Sa stanovišta morala, stanje u svijetu danas je gore nego što je bilo uoči Drugog svjetskog rata, ocijenio je direktor Državnog muzeja Aušvic Birkenau Pjotr Civinski.
Evropa i svijet suočavaju se sa ponovnim rađanjem populizma i sa govorom mržnje, antisemitizmom, ksenofobijom i izbjegavanjem odgovornosti, rekao je Civinski i naglasio da je to istorijsko mjesto dokaz dokle može da dovede ljudska mržnja i izostanak reakcije na zlo.
"Svjedočimo o ponovnom rađanju najgorih vrsta populizma i ksenofobije i to jako uznemiruje", rekao je novinarima Civinski, koji je od 2006. direktor muzeja u poljskom gradu Osvjenćim.
Upravo je Aušvic "dokaz do čega može da dovede mržnja", naglasio je Civinski ovog vikenda na međunarodnom seminaru za novinare, i istakao da muzej "pokušava da prikaže mehanizam zla koje se ovdje dogodilo kako bi se ljudi podstakli da razmisle i analiziraju svoju odgovornost danas".
On objašnjava da se u vrijeme rata, pomaganje Jevrejima kažnjavalo smrću, a informacije su se sporo širile.
"Danas znamo sve i to u realnom vremenu. Nismo u ratu. A u smislu pomoći, ne događa se mnogo više nego onda", kazao je Civinski.
Muzej je od 2001. do 2016. ostvario veliki porast u broju posjetilaca od kojih najviše ima mladih koji dolaze u obilazak u okviru obrazovnih programa.
Godine 2001. posjetilaca je bilo nešto manje od pola miliona, a ljetos nešto više od dva miliona.
Od 14. juna 1940, kada je prva grupa od 728 poljskih političkih zatvorenika dovezena u logor, do njegovog oslobođenja 27. januara 1945, u Aušvic je deportovano 1,3 miliona ljudi, među njima 1,1 milion Jevreja, kojih ih je stradalo više od milion, a najviše iz Mađarske i Poljske.
Ukupno je u holokaustu ubijeno šest miliona Jevreja.
Cilj fondacije bio je prikupljanje 120 miliona eura za konzervatorske radove, a danas joj nedostaje još osam miliona nakon što je svoj doprinos dalo 36 država i privatnih donatora.
Najviše je, kako se navodi, dala Njemačka - 60 miliona eura, SAD 15, Poljska 10, te između 5 miliona i milion eura Francuska, Austrija, Velika Britanija, Švajcarska, Italija, Izrael i Rusija.
Među privatnim donatorima nalazi se i Fondacija Stivena Spilberga, reditelja poznatog filma o holokaustu "Šindlerova lista".
Konzervatorskim radovima potrebno je sačuvati, između ostalog, 45 ciglenih baraka, 22 drvene, 21 malu i šest velikih osmatračnica, 3.800 kovčega, 110.000 cipela i 4.500 umjetničkih djela, kao i konzerve u kojima je bio otrovni plin ciklon B i 390 komada prugaste odjeće.
Osnovna ideja konzervatorskih radova jeste očuvanje potpune autentičnosti mjesta, pa su oni veoma skupi.
Plan je pored toga da se utemelji novi edukativni centar, novi centar za posjetoce i novi izložbeni centar.
Kada se radi o izložbenom centru, ideja je da se posjetoci pri ulasku ne vraćaju u prošlost, nego da im se ukaže na glavna pitanja koja ljudski rod sebi treba da postavi danas.
Potrebno je pokazati kako je prvo postojala velika frustracija, na koju su se nadogradili propaganda i populizam, a nakon toga se prikazao neprijatelj i počelo je istrjebljenje.
Ima, navodi se, i onih koji poriču priče o holokaustu, a njima muzej nudi pregršt argumenata onoga što se u Aušvicu događalo.
Bonus video:
