Premda je Sloveniju prošle sedmice zatresao skandal kada saznalo da je policija bivšeg predsjednika parlamenta Pavela Gantara kaznila sa 250 eura novčane kazne jer je na Tviteru objavio što misli, susjednu državu već čeka nova afera: uglednom slovenačkom novinaru s međunarodnom reputacijom i saradniku Nacionala Blažu Zgagi prijeti zatvor i nekoliko novčanih kazni, i to iz istog razloga – jer je izražavao sopstveno mišljenje. Istražujući taj zloslutni slučaj, u kojem se novinar proganja jer radi svoj posao, Nacional je ustanovio kako Zgagu, baš kao i bivšeg predsjednika parlamenta, progoni direktor slovenačke policije Anton Olaj, koji je slovenačkog novinara krivično prijavio zbog uvreda upućenih slovenačkoj policiji i njemu lično.
Saradnik Nacionala Blaž Zgaga jedan od je najpoznatijih slovenačkih slobodnih istraživačkih novinara, a u karijeri dugoj gotovo trideset godina otkrio je neke od najvećih afera na području bivše Jugoslavije. Novinar je od 1993. za slovenačke dnevnike Delo i Večer godinama je pisao o vojsci i tajnim službama. Kada je 2000. godine otkrio veliku "aferu Sava", o upletenosti američkih tajnih službi u rad slovenskih sigurnosnih službi i u krizu na području bivše Jugoslavije, policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog odavanja vojne tajne, krivičnog djela koje je podrazumijevalo pet godina zatvora.
Zgaga je oslobođen još prije nego što je počela službena sudska istraga. Osam godina kasnije, 2008., Zgaga je učestvovao u novinarskom istraživanju koje je rezultiralo spektakularnim otkrićima o podmićivanju pri kupovini finskih vojnih vozila Patria. Ta afera pogodila je nekoliko evropskih država, uključujući jednim dijelom i Hrvatsku, a u Sloveniji je tadašnji premijer Janez Janša 2013. bio čak osuđen na dvije godine zatvora – i u toj činjenici treba tražiti barem dio razloga za probleme koje Blaž Zgaga doživljava i danas, u novom Janšinom mandatu na mjestu predsjednika slovenske vlade. Kako bilo, Blaža Zgagu je 2014. godine globalna novinarska organizacija Reporteri bez granica uvrstila među svojih "Sto informacijskih heroja", a on je objavljivao, između ostalih, u njemačkom Spiegelu, britanskom Guardianu, USA Today i mnogim drugim uglednim inostranim medijima poput L’Espressa, Le Soira, Haaretza i The Globe and Maila.
Zgaga i danas sarađuje u brojnim međunarodnim novinarskim istraživanjima, a i društveno je angažovan na slovenskoj javnoj sceni gdje su mu, međutim, mnoga vrata zatvorena pa je prisiljen objavljivati tvitove. No sada su, kako vidimo, čak i oni u Sloveniji postali predmet državne represije. Zgaga je zato aktivan u Hrvatskoj kao dugogodišnji novinar Nacionala, u kojem već šestu godinu objavljuje rezultate rada dubinskih istraživačkih projekata međunarodnog novinarskog tima Evropska istraživačka saradnja (EIC), čiji je Nacional punopravni član. Tako je u Nacionalu objavio i seriju tekstova u sklopu projekta Football Leaks, koji je, između ostalih, razotkrio sumnjive međunarodne poslove i transfere Zdravka Mamića.
Osim toga, ekskluzivno je otkrio firmu Luke Modrića u Luksemburgu te ofšor firme Dragana Šolaka, Danka Končara, Pavla Vujnovca i drugih fudbalskih agenata i moćnika. Zgaginu priču o sumnjivom transferu 12-godišnjeg golmana Karla Žigera u Čelsiju prenijeli su i vodeći engleski mediji, dok je priča o ofšor aferi srbijanske premijerke Ane Brnabić imala velik odjek u regionalnim medijima. Zgaga i Nacional ušli su 2017. i u najuži izbor od pet uredništava za Evropsku novinarsku nagradu (EPP) za istraživački serijal Malta Files. Pored toga, Blaž Zgaga nedavno je boravio na prestižnoj tromjesečnoj novinarskoj stipendiji Chicago Booth, koja mu je odobrena na temelju tekstova objavljenih u Nacionalu.
Sve to, međutim, nije spriječilo direktora slovenačke policije Antona Olaja da Zgagu prijavi za krivično djelo uvrede njega kao direktora policije i slovenačke policije. Zašto? Zbog Zgaginih tvitova.
"Ja već dugo", objasnio je Zgaga u subotu za Nacional, "Janšinu vladu u svojim tvitovima zovem "fašističkom". Ne činim to iz hira ni napamet: vodim se prema četrnaest karakteristika savremenog fašizma koje je italijanski pisac Umberto Eko naveo u svom čuvenom eseju "Ur-fašizam" koji je 22. juna 1995. objavio u New York Review of Books. Kada ponašanje današnje slovenačke vlade procijenite s obzirom na tih četrnaest karakteristika, može se zaključiti da u njemu ima elemenata fašizma, a ja nisam jedini koji je to primijetio", kazao je Zgaga za Nacional.
Na takve su ga ocjene, objašnjava, podstakli nedavni događaji u Sloveniji, kada je policija, prema Zgaginoj ocjeni, u više navrata primijenila "državno nasilje protiv ljudi". U Sloveniji su proteklih sedmica održani brojni protesti protiv strogih epidemioloških mjera, koje su u jednom periodu uključivale policijski čas i zabranu putovanja iz jedne opštine u drugu, a to je trajalo puno duže nego u Hrvatskoj. Takve zabrane, podsjetio je Zgaga, slovenski Ustavni sud proglasio je protivustavnim, ali policija zbog toga nije umanjila represiju.
Štaviše, Zgaga tvrdi da je policija u samo jednom danu protesta u Ljubljani potrošila cijelu godišnju zalihu suzavca. Policijski suzavac čak je došao do djece na obližnjim igralištima i obližnjih šetača, često starijih ljudi, penzionera. Kada se tome pridodaju apsurdne policijske mjere, na primjer, kada je u Kranju porodica sa dvoje djece kažnjena sa osamsto eura jer su jeli na otvorenom u vrijeme zabrane zbog epidemioloških mjera, Zgaga je donio sopstvene zaključke i nije ih se libio objaviti na Tviteru. "Novinar sam", rekao je, “i moja je dužnost stvari nazivati njihovim pravim imenom”.
Sada je zato u pretkrivičnom postupku zbog uvrede slovenačke policije i njenog direktora Antona Olaja. Prijavio ga je Olaj. Prvo saslušanje je u četvrtak. “Slučaj istražuje odjeljenje za privredni kriminal policijske uprave Ljubljana. Ne znam kakve veze moji tvitovi imaju s privrednim kriminalom”, rekao je Zgaga. Policija najprije treba istražiti slučaj i potom odlučiti hoće li tužilaštvu poslati krivičnu prijavu, a ono će potom razmotriti hoće li optužiti Zgagu i poslati ga pred sud. Dogodi li se tako, prijeti mu, u najgorem slučaju, šest mjeseci zatvora.
"Ovo je prvi put nakon 22 godine da sam opet u pretkrivičnom postupku. Godine 2000. prijetilo mi je pet godina zatvora zbog navodnog izdavanja vojne tajne. Tada su mi i pretresli stan. Ali optužnica nije podignuta, sve je palo još prije suđenja. No vrlo je zanimljivo ko je tada inicirao moj krivični progon: tadašnji ministar odbrane Janez Janša", rekao je za Nacional Blaž Zgaga. "Baš kao što sam u Nacionalu prije dvije godine upozoravao da Janša zloupotrebljava vojsku, policiju i tajne službe, tako tvrdim da sada krivično goni novinare zbog kritičnih zapisa na Tviteru i društvenim mrežama", Zgagina je ocjena.
Ali to nije sve. Blaž Zgaga ima i tri prekršajna postupka u kojima ga policija progoni prema Zakonu o javnom redu i miru – takođe zbog njegovih tvitova. I taj je progon, kaže, pokrenuo Anton Olaj i u njemu će odlučivati samo njemu podređeni policajci. U svakom postupku prijeti mu kazna od 250 eura. "Prekršajno sam prijavljen zbog najmanje pet tvitova, a u pretkrivičnom postupku zbog njih 35, koje sam objavio od februara do novembra prošle godine. To znači da sam progonjen zbog navodnih 35 krivičnih djela uvrede", kazao je Zgaga za Nacional.
"Prekršajni postupci pokrenuti su na temelju zakona koji definiše javni red i mir u stvarnom svijetu, a policija ga upotrebljava za događaje, odnosno tvitove, u digitalnom svijetu. Sve to ne može se razumjeti drugačije nego kao sistematski pokušaj ućutkavanja svih kritičkih glasova, i to baš sada, dva mjeseca prije parlamentarnih izbora. Sve to doživljavam kao politički progon zbog svog novinarskog rada i ličnih kritičkih stavova. Riječ je, naprosto, o zloupotrebi policije u političke svrhe, ali moji advokati i ja ćemo iskoristiti sve pravne mogućnosti i učiniti sve što možemo da odbranimo slobodu govora", kazao je Zgaga za Nacional.
Prošle sedmice Sloveniju je uzdrmao sličan skandal: otkrilo se da je bivši predsjednik slovenačkog parlamenta Pavel Gantar prekršajno kažnjen s 250 eura, a kaznu mu je poslala policijska stanica Dolenjske Toplice jer je navodno prekršio Zakon o zaštiti javnog reda i mira i na Tviteru "uvrijedio Antona Olaja, generalnog direktora policije". Gantar je, naime, nakon što je policija na protestante protiv epidemioloških mjera ispalila suzavac, na Tviteru objavio ovo:
“Istina je! Organizovane bande građana kruže gradom, bacaju suzavac na neosuđene ljude i polijevaju ih vodom!” Gantar nije spomenuo ni Olaja ni policiju, a kasnije je izjavio da je bila riječ o ironičnoj objavi, ali to mu nije pomoglo: prijavu policiji podnio je upravo Olaj, tvrdeći da je Gantar svojim tvitom vrijeđao policiju i policajce. U policijskoj odluci, koju je Gantar primio i objavio na Tviteru, navodi se da je njegova objava "pokrenula osjećaj povrijeđenosti kod žrtve, dr. Antona Olaja".
Gantar je, stoji u odluci, navodno počinio prekršaj iz članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti javnog reda i mira, u kojem stoji: "Ko takvim ponašanjem provocira ili podstiče na tuču ili se ponaša na drzak, nasilan, grub, uvredljiv ili sličan način ili progoni ili izazove osjećaj poniženja, prijetnje, štete ili straha, kaznit će se novčanom kaznom od 60.000 do 120.000 tolara". Na temelju tog članka zakona Anton Olaj prijavio je i novinara Blaža Zgagu.
Slovenačka javnost šokirana je kaznom Pavelu Gantaru. On je lično policijsku odluku objavio na Tviteru, poprativši je kratkom napomenom "Članak 133", čime je aludirao na zloglasni članak krivičnog zakona Jugoslavije koji je propisivao verbalni prekršaj, krivično djelo javnog iskazivanja zabranjenih stavova i mišljenja. Gantar je objavio i da ne kani platiti kaznu.
"To je apsurdno. Nevjerovatno je da se nešto takvo u ovoj zemlji može dogoditi", komentirao je Gantar na Tviteru, dodajući da čeka obrazloženje prekršaja, a potom će iskoristiti odgovarajuće pravne lijekove. Njegov nasljednik na položaju predsjednika parlamenta Igor Zorčič na Tviteru je o policijskoj kazni Gantaru napisao kako se "graniči sa zloupotrebom službenog položaja ili službenih prava".
Mnoge indicije sugerišu da je u pravu Blaž Zgaga kad tvrdi kako Anton Olaj zloupotrebljava policijska ovlašćenja za represiju nad građanima i onima koji ne misle što i njegov šef Janez Janša, koji se već i u Evropi pročuo kao političar blizak protivnicima demokratije, kakav je mađarski premijer Viktor Orbán. Blaž Zgaga, na primjer, ima prekršajni postupak kod iste policijske stanice koja je kaznila i Pavela Gantara, a u tom gradu živi Anton Olaj, već treći direktor policije otkad je Janša u martu 2020. još jednom postao slovenački premijer. Olaj je, međutim, već drugi među njima koji nije karijerni policajac. Bio je šef policijske uprave u Novom Mestu, ali je premješten, a potom i penzionisan, kada se otkrilo da su njegovi podređeni zataškali saobraćajnu nesreću jednog svog kolege koji je pijan prouzrokovao saobraćajnu nesreću u kojoj je teško ranjena trudnica.
No kada je Janša postao premijer, Olaj je iz penzije vraćen na posao i najprije postavljen na političku poziciju državnog sekretara MUP-a, gdje je zamijenio političara Janšine SDS, koji je odstupio zbog još jednog skandala s vožnjom pod uticajem alkohola. Ali, u januaru 2021., Olaj je na mjesto direktora policije doveden kao, očito, čovjek od povjerenja vlasti. Političko kadrovanje koje u policiji sprovodi Janšina vlada dovelo je i do ozbiljne parlamentarne istrage o političkim uticajima na rad policije.
Ta je istraga rezultirala izvještajem na šezdeset stranica koji konstatuje da su iskusni policijski stručnjaci smijenjeni sa odgovornih položaja te zamijenjeni politički podobnim administrativcima, od kojih su neki ranije, zbog prekršaja, bili čak i isključeni iz policije. Nije, uostalom, nikakva tajna da Janez Janša s godinama postaje sve bliži novoj ekstremnoj evropskoj desnici, koju danas predvodi mađarski premijer Viktor Orban, a koja ne preza ni od širenja mržnje prema drugima i drugačijima, čega su tradicionalne poslijeratne evropske stranke desnog centra uglavnom bile oslobođene. Vrijedi se, na primjer, prisjetiti kako je Zoran Janković, dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane i kandidat za slovenačkog premijera 2011. godine, još tada, prije više od deset godina, doživio neugodan napad Janšine Slovenačke demokratske stranke (SDS) nakon što je na parlamentarnim izborima osvojio dva parlamentarna mjesta više od SDS-a.
Taj je poraz SDS na svojim internetskim stranicama popratio komentarom da su za Jankovićevu stranku većinom glasali slovenski "novi državljani", odnosno neslovenci koji govore "stranim akcentom", na birališta su navodno dolazili "u trenerkama", a protiv Janše ih je uvjerila ljevica tvrdeći da će Janša neslovence "potjerati u Bosnu". Zoran Janković tada je utvrdio da takvi komentari sadrže elemente "rasizma ili čak fašizma", dok je tadašnji slovenački predsjednik Danilo Türk izjavio kako u Sloveniji treba "poraditi na političkoj kulturi i kulturi dijaloga" te osudio SDS-ov komentar izbora kao tekst koji prelazi granicu slobode govora jer ima elemente "govora mržnje".
No, kako se čini, od rada "na političkoj kulturi i kulturi dijaloga" sljedećih godina nije bilo ništa – toliko malo da je prvi predsjednik nezavisne Slovenije Milan Kučan prije mjesec dana javno upozorio kako "trebamo ostati osjetljivi u prepoznavanju znakova obnove fašizma".
Kučan je to izjavio u simbolički važnoj prilici, 9. januara ove godine, na središnjoj svečanosti obilježavanja 80. godošnjici Dražgoške bitke, jedne od najvažnijih partizanskih bitaka na području Slovenije. "Živimo u situaciji u kojoj se svijet suočava s ozbiljnom prijetnjom epidemije kojom je teško upravljati", rekao je Kučan, dodajući kako "ima zabrinjavajućih zadiranja u temeljne vrijednosti na kojima se temelje moderno demokratsko društvo i međunarodni pravni poredak".
"Nasljeđuju ih populizmi i nacionalizmi, antisolidarne suverenističke doktrine i egoizmi, unutar kojih ima sve više znakova oživljavanja fašizma", kazao je Milan Kučan. "Ne smijemo zaboraviti", nastavio je, "da je fašizam prerastao u državnu ideologiju i sredstvo militarističke politike s osvajačkim ratom i zločinima protiv čovječnosti korištenjem i zloupotrebom mehanizama demokratske parlamentarne demokratije. I mi Slovenci bili smo meta te ideologije".
Zato, dodao je Kučan ne spominjući direktno Sloveniju, trebamo ostati osjetljivi u prepoznavanju znakova obnove fašizma.
"Moramo skrenuti pažnju na takve pojave u novonastaloj situaciji i nazvati ih pravim imenom. Razumljivo, današnje slike fašizma nisu iste kao one iz poluprošle istorije. Ali polazišta su ista", rekao je.
Jedno od tih polazišta svakako jest kriminalizovanje slobode govora, a kada to sprovodi policija i kada se na njenom udaru nađu i penzionisani političari poput Pavela Gantara ili kritički novinari poput Blaža Zgage – tada je jasno da ne sluti na dobro.
Bonus video:
