U medijima u Evropskoj uniji je neupadljivo prenijeto upozorenje šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova Zapadu da ne potcijeni rastuću opasnost od nuklearnog sukoba u ukrajinskom ratu zato što je, rekao je on u utorak, "NATO u suštini angažovan preko posrednika u ratu s Rusijom".
Pažnju analitičara i javnosti je privukla izjava američkog ministra odbrane Lojda Ostina da je u ukrajinskom ratu cilj Vašingtona da "Rusija bude oslabljena do te mjere da više ne može da uradi to što je učinila invazijom na Ukrajinu".
Zaključak jedne američke analize je da cilj jeste ne samo pobjeda Kijeva u ratu, već i urušavanje moći Rusije do te mjere da ona više ne bude svjetska sila i da mora biti rasparčana na djelove.
Izjavu američkog ministra odbrane su neki mediji protumačili kao "izletanje", jer je državni sekretar Entoni Blinken poslije posjete Kijevu zajedno s Ostinom, ipak ostavio mogućnost da se "na temelju ishoda na ratnom poprištu sklopi mirovni sporazum", a to je istovjetno kao i poruka ruskog ministra Lavrova.
Ostin je, međutim, rekao da su ruske vojne snage već jako oslabljene i naglasio da "mi možemo pobjediti" tako što će Kijevu biti dato sve što je moguće da odnese pobjedu.
Dopisnik njemačkog dnevnika "Tagešspigel" iz Vašingtona javlja da "postaje sve jasnije da Vašington ne samo da želi da ojača odbranu vlasti u Kijevu, već i da uruši Moskvu... uočljiva je ogromna razlika u strategiji koja je sad usredsrijeđena na vojna, a ne diplomatska sredstva".
Briselski portal "EUobserver" prenosi američku analizu u kojoj se ističe da je rješenje za rat u Ukrajini "na kratki rok pobjeda Ukrajine nad Rusijom", dok "dugoročno Njemačka mora ostati sila srednje moći, a Rusiji mora biti oduzet status velike sile".
Autor analize, Aleksander Motil, profesor političkih nauka na Univerzitetu u američkom gradu Nju Jork, podvlači i da "deputinizacija ruskog režima može biti od pomoći, ali jedino trajno rješenje za mir jeste da se Rusija razbije na djelove".
Amerika ima ključnu ulogu u ratnoj strategiji, upućivanju najubojitijeg naoružanja i obučavanju ukrajinske vojske, ali je u tome pridobila veliku pomoć saveznika u EU i NATO, jer su i čelnici Unije Žozep Borel i Šarl Mišel izjavili da je sad ključno da Ukrajina "pobjedi u ratu".
Njemački ministar finansija Kristijan Lindner poručio je da "mi sve moramo učiniti da pomognemo Ukrajini da pobjedi, ali je granica etičke odgovornosti da se ne dovedu u opasnost naša bezbjednost i odbrambena sposobnost teritorije NATO".
Britanski premijer Boris Džonson je, međutim, izjavio da ne vjeruje da bi ruski predsjednik upotrebio nuklearno oružje zbog sukoba u Ukrajini.
Francuski list "Figaro" javlja, međutim, da su u NATO i EU "saveznici krajnje ozbiljno uzeli na um pretpostavku o ruskom taktičkom nuklearnom udaru... jer su okolnosti izuzetno opasne i Moskva se može pozvati na povećanje zapadne vojne pomoći Kijevu kao na ulazak u rat i gaženje ruskih 'crvenih linija' ".
Evropski politikolog Ivan Krastev je britanskom dnevniku "Fajnenšel tajms" izjavio da je "izolacija Rusije greška jer opravdava Putinov antizapadni krstaški rat protiv Zapada i gura ga u autoritarni blok s Kinom.., a tu su u igri i vrijednosti, a ne samo ekonomija", a uz to "Zapad nema moć da izoluje Rusiju i to i nije u njegovom interesu".
Bonus video:
