Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče saopštio da će podržati sva teritorijalna prava koja separatističke vlasti Donjecka i Luganska polažu na istoku Ukrajine, dramatično povećavajući vjerovatnoću za izbijanje velikog rata u bliskoj budućnosti.
Separatisti pod kontrolom drže jednu trećinu teritorije Donjecka i Luganska, a ostale dvije trećine teritorije koja se nalazi iza linije fronta duge oko 450 kilometara brani oko 30 000 ukrajinskih vojnika.
Separatističke vlasti, na čelu sa Denisom Pušijinom u Donjeckoj Narodnoj Republici i Leonidom Pasečnikom u Luganskoj Narodnoj Republici, tvrde da cijeli taj region, poznat kao Donbas, pripada njima.
Putin je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je Rusija priznala proširene granice dviju teritorija na istoku Ukrajine. "To znači da priznajemo sva njihova temeljna dokumenta, uključujući i ustav, gdje se navodi da su njihove granice iste kao i u vrijeme kada su dva regiona bila dio Ukrajine", rekao je Putin.
Ovakav scenario u igru uvlači i gradove poput Mariupolja, Kramatorska i Slovjanska, u kojima su lokalni separatisti i njihovi ruski saveznici 2014. na kratko uspostavili kontrolu, ali ih je kasnije Kijev vratio pod svoju upravu.
Slovjansk i Kramatorsk, sjeverno od Donjetska, među prvima su bili koji su u proljeće 2014. zauzele grupe ljutitih stanovnika, uz tajnu koordinaciju ruskih operativaca. Danas, to su ponosni ukrajinski gradovi u kojima se vijore žuto-plave zastave.
U Mariupolju, na čijim ulicama su se u maju 2014. godine odvijali žestoki sukobi između pristalica separatista i ukrajinskih snaga, ukrajinski oligarh Rinat Ahmetov uložio je novac kako bi obnovio ovaj industrijski grad.
U drugim mjestima, na ukrajinskoj strani linije fronta, život je praktično zamro, mladi ljudi su uglavnom otišli u Rusiju ili druge djelove Ukrajine, a noću često odzvanjaju zvuci artiljerije.
Putinova odluka da prizna cijelu teritoriju Luganska i Donjecka može imati eksplozivne posljedice, ističe britanski "Gardijan". Rusija bi mogla iskoristiti teritorijalne pretenzije separatista kao izgovor za širu invaziju na ukrajinskoj teritoriji, tvrdeći da na taj način brani interese vlasti u Lugansku i Donjecku. Analitičari upozoravaju da bi to značilo direktni vojni sukob sa ukrajinskom vojskom.
Putin juče nije izričito kazao da će krenuti u širu invaziju. "Mi očekujemo, i to želim da naglasim da će sva teška pitanja biti riješena u pregovorima između aktuelne vlade u Kijevu i lidera ovih vlasti".
Međutim, britanski list ističe da je Kijev uvijek odbijao da pregovara direktno sa vladama teritorija koje su pod ruskom kontrolom tvrdeći da želi direktne razgovore sa Moskvom.
Nakon što je priznao nezavisnost teritorija i dobio odobrenje parlamenta za upotrebu vojne sile u inostranstvu, jasno je da Rusija stvara okvir za mogući širi konflikt u Ukrajini, naveo je "Gardijan".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je u utorak da Alijansa smatra da Rusija i dalje planira veliki napad na Ukrajinu nakon priznanja nezavisnosti separatističkih regiona.
"Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja da planira napad punih razmjera na Ukrajinu", kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu. "Nastavljamo sa pozivima Rusiji da se povuče... nikada nije kasno da ne napadne", kazao je Stoltenberg.
Bonus video:
