U Švedskoj i Finskoj, koje su vojno neutralne države, je u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu, značajno porasla podrša ulasku u NATO.
Anketa finske televizija ILE pokazala je da prvi put više od 50 odsto Finaca podržava pridruživanje zapadnom vojnom savezu.
Od 1.382 ispitanika, 53 odsto se izjasnilo za ulazak Finske u NATO, 28 odsto je bilo protiv.
Anketa je sprovedena od 23. do 25. februara. Rusija je invaziju na Ukrajinu počela 24. februara.
U susjednoj Švedskoj, slična anketa je pokazala da je više onih koji su za članstvo u NATO od onih koji su protiv.
"Nezamislivo bi moglo početi da postaje zamislivo", objavio je na Tviteru bivši švedski premijer Karl Bilt, zagovornik članstva u NATO-u.
Zbog napada na Ukrajinu Finska i Švedska su prekinule sa politikom da ne šalju oružje zemljama u ratu i poslale u Kijev jurišne puške i protivtenkovsko oružje.
To je prvi put da Švedska nudi vojnu pomoć od 1939. godine, kada je pomagala Finskoj protiv Sovjetskog Saveza.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova je prošle nedjelje izrazilo zabrinutost zbog, kako je navelo, napora SAD i da "uvuku"' Finsku i Švedsku u NATO i upozorilo da će Moskva biti prisiljena da preduzmu uzvratne mjere ako uđu u savez.
Vlade Švedske i Finske su uzvratile da neće dozvoliti Moskvi da diktira njihovu bezbjednosnu politiku.
Švedska premijerka Magdalena Anderson rekla je da njena zemlja sama odlučuje o svojoj bezbjednosnoj politici.
Finska ima istoriju punu sukoba sa Rusijom, sa kojom dijeli granicu od 1.340 kilometara.
Švedska je izbjegavala vojne saveze više od 200 godina, birajući put mira poslije vjekova ratovanja sa susjedima.
Obje zemlje su okončale tradicionalnu neutralnost ulaskom u Evropsku uniju 1995. godine i produbljivanjem saradnje sa NATO. Međutim, većina ljudi u obje zemlje ostala je čvrsto protiv punopravnog članstva u Alijansi, sve do agresije Rusije na Ukrajinu.
Bonus video:
