Kremlj je u srijedu nagovijestio da bi cjelokupni ruski izvoz energenata i roba mogao biti naplaćivan u rubljama, pojačavajući napore predsjednika Vladimira Putina da Zapad osjeti bol sankcija koje je uveo Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
U trenutku kada se ruska ekonomija suočava sa najvećom krizom od raspada Sovjetskog Saveza a godišnja stopa inflacije dostiže 15,66 odsto što je najviše od septembra 2015, Putin je odlučio da uzvrati Zapadu i naredio da ruski izvoz gasa bude naplaćivan u rubljama.
U Njemačkoj moguće restrikcije
Taj potez je primorao Njemačku da juče aktivira plan za racionalnije trošenje zaliha gasa, što znači da bi najveća svjetska ekonomija mogla ograničiti potrošnju energije ukoliko kriza zbog ruskog zahtjeva da energenti budu plaćani rubljama poremeti ili obustavi snabdijevanje.
Njemački ministar ekonomije Robert Habek aktivirao je "fazu ranog upozorenja" plana za vanredne energetske situacije. Habek je kazao novinarima da su njemačke zalihe gasa zasada sigurne, ali je pozvao potrošače i kompanije da smanje potrošnju, rekavši da je "svaki kilovat sat bitan".
Ovakav potez Berlina, koji je bez presedana, najbolji je pokazatelj da se Evropska unija priprema za slučaj da Moskva prekine snabdijevanje gasom ukoliko joj se ne plati u rubljama.
Iz Kremlja je juče saopšteno da su se Putin i njemački kancelar Olaf Šolc u telefonskom razgovoru dogovorili da eksperti iz njihovih država razgovaraju o načinu plaćanja ruskog gasa rubljama, prenijela je novinska agencija TASS.
Međutim kasnije sinoć portparol njemačke vlade je kazao da je Šolc posvećen dogovoru Grupe sedam razvijenih zemalja da energetske zalihe iz Rusije budu plaćane isključivo eurima ili dolarima. Putin je kazao Šolcu da se ništa neće promijeniti za evropske partnere i da će uplate i dalje biti u eurima i preusmjeravane na Gazrpom banku, koja nije pogođena sankcijama, a zatim konvertovane u rublje, kazao je njemački portparol.
"Šolc u razgovoru nije pristao na ovu proceduru, ali je zatražio informacije u pisanoj formi kako bi je bolje razumio", saopštio je portparol, dodajući da prethodni dogovor G7 i dalje ostaje na snazi.
Očekuje se da Moskva danas objavi planove koji se tiču naplate u rubljama, a Dmitrij Peskov je kazao da će Rusija dati vremena kupcima da pređu na rublje
U do sada najsnažnijem pokazatelju da bi Rusija mogla pripremati još oštriji odgovor na sankcije Zapada, predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin kazao je juče da bi cjelokupni ruski izvoz energenata i roba mogao uskoro biti naplaćivan u rubljama.
Na pitanje kako komentariše izjavu Volodina, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao: "To je ideja na kojoj definitivno treba raditi".
Peskov je kazao da je uloga američkog dolara kao valute globalnih rezervi već podrivena, i da će potez da se najveći ruski izvoz naplaćuje u rubljama biti u "našem interesu i interesu naših partnera".
Evropa koja 40 odsto gasa uvozi iz Rusije i plaća uglavnom eurima, tvrdi da neće pristati na plaćanje u ruskoj valuti i da Gasprom, ruski gigant pod državnom kontrolom, nema pravo da mijenja dugoročne ugovore.
Gasprom 58 odsto svog izvoza naplaćuje u eurima, 39 odsto u američkim dolarima, a 3 odsto u funtama.
"Ako želite gas, nađite rublje", objavio je Volodin na društevnoj mreži Telegram. "Štaviše, trebalo bi - tamo gdje je to u korist naše zemlje - proširiti listu izvoznih proizvoda koji se naplaćuju u rubljama kako bi uključivali: vještačko đubrivo, žitarice, jestivo ulje, naftu, ugalj, metale, drvo, itd".
Rizik od recesije u Evropi
Insistiranje Moskve da joj se plaća u rubljama pored Njemačke, uznemirilo je i druge evropske države koje su svjesne da sadašnja situacija povećava rizik od recesije. Grčka je sazvala vanredni sastanak snabdjevača, holandska vlada je saopštila da će tražiti od potrošača da koriste manje gasa, Francuska je takođe pozvala "one koji mogu" da štede energiju, uključujući struju i gas, a italijanski premijer Mario Dragi, čija je zemlja uputila upozorenje slično onom u Njemačkoj, juče je o tome razgovarao sa Putinom.
Iz Dragijevog kabineta saopšteno je da mu je Putin u telefonskom razgovoru predstavio sistem plaćanja u rubljama.
Italija u velikoj mjeri zavisi od ruskog gasa, a Dragi je prethodno odbacio mogućnost plaćanja u ruskoj valuti. U saopštenju iz njegovog kabineta ne navodi se kako je odgovorio na Putinovo objašnjenje o novom sistemu plaćanja.
"U fokusu razgovora su bili pregovori između Rusije i Ukrajine i novi razvoj događaja", stoji u saopštenju i dodaje da su se dvojica lidera saglasila da ostanu u kontaktu. Rojters podsjeća da je to prvi telefonski razgovor između Dragija i Putina od početka ruske invazije 24. februara.
Rusija je takođe veliki izvoznik dizela u evropske zemlje, a Amrita Sen iz konsultantske kompanije "Enerdži aspekts" kazala je da bi ograničavanje upotrebe energenata, poput onog u Njemačkoj, moglo dogoditi čak i u Britaniji.
Očekuje se da Moskva danas objavi planove koji se tiču naplate u rubljama, mada je naglasila da neće odmah tražiti od kupaca da gas plaćaju u ruskoj valuti. Peskov je kazao da će Rusija dati vremena kupcima da pređu na rublje.
Dva ruska izvora kazala su za Rojters da prema jednoj od razmatranih opcija, Rusija ne planira da mijenja ugovorene cijene gasa koji se izvozi "neprijateljskim" zemljama, ali zahtijeva da plaćanje bude u rubljama po kursu ruske centralne banke.
Ipak, tačan način na koji će uplate biti realizovane i dalje je nepoznat. Rusija očigledno pokušava da osnaži rublju i da, na duge staze, podrije dominaciju dolara u trgovini globalnim energentima i proizvodima.
Rusiji neophodna pomoć Kine
Kako bi imala šanse za uspjeh, Rusiji će biti neophodna pomoć Kine, druge po veličini svjetske ekonomije, ističe britanska agencija.
"Kina je spremna da sarađuje sa Rusijom kako bi podigli odnose između dvije zemlje na viši nivo u jednoj novoj eri u skladu sa smjernicama konsenzusa koji bi postigli šefovi država", kazao je kineski šef diplomatije Vang Ji.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov kazao je da su odnosi između Rusije i Kine na najvišem nivou.
Ruski zvaničnici su u više navrata kazali da je pokušaj zapada da izoluje državu koja je među najbogatijima prirodnim resursima na svijetu iracionalan potez samopovređivanja koji će dovesti do rasta cijena za potrošače i gurnuti Evropu i Sjedinjene Države u recesiju.
Rusija tvrdi da su sankcije, naročito zamrzavanje oko 300 mlijardi dolara u rezervama Ruske centralne banke, objava ekonomskog rata.
Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev kazao je da su se sankcije "vratile kao bumerang" i podrile evropske i sjevernoameričku ekonomiju, izazivajući rast cijena goriva, rast troškova grijanja i podrile povjerenje u dolar i euro.
"Svijet se budi: povjerenje u valutne rezerve se topi kao jutarnja magla", kazao je Medvedev. "Odbacivanje dolara i eura kao glavnih svjetskih rezervi više ne djeluje kao mašta".
Medvedev je kazao da "ludi političari" na zapadu žrtvuju interese svojih poreskih obveznika na oltaru neizvjesne pobjede u Ukrajini. "Dolazi era regionalnih valuta".
Rusija već duže vrijeme pokušava da smanji zavisnost od američke valute, mada su cijene svih njenih glavnih izvoznih proizvoda, nafte, gasa i metala, u dolarima na globalnim tržištima.
Globalno, dolar je valuta kojom se daleko najviše trguje, nakon čega slijede euro, jen i britanska funta.
Bonus video:
