Novinarka i blogerka s Malte Dafne Karuana Galicija, čija su istraživanja bila fokusirana na korupciju ubijena je juče u eksploziji bombe postavljene pod automobil.
Portal Politiko je ubijenu novinarku opisao kao "Vikiliks ženu" jer je njeno djelovanje izazivalo reagovanja slična onima do kakvih dovodi i rad te medijske organizacije.
Njeni blogovi su bili "trn u oku" i vladi i uticajnim figurama iz podzemlja u najmanjoj državi članici EU, a privlačili su više čitalaca nego svi drugi listovi na Malti, navodi danas "Gardijan".
Svojim najnovijim otkrićima, ona je uprla prstom u premijera Džozefa Muskata i dvojicu njegovih najbližih saradnika, dovodeći u vezu of šor kompanije, s kojima su njih trojica povezana, sa prodajom malteških pasoša i isplatom od vlade Azerbejdžana.
Ova novinarka, koja je tvrdila da nije pripadala nijednoj političkoj stranci, bavila se dugačkim nizom tema - od pranja novca uz bankarske olakšice, do veza između malteške onlajn kockarske industrije i mafije.
U protekle dvije godine se u izvještajima pretežno fokusirala na otkrića takozvanih "panamskih papira", odnosno 11,5 miliona dokumenata procurjelih iz interne baze podataka čevrte najveće of šor pravne firme u svijetu, "Mosak Fonseka".
Ranije ove godine, u vrijeme kada je Malta predsjedavala EU, njena otkrića su izazvala veliku zabrinutost u Briselu, navodi londonski list.
Karuana Galicija (53) poginula je nedaleko od svoje kuće, kada je aktivirana bomba postavljena ispod njenih kola, prenio je AFP.
Njemački član Evropskog parlamenta Sven Gigold izjavio je danas da je prerano reći šta je uzrok eksplozije, ali je izrazio očekivanje da će istraga biti temeljna, istakavši da "takvi incidenti podsjećaju na Putinovu Rusiju, a ne na EU, i da se takvo nasilje prema medijima i povrede slobode govora ne smiju tolerisati".
Lokalni mediji javili su da je ona nedavno podnijela prijavu policiji o prijetnjama koje je dobijala.
Muskat je osudio njeno ubistvo i nazvao ga "varvarskim činom", a bezbjednosnim službama je naredio da ulože maksimum kako bi uhvatili odgovorne za ubistvo.
"Ono što se danas dogodilo neprihvatljivo je na više nivoa. Danas je crn dan za našu demokratiju i slobodu govora", rekao je Muskat novinarima, dodavši da se neće smiriti dok se pravda ne zadovolji.
U svom posljednjem blogu, objavljenom sat vremena prije ubistva, Karuana Galicija je ponovila navode da je Muskatov šef kabineta bio lopov, koji je iskoristio svoj uticaj da se obogati, i napisala da su "lopovi svugdje, a situacija je očajna".
Ubijena novinarka ostavila je iza sebe supruga i tri sina.
Nijedna grupa niti pojedinac za sada nisu preuzeli odgovornost za napad na nju.
"Gardijan" navodi da je na Malti proteklih godina bilo više ubistava automobilom-bombom i da, iako počinioci nisu identifikovani, vjeruje se da je nasilje povezano sa sporovima između kriminalnih gangova, a da se nijedno od tih ubistava ne smatra politički motivisanim.
Pisala da VGH nema isustva u upravljanju bolnicama
Galicija je prošle godine na svom blogu objavila da kompanija Vitals Global Healthcare (VGH) nema nikakvog iskustva u upravljanju bolnicama i nije registrovana na Malti, a dvije godine nakon potpisivanja ugovora sa Vladom te države nije zaživio projekat upravljanja tamošnjim bolnicama Gozo i St Luke.
Ona je tada istakla i sumnje da je dogovor Vlade Malte sa Ram Tumulurijem, Kanađaninom indijskog porijekla i izvršnim direktorom VGH kojeg dovodi u vezu sa aferom Panama papiri, bio unaprijed dogovoren, mjesecima prije javnog tendera.
Navela je da je izvještaj konsultantske kuće, urađen za potrebe firme kojoj se VGH obratio za parnerstvo, pokazao da postoji “opasnost od štete za reputaciju”.
U blogu se navodi da zbog sumnjivog posla postoji i opasnost da bi EU mogla da istražuje korupciju u Vladi na Malti, posebno zbog partnerstva sa VGH.
VGH je nedjelju dana prije objavljenog teksta Galicije, imala prezentaciju u Crnoj Gori, najavljujući da je zainteresovana da ulaže u javno zdravstvo i njime upravlja.
Na prezentaciji u Podgorici bio je prisutan i tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt. Pored njega, govorio je i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.
VGH je tada podnijela inicijativu Ministarstvu zdravlja za dodjelu koncesija za transformaciju zdravstvenog sistema. Taj projekat bi, tvrde, vrijedio 375 miliona eura, a VGH bi narednih 30 godina upravljala bolnicama u Crnoj Gori.
Aktuelni ministar zdravlja Kenan Hrapović nakon dolaska na tu funkciju kazao je da od ugovora sa kompanijom VGH neće biti ništa. On je tada saopštio da Ministarstvo zdravlja, dok je na čelu tog resora bio Šegrt, nije poštovalo procedure o opravdanosti davanja koncesije i zaključivanja ugovora po modelu javno privatnog partnerstva.
Bonus video: