Kada je požar zahvatio šumu u Grčkoj prošlog avgusta, gutujaći borove i spaljujući zemlju, Statis Albanis je znao da će njegov pčelarski posao trpiti posljedice.
Godinu kasnije, dugo nakon što je plamen ugašen, on kaže da će posljedice osjećati cijela generacija.
”Nema više borova. Pčelari će imati med za 30 godina i to samo ako šuma ponovo ne izgori”, kazao je za Rojters 62-godišnji Albanis koji je od svoje 10. godine nagrađivan za najbolji borov med na ostrvu Evija.
Dok šumski požari bjesne širom Evrope ovog ljeta, predviđanja pčelara naglašavaju dugotrajnu štetu u poljoprivredi i turizmu, kao i širu cijenu za ekonomiju. I ove godine su požari uništili desetine hiljada hektara zemlje, kuće i preduzeća.
Prema izvještaju Evropske centralne banke iz 2021, klimatske promjene mogu zbrisati četiri odsto evropskog BDP-a do 2030. godine. Ipak, mada se kontinent polako budi suočen sa nevoljama izazvanim klimatskim promjenama, vlasti i dalje nijesu svjesne punih posljedica šumskih požara.
U trenutku kada su nacionalni budžeti i ekonomije opterećeni zbog pandemije i rata u Ukrajini, vlade su pod pritiskom da nađu više sredstava za osnovnu vatrogasnu opremu.
Francuska, gdje su u požarima uništeni vinogradi i kampovi, saopštila je da je opredijelila 850 miliona eura kako bi unaprijedila flotu aviona za gašenje požara.
Grčka, koja se samo ove nedjelje borila sa 50 do 70 požara dnevno, ima više aviona i vatrogasaca nego prije tri godine. Opredijeljeno je 75 miliona eura za mjere poput čišćena šuma i puteva.
Međutim, iscrpljeni vatrogasci, koji često zavise od pomoći dobrovoljaca, smatraju da treba učiniti više.
”Stariji vatrogasci pamte da smo nekada imali megapožar svakih 10 do 15 godina”, kazao je Dimitris Statopulos, predsjednik grčkog vatrogasnog udruženja. “Sada imamo megapožar svakih tri godine”.
Grupe za zaštitu životne sredine tvrde da je potrebno više novca trošiti na prevenciju nego na gašenje požara.
U nedavnom izvještaju utvrđeno je da Grčka, Španija, Portugal i Francuska 80 odsto dostupnih sredstava troše na gašenje a svega 20 odsto na prevenciju.
Širom južne Evrope, oni koji žive na zemlji koja je bila zahvaćena požarom često uzimaju stvari u svoje ruke.
U sjevernoj portugalskoj opštini Murka, gdje je požar bjesnio ove nedjelje, 67-godišnji maslinar Mauel Lopez žali se zbog lošeg upravljanja šumama. On kod kuće ima pun rezervoar vode a svoj novac troši za čišćenje suve vegetacije koja bi mogla predstavljati rizik na svojoj i susjednoj zemlji.
”Ljudi su otišli, sela su slabo naseljena i sve je ostavljeno neobrađeno zbog čega je sada neophodno primorati ljude da to očiste”, kazao je on.
Bonus video:
