Sukob koji bjesni u Ukrajini na lomači je spalio EU uvjerenja o ekonomiji, konfliktu, finansijama, snabdijevanju energijom, o migracijama, pa čak i budućem obliku i veličini bloka.
Prizori iz Ukrajine kao i liderstvo predsjednika Volodimira Zelenskog koji uspijeva da pošalje poruku da se rat vodi između jedne evropske demokratije i brutalne sile, izazov koordinacije sa Britanijom i SAD koje se zalažu za veće kazne dok imaju manje da izgube, stvorio je jednu novu političku neophodnost.
Britanski “Gardijan” ističe da je Evropskoj uniji postalo jasno da standarna analiza ekonomskih interesa u sadašnjim okolnostima ne važi. I dok bi u normalnim vremenima duboke ekonomske veze EU i Rusije bile svojevrsna slabost, sa državama koje se plaše da ne naljute Kremlj, te veze sada nude uticaj kojem ne može da parira niko na svijetu.
EU je krenula punom parom. Odsijecanjem ruskih banki iz SWIFT sistema plaćanja, ne samo da ruska industrijska baza gubi pristup stranoj valuti već su blokirane i indivudalne transakcije na kreditnim karticama ruskih građana.
U kombinaciji sa zamrzavanjem većine ruskih deviznih rezervi, EU je donijela političku odluku da nametne duboku recesiju ruskoj ekonomiji, a bol koji će osjetiti Evropljani je postao politički nebitan. Na taj način EU se oslobodila slabosti broj 1 prema Rusiji.
Međutim, toliko toga je uslijedilo. EU će tražiti od članica da daju azil ukrajinskim izbjeglicama na tri godine, koristeći zakonski instrument koji postoji ali koji nikada nije bio aktiviran. Države koje su odbijale da prime izbjeglice otvorile su svoja vrata. Toliko i o slabosti broj 2.
Britanski list ističe da to nije čin univerzalne humanosti, kao što su na svojoj koži osjetile izbjeglice iz Avganistana i drugih mjesta koje su pokušale da u EU uđu zajedno sa stanovništvom Ukrajine. Međutim, ta odluka ima šire posljedice piše “Gardijan” i dodaje da će se zahvaljujući velikom broju Ukrajinaca koji će se nastaniti u članicama EU evropski građani upoznati sa narodom te zemlje.
Prihvat ukrajinskih izbjeglica od strane članica EU nije čin univerzalne humanosti što su na svojoj koži osjetile izbjeglice iz Avganistana koje su u blok pokušale ući zajedno sa Ukrajincima
Takođe i oni koji bi se mogli kasnije žaliti na pretrpanost biće u obavezi da pomognu u izgradnji Ukrajine kao mjesta u koje će raseljeni željeti da se vrate.
Zatim tu je i stupanje EU na scenu kao snabdjevača oružjem jedne države u ratu, što je ogroman iskorak u odnosu na sve što smo do sada vidjeli”, kazao je za britanski list Jakob Kirkegard, iz Njemačkog Maršal fonda.
U Njemačkoj, kancelar Olaf Šolc u istorijskoj promjeni politike odustao je od poslijeratnog stava prema konfliktima i najavio osnivanje fonda sa 100 milijardi eura za naoružavanje.
Od “Ostpolitik”, normalizacije odnosa između Zapadne Njemačke i istoka, politika je predviđena pod pretpostavkom da je Rusija status kvo sila, a ne imperijalistička. Dakle, Berlin je morao da promijeni merkantilistički pristup, što znači eliminaciju još jedne slabe tačke.
Na pitanje o prekretnici u razmišljanju EU, zvaničnici ukazuju na “istorijsku” intervenciju Zelenskog od prošlog četvrtka.
Sjedeći za stolom u zgradi Evrope u Briselu u osam sati naveče, 27 šefova vlada i država je bilo spremno da se dogovore o uvođenju niza snažnih sankcija Rusiji.
Bilo je poziva na drastičnije mjere u svjetlu potresnih prizora iz Ukrajine, ali je po dolasku njemački kancelar Šolc kazao novinarima da se on zalaže za oprezniji pristup.
Nekoliko sati kasnije Zelenski je, obaraćajući se okupljenim liderima preko videopoziva, promijenio sve.
”Bila je to nevjerovatno emotivna intervencija”, kazao je za “Gardijan” jedan od učesnika. “Kada to kažem ne mislim da je predsjednik Zelenski izgubio kontrolu nad sobom. Bio je izuzetno profesionalan”.
”Govorio je o tome kako je on meta broj jedan za Rusiju, i da osjeća da je to možda posljednji put da razgovara sa tim liderima. Govorio je o prijetnji sa kojom je suočena njegova porodica. Mislim da je to promijenilo fokus i po mom skromnom mišljenju bio je to istorijski trenutak”, kazao je izbor za “Gardijan”.
Preostaje još jedan korak. Evropa ostaje zavisna od ruskog gasa. Međutim, EU zvaničnici kažu da prate i tu oblast. U januaru, oboren je rekord u isporukama tečnog prirodnog gasa a nove količine su na putu. U toku su pregovori sa Japanom i Korejom o preusmjeravanju isporuka iz Katara. Ursula fon der Lajen je kazala da ima dovoljno gasa u skladištima da se pregura zima.
Ukoliko je prošla nedjelja nešto pokazala, onda je to činjenica da je EU spremna da ostavi po strani svoje ruske slabosti što bi moglo značiti i zavrtanje ruskih cijevi.
Bonus video:
