Njemački kancelar Olaf Šolc stiže u nedjelju u američku prijestonicu Vašington u svoju inauguracionu posjetu. Tamo će se u ponedjeljak sastati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.
Na sajtu njemačke Vlade, piše: "Aktuelna pitanja bezbjednosti u Evropi i ophođenje sa Rusijom biće centralna tema posjete SAD. Međutim, na dnevnom redu su i druge važne teme, počev od prioriteta njemačkog predsjedavanja G7 i borbe protiv pandemije korone do pitanja svjetske trgovine."
Prije polaska za Vašington, kancelar Olaf Šolc se osvrnuo na razmjenu sa važnim njemačkim partnerima u vezi sa krizom u Ukrajini. "Bliska koordinacija između evropskih partnera i sa SAD je veoma važna", rekao je on za "Bild am zontag".
"Cilj je da se Kremlju prenese zajednička poruka: Kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine imaće teške posljedice po Rusiju – politički, ekonomski i geostrateški. U tome se slažu svi evropski saveznici."
Prema informacijama ovog lista, kancelar je u petak telefonirao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Borisom Džonsonom, a potom su u subotu takođe telefonom razgovarali Makron i Džonson.
U ponedjeljak francuski predsjednik Emanuel Makron putuje u Moskvu gdje će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Potom Makron, a i poljski predsjednik Andžej Duda žele da dođu u Berlin.
Osim toga, u glavnom gradu Njemačke će gostovati šefovi država i vlada tri baltičke države Litvanije, Letonije i Estonije. Svi ovi razgovori su vezani za ukrajinsku krizu.
Berbok putuje u Ukrajinu
Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok putuje u ponedjeljak u Ukrajinu.
Kako je saopštila portparolka ministarstva spoljnih poslova, Berbok će se sastati sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom.
U kasnim večernjim satima, Berbok će otputovati u istočnu Ukrajinu, gdje planira da u utorak posjeti takozvanu liniju kontakta između ukrajinskih vladinih trupa i separatista koje podržava Rusija u zoni sukoba u Donbasu. Portparolka je rekla da ministarka hoće lično da stekne uvid o tamošnjoj vojnoj i humanitarnoj situaciji.
Ovo putovanje je istovremeno priprema za posjetu kancelara Olafa Šolca koji planira da u ponedjeljak 14. februara posjeti Kijev. Za dan kasnije (15.2.) najavljena je posjeta Moskvi i susret sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Sankcije i Sjeverni tok 2
Zbog masovnog raspoređivanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, Zapad strahuje da bi Rusija mogla da napadne susjednu zemlju.
SAD, Njemačka i druge zapadne zemlje zaprijetile su Moskvi oštrim sankcijama. Tu se prije svega radi o njemačko-ruskom gasovodu Sjeverni tok 2, koji je završen, ali nije pušten u rad. Taj projekat je žestoko kritikovan od strane brojnih zapadnih partnera njemačke Vlade - prije svih Sjedinjenih Američkih Država.
Među socijaldemokratama u Njemačkoj je sporno pitanje razmjera mogućih sankcija Rusiji.
Njemački ministar privrede Robert Habek iz stranke Zeleni u subotu je jasno dao do znanja: "Ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, moguće su sve sankcije koje su pogodne da primoraju Rusiju da se povuče."
Situacija je trenutno nesigurna, cilj mora biti deeskalacija. "Istovremeno je ispravno da se SAD i EU jednoglasno kažu: ako Rusija napadne Ukrajinu, platiće za to visoku ekonomsku cijenu."
Habek je istovremeno upozorio na posljedice puštanja u rad gasovoda Sjeverni tok 2: 2Geopolitički, Sjeverni tok 2 ne samo da pogoršava zavisnost od ruskog gasa, već se i fokusira na put snabdijevanja koji je ranjiv. Moramo bolje da se pripremimo za sledeću zimu. Geopolitička situacija primorava Njemačku da stvori druge uvozne opcije i diverzifikuje nabavku, uključujući infrastrukturna pitanja."
NATO pojačava trupe na sjeveru i istoku Evrope
Američki predsjednik Džozef Bajden najavio je jačanje istočnog krila NATO usred koncentracije ruskih trupa u blizini Ukrajine.
Ukupno 1.700 vojnika treba da bude poslato iz Sjedinjenih Američkih Država u zemlju partnera NATO, a još 300 u Nemačku. Zauzvrat, 1.000 američkih vojnika treba da bude prebačeno iz Njemačke u Rumuniju.
Prve američke trupe stigle su u petak u Njemačku, u Vizbaden, a u subotu i prvi dodatni američki vojnici u Poljsku, glavni kontingent se očekuje u nedjelju.
Prije nešto više od nedjelju dana, SAD i Danska su već premjestile borbene avione u baltičke države. Prema navodima estonske vojske, šest borbenih aviona F-15C Eagle sletelo je u vojnu bazu Amari. Dansko vazduhoplovstvo poslalo je četiri borbena aviona F-16 u Litvaniju kako bi ojačalo vazdušni nadzor NATO-a.
Ruski borbeni avioni u Bjelorusiji
U međuvremenu, Rusija je u Bjelorusiju prebacila borbene avione Suhoj Su-25SM. Ministarstvo odbrane u Moskvi saopštilo je da su letjelice do vojnih aerodroma u oblasti Brest u blizini granice sa Poljskom stigle iz više od 7.000 kilometara udaljenog Primorja na Japanskom moru. Ministarstvo nije dalo informacije o tačnom broju letjelica.
Vojne vođe Bjelorusije i Rusije su više puta isticale da je raspoređivanje trupa isključivo u svrhu obuke. Predviđeno je da se taj vazdušni manevar održi od 10. do 20. februara.
Kina i Rusija protiv širenja NATO i uticaja SAD u Indopacifiku
Istovremeno sa zbijanjem redova evroatlantskih partnera, diplomatskih aktivnosti je bilo i među evroazijskim partnerima. Otvaranje 24. Olimpijskih igara, koje je bojkotovala većina zapadnih političara, bio je povod da se petak i subotu održi niz sastanaka visokih predstavnika tridesetak država sa kineskim domaćinima, ali i međusobno.
Kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin su u petak na sastanku u Pekingu usvojili zajedničku deklaraciju u kojoj su se između ostalog usprotivili proširenju NATO.
Prema Kremlju, deklaracija "odražava zajedničke stavove Rusije i Kine o glavnim globalnim pitanjima, uključujući bezbjednosna pitanja".
Putin i Đinping su izrazili "duboko zabrinuti" za međunarodnu bezbjednost.
Lideri Rusije i Kine se slažu da NATO predvođen SAD treba da napusti "ideološki pristup iz doba hladnog rata" i da poštuje "suverenitet, bezbjednost i interese drugih zemalja".
"Nijedna država ne bi mogla ili ne bi trebalo da svoju bezbjednost tretira izolovano od globalne bezbjednosti i na račun bezbjednosti drugih država", navodi se u deklaraciji.
Oni se takođe slažu u odbijanju uticaja SAD u indo-pacifičkom regionu. Prema zajedničkom saopštenju, to je "negativno za mir i stabilnost" u tom regionu.
Moskva i Peking su "ozbiljno zabrinuti" zbog intenzivirane vojne saradnje SAD sa Australijom i Velikom Britanijom u Indo-Pacifiku. AUKUS pakt, trilateralni vojni savez između SAD, Australije i Velike Britanije potpisan je u jesen 2021.
Politika i energenti
Kina je i prije ovoga jasnije stala na stranu Moskve u sporu Rusije sa zemljama NATO oko Ukrajine. Prošle sedmice je za bezbjednosne brige Rusije rekla da su "legitimne" da ih treba "shvatiti ozbiljno i pozabaviti se njima".
Prije sastanka Putina i Si Đinpinga, ministri spoljnih poslova Rusije i Kine već su demonstrirali jedinstvo. Obje strane su usaglasile svoje stavove o ukrajinskoj krizi, Avganistanu, Sjevernoj Koreji i drugim međunarodnim i regionalnim pitanjima, rekli su Sergej Lavrov i Vang Ji u Pekingu poslije razgovora.
"Kina je voljna da radi sa Rusijom na produbljivanju dugogodišnjeg prijateljstva i sveobuhvatne strateške koordinacije između dvije zemlje", rekao je Vang Ji.
Osim toga, dvojica ministara su pripremili paket od 15 bilateralnih sporazuma koji bi trebalo da su potpisani tokom posjete Putina Pekingu.
Kina sve više kupuje gas u Rusiji i kaže da uvozi više energije i sirovina iz Rusije nego iz bilo koje druge zemlje. Putin je sada najavio da će povećati isporuke prirodnog gasa Kini, navodno je riječ o deset milijardi kubnih metara godišnje. Bilo je govora i o isporukama ugljovodonika.
Bonus video:
