Predsjednik Džo Bajden održao je žurno dogovoren razgovor sa liderima NATO-a i Evropske unije, pošto su SAD upozorile da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu prije kraja Zimskih olimpijskih igara 20. februara.
Bajdenov poziv saveznicima uslijedio je nakon sastanka u sobi za vanredne situacije u Bijeloj kući na kojem se razgovaralo o najnovijim obavještajnim podacima o ruskom vojnom nagomilavanju, koji su, prema riječima diplomata, podigli nivo uzbune unutar Bajdenove administracije.
Britanski premijer Boris Džonson rekao je u telefonskom razgovoru sa liderima SAD, Kanade, Francuske, Njemačke, Poljske, Rumunije, i šefovima NATO i EU, da strahuje za bezbjednost Evrope i naglasio potrebu da se pripremi “veliki paket ekonomskih sankcija ako Rusija donese razornu i destruktivnu odluku da napadne Ukrajinu”.
Moskva je, u međuvremenu, saopštila da odgovori na njene bezbjednosne zahtjeve koje su ove nedjelje poslali EU i NATO pokazuju “nepoštovanje”.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je juče da postoje “veoma zabrinjavajući znaci ruske eskalacije”.
On je kazao da bi invazija mogla da počne u bilo kom trenutku, “i da budem jasan, to uključuje period održavanja Olimpijskih igara”.
Jedan evropski diplomata je rekao da su SAD zatražile hitan razgovor sa NATO saveznicima i šefovima Savjeta i Komisije EU, jer “izgleda da imaju neke nove obavještajne podatke koje žele da podijele i koji su ih unervozili”, prenio je “Gardijan”.
Zapadne obavještajne agencije se u velikoj mjeri slažu da je ruski predsjednik Vladimir Putin sada postavio dovoljno trupa za pokušaj invazije, što se vidi po upozorenjima u posljednja 24 sata i Bajdena i Džonsona, navodi “Gardijan”. Ipak, oni i dalje vjeruju da ruski lider još nije donio konačnu odluku.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan izjavio je juče da bi ruski napad mogao početi svakog dana i vjerovatno bi počeo iz vazduha. Rekao je i da američki obavještajci vjeruju da bi Putin mogao narediti invaziju prije kraja Igara u Pekingu i da je brzi napad na Kijev jedna od mogućnosti.
Ukrajina se pozvala na klauzulu iz Bečkog dokumenta, međunarodnog sporazuma o vojnoj transparentnosti, zahtijevajući da Rusija u roku od 48 sati dostavi informacije o svojim vojnim manevrima u susjednoj Belorusiji.
Viceadmiral Nils Andreas Stensones, šef norveške obavještajne službe, rekao je da Rusija sada ima 150.000 vojnika blizu Ukrajine, i da odluka o tome da li će da napadne zavisi od Putina.
On je dodao da Rusi “imaju sve što im je potrebno da izvedu sve, od manje invazije na istoku do manjih napada tu i tamo u Ukrajini, ili potpunu invaziju, uz, eventualno, okupaciju cijele ili djelova Ukrajine”.
Zapadne obavještajne agencije se u velikoj mjeri slažu da je Putin sada postavio dovoljno trupa za pokušaj invazije, ali i dalje vjeruju da još nije donio konačnu odluku
Komercijalni satelitski snimci privatne američke firme “Maksar” pokazali su nova raspoređivanja ruske vojske na nekoliko lokacija blizu Ukrajine, objavio je Rojters.
U do sada najstrožem upozorenju američkim državljanima, Bajden je poručio da neće slati trupe da spase bilo koga ko ostane tamo u slučaju ruskog napada.
“Situacija bi mogla postati luda veoma brzo”, rekao je Bajden za NBC.
Izvor upućen u Bajdenov sastanak sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost u četvrtak veče rekao je da američki zvaničnici vjeruju da kriza možda dostiže kritičnu tačku, dok se zaoštrava retorika iz Moskve, šest ruskih ratnih brodova ulazi u Crno more a dodatna ruska vojna oprema stiže u Bjelorusiju.
Agencija Interfaks je objavila da su ruski načelnik generalštaba Valerij Gerasimov i njegov američki kolega Mark Mili juče razgovarali putem telefona o međunarodnoj bezbjednosti.
Japan, Letonija, Estonija, Norveška, Holandija i Velika Britanija takođe su savjetovale svoje građane da odmah napuste Ukrajinu. Izrael je saopštio da evakuiše porodice osoblja ambasade.
Rusija je ove nedjelje počela zajedničke vojne vježbe u Bjelorusiji i manevre u Crnom moru.
Nekoliko zapadnih država je ove nedjelje pokrenulo diplomatske inicijative da ubijedi Rusiju da odstupi, ali ih je ona odbila.
Britanski ministar odbrane Ben Volas je nakon sastanka sa ruskim kolegom Sergejem Šojguom juče u Moskvi rekao da je dobio uvjeravanja da Rusija nema namjeru da napadne Ukrajinu.
Zapadne države su uglavnom složne u prijetnji ekonomskim sankcijama protiv Rusije u slučaju invazije, ali imaju oprečne stavove o neposrednosti prijetnje.
Austrija protiv sankcija za Sjeverni tok 2
Austrija se i dalje protivi tome da gasovod bude uključen u paket sankcija protiv Moskve koji EU sprema, rekao je juče ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg.
Austrijska naftna kompanija OMV je jedan od partnera ruskog Gasproma u gasovodu koji povezuje Rusiju i Njemačku. Projekat je završen, ali još čeka regulatorno odobrenje Njemačke i EU. U vlasništvu Austrije je 21,5 odsto OMV i ona podržava taj projekat.
Bajden je rekao u ponedjeljak da će SAD okončati projekat vrijedan 11 milijardi dolara ako Rusija napadne Ukrajinu.
“Jednom sam ga uporedio sa automobilom bez motora. Čak nije ni u funkciji”, rekao je Šalenberg Rojtersu.
“Mislim da nema smisla razgovarati o njemu javno u Evropi kao da je centralni element kredibilnog paketa sankcija protiv Rusije”, dodao je.
Njemački ministar ekonomije Robert Habek je ranije juče rekao da će ukrajinska kriza igrati ulogu u procesu odobravanja projekta, a Šalenberg tvrdi da sankcije neće biti neophodne.
“Nezamislivo je da njemačke vlasti daju tehničko odobrenje za rad ako dođe do vojne agresije”, rekao je Šalenberg.
Austrija bi, međutim, “podržala konsenzus” povodom sankcija za taj projekat, dodao je.
Osim što zavisi od Rusije za 80 odsto svog prirodnog gasa, Austrija ima interes u ruskom bankarskom sektoru pošto je ta zemlja najveće tržište austrijskog kreditora Rajfajzen, navodi Rojters.
EU je poručila da je spremna da uvede obimne ekonomske sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu, ali zvaničnici kažu da to zavisi od složenih pregovora među državama članicama koji su daleko od kraja.
Senatori u ćorsokaku
Demokratski i republikanski senatori koji nedjeljama pregovaraju o predlogu zakona za uvođenje sankcije Rusiji, kazali su da su zapali u ćorsokak.
Senatori iz obje stranke su nedjeljama govorili da žele da djeluju brzo kako bi pomogli Ukrajini sankcijama protiv Rusije i dodatnom vojnom pomoći Kijevu. To je djelovalo kao rijetki primjer dvostranačke saradnje u podijeljenom Kongresu.
“U zastoju smo”, rekao je jedan pomoćnik, dodavši da poslanici ipak pokušavaju da nađu drugi put do dogovora.
Dvije glavne prepreke u raspravama su neslaganje oko toga kako da se postupa sa gasovodom Sjeverni tok 2 i oko predloga za uvođenje sekundarnih sankcija svim ruskim bankama.
Republikanci insistiraju da se uvedu sankcije za gasovod, dok demokrate smatraju da bi se time u ovom trenutku rizikovalo razbijanje jedinstva između SAD i Evrope usred ukrajinske krize.
Rojters piše da je jedna od mogućnosti usvajanje zakona koji bi uključivao manje kontroverzne djelove paketa pomoći Ukrajini, kao što je vojna pomoć, izostavljajući pitanja koja izazivaju podjele.
Bonus video:
