Ukrajina je juče priznala da trpi teške gubitke u ofanzivi Rusije na istoku, ali tvrdi da su ruski gubici još veći, dok je predsjednik SAD Džo Bajden pozvao Kongres da odobri čak 33 milijarde dolara pomoći Kijevu da izdrži napad.
CNN ocjenjuje da su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Ukrajina i Rusija za samo nekoliko dana shvatili da rat prelazi u dugotrajnu, oštru borbu, koja će vjerovatno koštati još na hiljade života i desetine milijardi dolara.
Strategija SAD je sada nedvosmislena i javna - da oslabi Rusiju kako bi umanjila njenu globalnu prijetnju. A predsjednik Vladimir Putin je pokrenuo novi front - rat energentima - prekinuvši isporuke prirodnog gasa Bugarskoj i Poljskoj u onome što je EU protumačila kao ucjenu.
Ponovo se zahuktava i nuklearna retorika, pri čemu Rusija upozorava na snagu svog ogromnog arsenala, sa SAD nastoje da izbjegnu eskalaciju koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba supersila.
U međuvremenu, nastavlja se krvoproliće u Ukrajini.
Tijelo producentkinje Radija Slobodna Evropa Vire Hirič pronađeno je u ruševinama u prijestonici Kijev. Ona je poginula u raketnom napadu čiji je cilj, kako je saopštila Rusija, bila fabrika raketa, prenio je Rojters. Napad se desio tokom posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izrazio pesimizam povodom izgleda za nastavak mirovnih pregovora sa Rusijom, ističući bijes javnosti zbog, kako je rekao, zločina ruskih trupa.
"Ljudi (Ukrajinci) žele da ih ubiju. Kada postoji takav stav, teško je pregovarati", prenio je Interfaks obraćanje Zelenskog poljskim novinarima.
On se zahvalio Bajdenu na predloženoj pomoći, koja je skoro deset puta veća od one koju je Vašington poslao od početka rata 24. februara. Predsjednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi rekla je da se poslanici nadaju da će "što prije" usvojiti paket pomoći.
Pošto nije uspio napad na Kijev na sjeveru Ukrajine prošlog mjeseca, Rusija sada pokušava da potpuno osvoji Donjecku i Lugansku oblast na istoku, koje čine Donbas. Ukrajina je priznala da je izgubila kontrolu nad nekim gradovima i selima u Donbasu od početka ofanzive prošle nedjelje, ali tvrdi da su ruske snage pretrpjele velike gubitke.
"Mi imamo ozbiljne gubitke, ali su ruski puno veći", rekao je savjetnik predsjednika Oleksij Arestovič, ne navodeći detalje. Zapadni zvaničnici kažu da Rusija ima manje žrtava otkad je smanjila obim operacije, ali da su brojke i dalje "prilično visoke".
Usred strahova zapadnih zvaničnika da bi rat mogao trajati mjesecima ili godinama, čini se da je Kremlj fokusirao operacije oko grada Izjum. Prema navodima ukrajinskih vojnih zvaničnika, Rusija nagomilava nove snage oko grada, 120 km jugoistočno od Harkova na rijeci Donec, kao i oko ruskog grada Belgorod preko granice. Prema nepotvrđenim izvještajima, komandovanje tom akcijom preuzeo je načelnik Generalštaba ruske vojske, Valerij Gerasimov, piše "Gardijan".
Samo u toku prošle nedjelje, Moskva je dodala oko 13 taktičkih bataljonskih grupa snagama koje se bore na istoku i jugu Ukrajine, što je između 10.000 i 13.000 dodatnih vojnika. Neimenovani američki zvaničnik izjavio je u četvrtak da su neke ruske trupe koje se bore u južnoj luci Mariupolj pomjerene sjeverozapadno, možda u okviru napora da se opkole Donjecke i Luganske oblasti, koji su i dalje pod ukrajinskom kontrolom.
Novi fokus ruskog rata, sa ciljem izgradnje širokog kopnenog mosta od ruske granice do okupiranog Krima i dalje - dešava se pomjeranjem taktike na sporije i smišljenije napredovanje, pošto je ruska vojska i dalje pogođena logističkim i drugim problemima u kampanji, navodi "Gardijan".
Najnoviju fazu ofanzive obilježila je povećana koncentracija artiljerije i upotreba artiljerijske vatre kao podrške trupama koje polako napreduju, a zvaničnik Pentagona je opisao "spor i neujednačen" napredak u žestokim borbama u Donbasu.
Obećanjem milijardi dolara pomoći Ukrajini, Bajden je dramatično povećao umiješanost SAD u ono što, kako ocjenjuje CNN, djeluje kao rat Zapada protiv Rusije preko posrednika.
Zapad sada šalje teško naoružanje sa ciljem da, kako kaže Vašington, ne samo odbije napad Rusije nego i da oslabi njene oružane snage tako da ne može više da prijeti susjedima.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je juče da Rusije ne smatra da je u ratu sa NATO zbog Ukrajine jer bi takav razvoj događaja povećao rizik od nuklearnog rata
"Potreban nam je ovaj zakon da podržimo Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu. Cijena te borbe nije mala, ali bi kapitulacija pred agresijom bila još skuplja", rekao je Bajden.
Dok je predložena američka pomoć veća od 20 odsto BDP-a Ukrajine 2020, Svjetska banka prognozira da bi rat mogao smanjiti ukrajinski BDP za više od 45 odsto ove godine i pogoditi rast širom svijeta.
Putin je ove nedjelje zaprijetio neodređenom odmazdom zbog isporuka zapadnog oružja Ukrajini, a njegov ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je upozorio na prijetnju nuklearnim ratom. Lavrov je juče, međutim, rekao da Rusije ne smatra da je u ratu sa NATO zbog Ukrajine jer bi takav razvoj događaja povećao rizik od nuklearnog rata. On je optužio Ukrajinu da mijenja stav u mirovnim pregovorima po, kako je rekao, naredbama SAD i Britanije.
Visoki američki vojni zvaničnik rekao je da SAD ne vjeruju da postoji prijetnja da Rusija upotrijebi nuklearno oružje ili da napadne teritoriju NATO.
I dok je Moskva izgubila hiljade vojnika i stotine oklopnih vozila, i Ukrajina se istrošila na municiju i sisteme naoružanja, što, kako navodi "Gardijan", objašnjava ogroman paket nove američke vojne pomoći.
Sve to, osim što sluti na dugotrajan rat, povećava i rizik da bi na kraju mogla pobijediti Rusija, kako je prošle nedjelje rekao britanski premijer Boris Džonson.
"Moramo biti spremni na dugi rok", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na samitu u Briselu ove nedjelje.
"Apsolutno postoji mogućnost da se ovaj rat oduži i da traje mjesecima i godinama".
Džonson je prilikom posjete Indiji proše nedjelje predstavio jednako pesimističnu sliku, uključujući izglede za pobjedu Rusije.
"Mislim da je tužno što je to realna mogućnost", rekao je britanski premijer. "Putin ima ogromnu vojsku. On je u veoma teškoj političkoj poziciji jer je napravio katastrofalnu grešku. Jedina opcija koju sada zaista ima jeste da nastavi da pokušava da koristi užasni rušilački pristup vođen artiljerijom, pokušavajući da slomi Ukrajince".
"Gardijan" piše da nekoliko faktora podstiče ovaj pesimizam. Iako je Bugarska ponudila da pomogne Ukrajini da izvozi pšenicu preko luke Varna, ruska pomorska blokada ukrajinske obale i dalje nanosi veliku štetu.
Kratkoročno gledano, uprkos velikim gubicima u ljudstvu, naoružanju i opremi, ruske snage i dalje imaju lakši pristup zalihama dok se ne intenziviraju zalihe oružja SAD i drugih zapadnih zemalja, uključujući značajnu prednost u raspoređenim pomorskim i vazdušnim snagama, ističe britanski list.
"To je bio masakr"
Najkrvavije brobe i najgora humanitarna katastrofa u ratu dogodile su se u Mariupolju, koji je opustošen dvomjesečnim ruskim bombardovanjem i opsadom.
Ukrajinske vlasti tvrde da je u gradu koji je Rusija uglavnom okupirala, ostalo 100.000 civila. Stotine njih se sa posljednjim preostalim borcima nalazi u bunkerima ispod ogromne čeličane Azovstalj.
Iz kabineta Zelenskog je saopšteno da je za juče bila planirana njihova evakuacija.
U djelovima Mariupolja pod kontrolom ruskih trupa, radnici hitne pomoći skupljali su tijela sa ulica. Stanovnici među uništenim ruševinama pričali su o užasu koji su preživjeli.
"Bili smo gladni, dijete je plakalo kada su granate padale blizu kuće. Razmišljali smo, to je to, kraj. To se ne može opisati", ispričala je za Rojters Viktorija Nikolajeva (54), koja je tokom bitke bila sa porodicom u podrumu.
"To je bio masakr", rekao je Vitalij Kudasov (71). "Bilo je najstrašnije kada su granate letjele iznad glave. Granate, meci i sve slično, mislili smo da je nemoguće preživjeti. A ipak jesmo".
Bonus video:
