Kada je Rusija počela rat u Ukrajini, Mađarska je otvorila svoje granice za desetine hiljada izbjeglica koje su pobjegle iz Ukrajine. Druge izbjeglice su ostavljene bez pomoći na livadi u Srbiji.
Nakon što je studirao u Mađarskoj tri godine, Hasib Karizada tražio je tamo azil pošto je njegov rodni Avganistan zapao u haos prošlog avgusta. Međutim, umjesto da dobije utočište, mađarske vlasti su prije šest mjeseci protjerale Karizada u susjednu Srbiju.
"Policija je samo došla i stavila mi lisice", kazao je Karizada za agenciju Asošijetid pres u Beogradu. "Rekli su mi da ne pokušavam da bježim, da se ne borim da ne radim ništa glupo".
Ostavljen sam na livadi u Srbiji, 25-godišnji Karizada nije znao gdje se nalazi, gdje da ide i šta da radi".
"Bio sam student, i oni su mi odjednom promijenili život", kazao je on. "Nijesu mi dali priliku da uzmem odjeću, punjač za telefon ili laptop". On je za AP kazao da o Srbiji nije znao ništa.
Iz mađarske policije nijesu odgovarali na upite AP da prokomentarišu Karizadovo izbacivanje u septembru.
Mada je Mađarska inače ozloglašena po načinu na koji se ponaša prema migrantima koji bježe od siromaštva i ratova, Karizadov slučaj ukazuje na naročito lošu praksu slanja ljudi u treću zemlju iz koje oni nijesu došli.
Aktivisti za zaštitu ljudskih prava registrovali su prvi takav slučaj 2017. godine, kada je 16-godišnji Kurd iz Iraka deportovan u Srbiju iz Mađarske mada je prvobitno u Mađarsku ušao iz Rumunije i uspio da stigne do Austrije prije nego što je vraćen. U međuvremenu takvih slučajeva je bilo još.
"To je nažalost nešto što je postalo normalno, redovno i nešto što se ne smatra neobičnim", kazao je za AP Nikola Kovačević, srpski aktivista za zaštitu ljudskih prava.
Agencija ističe da izbacivanje Karizada ukazuje na ogromene razlike u načinu na koji se postupa sa izbjeglicama iz Ukrajine i sa onima iz neevropskih ratnih zona u državi kojom upravlja premijer Viktor Orban.
Na sličan način i Hrvatska - takođe članica EU koju optužuju da koristi nasilje protiv migranata - tvrdi da Ukrajinci mogu da dođu i da ostanu u toj zemlji.
Aktivisti pozdravljaju promjenu u ponašanju prema izbjeglicama, ali takođe upozoravaju na diskriminaciju prema izbjeglicama i migrantima sa Bliskog istoka i Afrike, koji se godinama suočavaju sa opasnostima i odvraćanjem na granicama Mađarske, Hrvatske i drugih evropskih država.
"Nama koji pratimo ove teme, teško je da ne uočimo ogromnu razliku u proteklih nekoliko nedjelja u reakciji Evrope na ljude koji bježe od drugih ratova i kriza", kazala je za AP Džudit Sanderlend iz Hjuman ratjs voča. "Zapanjujućui broj ljudi iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka umire svake godine pokušavajući da stignu do Evrope".
Zolt Šekeres iz mađarskog Helsinškog komiteta primjećuje da "mađarska vlada daje sve od sebe kako bi sada objasnila zašto su Ukrajinci dobri tražioci azila, a ostali loši migranti".
Deportacija Karizada je drastičan slučaj budući da on nije došao u Mađarsku ilegalnom migrantskom rutom. On je bio samofinansirajući student koji je dijelio stan i imao izgrađen život u Budimpešti. Tražio je azil jer, nakon što su talibani zauzeli Avganistan, njegova porodica više nije mogla da plaća studije i on nije mogao da obnovi prebivališnu dozvolu.
Aktivisti tvrde da su odbacujući prijavu za azil mađarske vlasti zanemarile činjenicu da njegova domovina, Avganistan, ne može više biti smatrana bezbjednom.
Karizada je kazao za AP da je njegova porodica bila povezana sa prethodnom vladom i da su u opasnosti od odmazde talibana. "Skoro da ne izlaze vani", kazao je on.
Pravnici iz Helsinškog komiteta predstavili su Karizadov slučaj pred sudovima u Mađarskoj i pred Evropskim sudom za ljudska prava. Mađarski sud je presudio u njegovu korist, ali advokati sada vode novu bitku kako bi primorali mađarske vlasti da primijene odluku i dozvole mu da se vrati, kazao je Šekeres. On je dodao da prihvatanje izbjeglica iz Ukrajine pokazuje da je solidarnost sa ljudima u nevolji ostala snažna među običnim mađarskim narodom uprkos višegodišnjoj antiimigranstkoj agendi vlade.
"Nema razlike između ukrajinskih roditelja koji bježe sa djecom i avganistanskih roditelja koji bježe sa djecom", kazao je on. "Ovo je dobar podsjetnik za svakoga da tražiocima azila, nezavisno od toga odakle su, treba zaštita".
Priredila: N.Bogetić
Bonus video:
