ukrajina je samo instrument za postizanje tog cilja. To može biti urađeno na različite načine, tako što će nas uvući u neku vrstu oružanog sukoba i, uz pomoć njihovih saveznika u Evropi, nametnuti nam te oštre sankcije o kojima trenutno pričaju u SAD," izjavio je Putin.
On je izrazio nadu da će se dijalog sa Ukrajinom nastaviti i istakao da je potrebno naći način da se zaštiti svačija bezbjednost. Dodao je da bi francuski predsjednik Emanuel Makron mogao uskoro posjetiti Moskvu u okviru obnovljenih diplomatskih napora.
Mađarski premijer Orban je rekao da je ubijeđen da se može postići sporazum koji bi garantovao mir, bezbjednost Rusije i koji bi bio prihvatljiv i za članice NATO.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da je sada vrijeme da se ruske trupe povuku sa granice sa Ukrajinom ako Moskva nema namjeru da napadne
Zapad je prošle nedjelje formalno odbacio zahtjeve Rusije da spriječi ulazak Ukrajine u NATO i povuče snage alijanse iz istočne Evrope, istovremeno izražavajući spremnost da razgovara o kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja.
Moskva kaže da širenje NATO za 14 članica u istočnoj Evropi od Hladnog rata predstavlja prijetnju Rusiji i da alijansa krši dogovoreni međunarodni princip da države ne bi trebalo da jačaju sopstvenu bezbjednost na štetu drugih.
Neke države su povukle dio osoblja iz ambasade u Kijevu, a Vašington je juče savjetovao da se ne putuje u Bjelorusiju zbog "povećanja neobične i zabrinjavajuće ruske vojne aktivnosti blizu granice s Ukrajinom."
Vašington je proteklih nedjelja pitao glavne proizvođače gasa mogu li obezbijediti dodatni gas Evropi u slučaju prekida ruskog protoka. Ministar energetike jednog od najvećih, Katara, rekao je juče da neće moći jednostrano da nadomjesti potrebe Evrope za energentima.
Zelenski jača vojsku
Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je juče dekret o jačanju ukrajinskih oružanih snaga za 100.000 vojnika tokom tri godine i povećanju njihovih plata, dok su ga evropski lideri redom podržavali u sporu sa Rusijom.
Zelenski je pozvao poslanike da ostanu mirni i izbjegavaju paniku, rekavši da je naredio povećanje "ne zato što ćemo uskoro imati rat ... nego da bi uskoro i u budućnosti bio mir u Ukrajini."
Vojne snage Ukrajine trenutno broje oko 250.000 pripadnika, dok ukupna snaga ruskih iznosi oko 900.000. Ruske trupe održavaju vježbe u Bjelorusiji i odmetnutoj oblasti Moldavije, što im potencijalno omogućava da napadnu iz nekoliko pravaca.
Ukrajina je saopštila da sa Poljskom i Britanijom radi na jačanju saradnje "u kontekstu tekuće ruske agresije".
Poljski premijer Mateuš Mazovjecki je prilikom posjete Kijevu rekao da će Varšava pomoći Ukrajini zalihama gasa i oružja, kao i humanitarnom i ekonomskom pomoći.
Živeći blizu susjedu poput Rusije, imamo osjećaj da živimo u podnožju vulkana," rekao je Moravjecki, obećavajući Ukrajini artiljerijsku municiju, minobacačke bombe, prenosive sisteme vazdušne odbrane i izviđačke dronove.
London će uvesti sankcije koje će pogoditi ruske strateške komercijalne interese i pojedince u trenutku bilo kakvog upada u Ukrajinu, rekao je juče premijer Boris Džonson na konferenciji za novinare sa Zelenskim u Kijevu.
On je odbacio navode da Britanija i SAD možda preuveličavaju rusku prijetnju.
Bonus video:
