Rat u Ukrajini znači prekretnicu i u njemačkoj politici. Mnoga stara uvjerenja i principi sada nestaju, na mnogo toga se gleda drugačije. DW donosi pregled stvari koje su se promijenile maltene preko noći.
Ponovo rat u Evropi: To je iznenadilo mnoge ljude u Njemačkoj. Njemačka politika nije razmišljala u kategorijama rata i strategije. Ruskom invazijom na Ukrajinu, to se sada mijenja.
Naoružavanje
U Njemačkoj je i sama riječ naoružavanje decenijama imala negativnu konotaciju. Ko se naoružavao, brzo je viđen kao ratni huškač. To se promijenilo u roku od samo nekoliko dana.
Oficiri Bundesvera su se stalno žalili na lošu opremu: helikoptere, tenkove, brodove. U mirnim vremenima to je obično ulazilo na jedno uvo politčara i javnosti, a izlazilo na drugo.
Na početku ovog rata, general Alfons Mais, načelnik njemačke pješadije, s nemilosrdnom iskrenošću je primijetio: „Bundesver je manje-više go kao pištolj.“ Sada će naoružati i to sa sto milijardi eura iz „specijalnog fonda Bundesvera" - samo za ovu godinu.
Prestrojavanje Bundesvera
Stratezi će sada savjetovati šta će se tačno kupiti svim tim novcem. Na primjer, razmatra se razvoj novih tenkova i borbenih aviona zajedno sa evropskim partnerima, posebno sa Francuskom.
Izvjesno je da će se Bundesver preorijentisati. Prije dvadeset godina tadašnji ministar odbrane Peter Štruk (SPD) rekao je: „Bezbjednost Savezne Republike Njemačke se brani i na Hindukušu.“
Bio je to početak misije u Avganistanu, a Bundesver je sve više odlazio u misije daleko od sopstvene teritorije, jer se vjerovalo da je sama Njemačka ionako bezbjedna.
Sada je misija u Avganistanu istorija, a na pomolu je i kraj misije u Maliju - dok se čini da je teritorija NATO pod neposrednom prijetnjom, a možda čak i sama Njemačka. Tako da nije čudo da se u fokus vraća prvobitna svrha Bundesvera - nacionalna odbrana.
Izdaci za odbranu
Sto milijardi eura za oružane snage su jednokratni izdatak. Ali izdaci za odbranu će se trajno povećati. Već dugi niz godina NATO, a prije svega vodeća nacija, SAD, gnjave berlinsku vladu da treba da poveća izdatke za odbranu. Zemlje NATO postavile su sebi cilj da najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda potroše na odbranu. Sa oko 1,5 odsto Nemačka je daleko ispod toga, a dugo je to bilo i manje.
Prije svega, SPD, Zeleni i Levica su uvijek odbijali cilj od dva odsto. O ovome takođe nema ništa u koalicionom sporazumu ove Vlade. Kancelar Olaf Šolc je sada najavio da će čak i premašiti cilj. Njemačka će „od sada – iz godine u godinu – ulagati više od dva odsto bruto domaćeg proizvoda u našu odbranu”.
Oružje za Ukrajinu
Izvoz njemačkog oružja u zone sukoba bio je tabu, posebno za Zelene. Jeste da Zeleni, koji su nastali iz mirovnog pokreta osamdesetih, već dugo podržavju mirovne misije Bundesvera, međutim, uvijek su se zalagali za restriktivnu politiku izvoza oružja.
Aktuelni ministar ekonomije Robert Habek izazvao je veliku pometnju kada je posle prošlogodišnje posjete Ukrajini predložio snabdijevanje zemlje odbrambenim oružjem. Do prije nekoliko dana, ponuda od 5.000 šljemova bila je najviše što je Savezna vlada mogla da prihvati.
Ukrajini se sada isporučuje oružje, uključujući hiljadu komada protivtenkovskog oružja i petsto protivvazdušnih projektila. „Nije moglo biti drugog odgovora na Putinovu agresiju“, rekao je kancelar Šolc. A ministarka spoljnih poslova iz redova Zelenih, Analena Berbok, istakla je u Bundestagu da, uprkos neophodnoj uzdržanosti u politici izvoza oružja, Ukrajina „ne smije biti ostavljena bez odbrane pred agresorom koji ovoj zemlji donosi smrt i razaranje“.
Manja zavisnost od ruskog gasa i nafte
Njemačka je mnogo više zavisna od ruskog snabdijevanja energentima nego što se to sviđa Vladi. Iz Rusije stiže više od polovine prirodnog gasa i više od 40 odsto nafte. I jedno i drugo bi sada trebalo veoma smanjiti. Ali za to je potrebno vrijeme.
Njemačka Vlada ionako hoće da značajno proširi obnovljive izvore energije, ali u isto vrijeme postepeno ukine proizvodnju električne energije na ugalj i nuklearnu energiju. Problem: kada vjetar ne duva i Sunce ne sija, nove elektrane na gas bi trebalo da popune energetski jaz.
Da zavisnost od Rusije za gas ne bi postala još veća, sada treba da se grade brodski terminali za tečni gas - koji će na primjer dolaziti iz SAD. Pored toga, vlada razmatra mogućnost da nuklearne elektrane koje su još uvek u funkciji i neke elektrane na ugalj rade duže nego što je prvobitno planirano. Ovo je posebno gorko za Zelene, jer žele što pre da ukinu nuklearnu energiju i ugalj. Ali „nema tabua“, kaže ministar ekonomije Robert Habek.
Veće zaduživanje
Naoružavanje, ali i reorganizacija energetske politike koštaju mnogo novca, novca kojeg nema u budžetu. Zato Savezna vlada želi da se dodatno zadužuje.
Njemačka je već uzela velike kredite da apsorbuje ekonomsku štetu izazvanu borbom protiv korone. Ironično, ministar finansija Kristijan Lindner iz Liberala se sada zalaže za ovu politiku. Kao opozicioni političar, on je uvijek zagovarao zdravu budžetsku politiku - sada ne vidi drugu opciju osim da preuzme novi dug na rekordnom nivou.
Ukrajinske izbjeglice dobrodošle
Relativno malo će se promijeniti u Njemačkoj kada je u pitanju prijem izbeglica. Uostalom, Njemačka je već postavila standarde velikodušnošću tokom velikog izbjegličkog talasa iz 2015, ali je takođe izazvala veliki otpor u zemlji i inostranstvu.
Ovog puta, ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fazer i njene kolege iz cijele EU složile su se da olakšaju prijem ukrajinskih izbjeglica – do sada je to uvijek bila žestoka tačka sporenja unutar EU. „Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz proceduru azila. U EU dobijaju zaštitu do tri godine.“
Bonus video:
