Rusija je juče počela aktivnu fazu ogromnih vojnih vježbi u Bjelorusiji, u demonstraciji snage koja pokazuje kako je jačanje kontrole nad Minskom povećalo kapacitete Moskve u sporu sa Zapadom oko Ukrajine.
Zajedničke vježbe "Saveznička odlučnost", koje je NATO opisao kao najveće rusko raspoređivanje u Bjelorusiji od Hladnog rata, traju do 20. februara i dio su nagomilavanja ruskih trupa blizu Ukrajine.
Rusija nije otkrila koliko vojnika će učestvovati. Mnogi su raspoređeni iz ruskog Istočnog vojnog okruga na dalekom istoku koji je udaljen hiljade kilometara.
Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov stigao je juče u Bjelorusiju da nadgleda vježbe.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je navodno rekao francuskom kolegi Emanuelu Makronu ove nedjelje da će se ruske trupe vratiti u svoje stalne garnizone kada se vježbe završe. Ako se to i desi, manevri pokazuju da predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko čvrsto podržava Putinovu politiku prema Ukrajini, navodi "Gardijan".
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je prošle nedjelje da se očekuje prisustvo 30.000 ruskih vojnika, kao i snaga Specnaz za specijalne operacije, lovaca SU-35, sistema vazdušne odbrane S-400 i raketa "iskander" sa nuklearnim kapacitetima.
U vojnom smislu, raspoređivanje je novi front koji zadaje brigu Ukrajini i dodatno rasteže njene snage duž odbrambene linije, izjavio je za Rojters Nil Melvin, direktor Međunarodnih bezbjednosnih studija na londonskom institutu RUSI.
Raspoređivanje prema sjeveru Ukrajine dovodi ruske trupe puno bliže ukrajinskoj prijestonici Kijev, koja je od granice udaljena nešto više od 90 kilometara u najbližoj tački.
Raspoređivanjem lovaca i sistema protivvazdušne odbrane, Rusija ima mnogo efikasnije odbrambeno pokriće za svoju eksklavu Kalinjingrad u Evropi, a sistemi elektronskog ometanja u Bjelorusiji otežavaju Zapadu prikupljanje obavještajnih podataka, rekao je Melvin.
"To u igru uvodi snage na istočnom boku NATO koje će obeshrabriti ili spriječiti Alijansu da ima bilo kakvu ulogu," dodao je.
Lukašenko je zavađao Istok i Zapad radi sticanja političkih poena i opirao se ideji o smještanju trajne ruske vojne baze.
Kada je Rusija prvi put izvršila invaziju na Ukrajinu 2014, Lukašenko je ostao neutralan i odbio je da prizna Krim kao rusku teritoriju. Privatno je rekao predsjedniku Petru Porošenku da neće dozvoliti da Rusija koristi teritoriju Bjelorusije za bilo kakav napad na Ukrajinu, piše "Gardijan". Kada je Volodimir Zelenski izabran 2019, Lukašenko je ponovo ponudio ruku prijateljstva.
Međutim, otkad mu je Putin pružio političku i ekonomsku podršku da bi mu pomogao da prebrodi masovne opozicione proteste 2020, on je u velikoj mjeri odbacio taj privid autonomije, kažu analitičari.
"Rusija polako pokušava da izvuče cijenu za tu podršku i vidimo da Lukašenko radi ono čemu se ranije uvijek opirao", kaže Najdžel Guld Dejvis, bivši britanski ambasador u Bjelorusiji.
Andrej Kortunov, šef ruskog Savjeta za međunarodne poslove, smatra da je Lukašenko zbog opstanka na vlasti odlučio da se osloni na strateški savez sa Moskvom i da su nove vojne vježbe samo još jedan oblik demonstracije te nove bliskosti.
"On sada ima punu Putinovu podršku u zamjenu za lojalnost. Očigledno su obje strane zadovoljne tom pogodbom, makar za sada", rekao je.
Lukašenko je proteklih mjeseci javno ponudio da ruske nuklearne rakete budu smještene u Bjelorusiji. Moskva i Minsk su dogovorili zajedničku vojnu doktrinu za svoj projekat integracije "saveza država", piše Rojters.
"Lukašenko neće moći da se odupre tome da ustupi bjelorusku teritoriju za bilo koju svrhu koja je Rusiji potrebna, bilo da je u pitanju prelazak preko nje, korištenje bjeloruskih vojnih objekata, možda čak i sistema vazdušne odbrane", izjavio je za "Gardijan" bjeloruski politički analitičar Artjom Šraibman.
Ruski vojni avioni redovno patroliraju bjeloruskom granicom. Te dvije države su prošle godine otvorile zajednički centar za obuku na zapadu Bjelorusije.
"To je osnovno pravilo za trajno prisustvo", kaže Metju Bulege iz londonskog instituta Čatam haus.
"Možete to nazvati kako hoćete, kakva god da je retorika oko toga, to će se pretvoriti u neformalno trajno prisustvo koje je Rusija uvijek željela".
Očekuje se da Bjelorusija 27. februara održi referendum o promjeni ustava. Rojters navodi da će promjene obuhvatiti ukidanje njenog formalnog statusa kao "neutralne" države i zone bez nuklearnog oružja.
"Pandorina kutija"
Bjeloruska opozicija u egzilu, koja godinama brine da Lukašenko trampi komade suvereniteta za podršku Moskve, strahuje da se ruske trupe možda neće potpuno povući.
"Lukašenko je otvorio Pandorinu kutiju. Misli da i dalje ima kotrnolu, ali nismo sigurni. Može li da osigura da te trupe pođu kući, ili ne?", rekao je Franak Vjačorka, savjetnik bjeloruske opozicione liderke Svetlane Tihanovskaje.
Tihanovskaja je kritikovala zajedničke vježbe i Lukašenkovu podršku stavu Rusije prema Ukrajini.
"Bjelorusi nisu prijetnja Ukrajini, režim jeste", izjavila je ove nedjelje.
Bonus video:
