Borut Pahor ima velike izglede da na izborima odbrani predsjedničku stolicu u Ljubljani. Vazda nasmijani predsjednik kormilari zemljom sa malo problema, jedinom bivšom jugoslovenskom republikom sa "zapadnim standardom".
Slovenački predsjednik Borut Pahor asfaltira put u radnom odijelu narandžaste boje, pješači sa sinom kroz Sloveniju i sunča svoje atletsko tijelo sa tetovažom delfina u Piranskom zalivu. Pahorove pristalice su oduševljene svojim predsjednikom koji je istovremeno i zvijezda na Instagramu. Na ovoj platformi ga prati preko 42.000 korisnika i to u zemlji koja ima samo dva miliona stanovnika. I britanski Gardijan tvrdi da američki predsjednik Donald Tramp dominira Tviterom, ali da na Instagramu nije prava konkurencija svom slovenskom kolegi.
A post shared by Borut Pahor (@borutpahor) on
Na predsjedničkim izborima koji se održavaju danas po svemu sudeći socijaldemokrata Pahor nema ozbiljnog protivnika. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja se prije svega radi o tome da li će Pahor, koji je do sada uvijek obavljao važne političke funkcije u Sloveniji, za prestižno predsjedničko mjesto biti izabran u prvom ili drugom krugu. Razlog za to nije u jasnom političkom profilu nego više u činjenici da u Sloveniji trenutno, osim spora sa Hrvatskom oko Piranskog zaliva, nema teme koja bi posebno uznemirila građane.
Odlikaš iz kriznog regiona
Prognoza privrednog rasta za ovu godinu je povećana na 4,4 odsto, za sledeću na 3,9 odsto. Kada je riječ o digitalizaciji, Slovenija je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza Finske, a proširenje moderne putne mreže je u velikoj mjeri završeno. Trenutno se u velikom stilu obnavlja i proširuje željeznička mreža.
Slovenija je do izbijanja finansijske krize 2010. godine u evrozoni već bila odlikaš. Slovenija je i u bivšoj Jugoslaviji važila za privredno najrazvijeniju republiku. U velikoj mjeri pošteđena ratova, zbog svoje etničke homogenosti je politički uglavnom stabilna i jedina je republika bivše socijalističke Jugoslavije koja je bez problema prešla na kapitalističku tržišnu ekonomiju. Slovenija je često hvaljena kao "primjerna zemlja" i "sunčana strana Alpa". Niko nije bio iznenađen kada je 2004. godine postala članica EU, a malo kasnije i dio eurozone.
Nedugo nakon ulaska u EU je slovenačka privreda zabilježila rast, građevinska branša je cvjetala, banke su na međunarodnom finansijskom tržištu pod dobrim uslovima pozajmljivale novac koji su kasnije velikodušno davale u vidu povoljnih kredita.
"Slovenci su i nakon ulaska u EU dugo živjeli od kredita. U inostranstvu su napravili veoma velike dugove i na taj način finansirali građevinski bum u zemlji koji je naglo prekinut izbijanjem finansijske krize", kaže Hermine Vidović iz Bečkog instituta za ekonomske studije.
Drugi problem je tijesna isprepletenost političkih i privrednih struktura u Sloveniji. Za razliku od većine bivših socijalističkih zemalja u Evropi, u Sloveniji nije bilo velike privatizacije privrede. Tako je i dalje dosta velikih firmi i banaka ostalo u državnom vlasništvu. To stvara sumnju "da su odluke o kreditima često donošene ne iz ekonomskih, nego iz političkih razloga", kaže Vidović. Međutim, kako su Slovenci htjeli da ostanu gazde u svojoj kući, otežani ulazak stranog kapitala vodio je nižoj stopi stranih investicija.
Oštre mjere štednje
Pošto je u okviru finansijske krize 2010. godine novac na međunarodnom tržištu bio sve skuplji, slovenačka privreda je oslabila. Katkad je izgledalo da će i Slovenija morati da traži spas u Evropskom fondu ESM.
Do toga ipak nije došlo. Ljubljana je u vlastite ruke uzela spašavanje nacionalne ekonomije i finansijskog sektora.
"S jedne strane je državni budžet skraćen, plate u javnim službama su smanjene i usvojen je čitav niz mjera štednje“, objašnjava Vidovićeva. S druge strane je država ubrizgala više milijardi eura u klimav finansijski sistem. Samo je Nova ljubljanska banka (NLB) potpomognuta sa 1,55 milijardi eura. Riječ je o banci čiji je država većinski vlasnik. Vlada do danas ne želi da kaže odakle su došle te milijarde.
Usred krize, krajem 2011. godine, tadašnja vlada je nakon izglasavanja nepovjerenju u parlamentu morala da ode. Premijer kojem se nije vjerovalo da može da se nosi sa krizom zvao se – Borut Pahor. Nakon parlamentarnih izbora koji su uslijedili je njegova Socijaldemokratska stranka izgubila dvije trećine mjesta u parlamentu. Međutim, uvijek nasmijanom Pahoru to nije smetalo: samo godinu dana kasnije je u drugom krugu pobijedio na predsjedničkim izborima.
Smanjena nezaposlenost
Otkako je Pahor izabran za predsjednika u Sloveniji su se neke stvari promijenile: čini se da je kriza prevaziđena, a Sloveniju ponovo nazivaju "odlikašem".
Parček. / A couple. #skupaj #together #BP7 #pahor #president #presidentpahor #slovenia
A post shared by Borut Pahor (@borutpahor) on
"Za oporavak slovenačke privrede je bilo veoma važno da se u dogovoru sa EU pokrene program o privatizaciji 15 velikih firmi, banaka i infrastrukturnih objekata", kaže Vidović. Među njima su slovenački Telekom, luka Kopar i aviokompanija Adria Airways. Takođe i velika banka NLB treba da ode u privatne ruke.
Za građane Slovenije stvari izgledaju kao da to neće biti nikakav problem. Izvoz je u porastu, nezaposlenost je sa 7,5 odsto u ovoj godini manja za jedan odsto u odnosu na lane. U takvu sliku se uklapa nepokolebljivi predsjednik koji tokom državnih posjeta ostavlja dobar utisak. I spreman je da to podijeli sa svima – na Instagramu.
Bonus video:
