Sa snažnim socijalnim sistemom i kombinacijom zelene energije, bogata Švedska bi trebalo da je u boljem položaju od većine drugih država u Evropi da izdrži krizu troškova života izvanu rastom cijena energenata.
Međutim, zabrinutost potrošača zbog visokih računa za struju, kamatnih stopa i zastoja privrednog rasta znače da se kampanja za opšte izbore 11. septembra pretvorila u nešto poput nadmetanja između blokova lijevog centra i desnice oko toga ko može učiniti više da na kratke staze ublaži bol.
To bi moglo značiti dugoročne troškove za privredu.
”Postoji rizik od ekonomije kompenzacije umjesto fokusa na dugoročne strukturne reforme”, kazao je za Rojters Sven Olov Daunfelt, glavni ekonomista u Udruženju švedskih preduzeća.
Šveđani su među najbogatijima u Evropi. Njihov socijalni sistem - mada manje velikodušan nego što je bio - utiče na to da je stopa siromaštva ispod evropskog prosjeka. Međutim, zadnjih decenija, jaz između bogatih i siromašnih raste, usljed čega su mnogi ranjivi na inflaciju koja je trenutno oko osam odsto.
Eva Lindman Marko - 59-godišnja edukativna psihološkinja, kazala je da je u januaru dobila račun za struju od preko 19000 švedskih kruna (1765 dolara) - što je dva ili tri puta više nego što obično plaća struju.
Cijene bi ove sezone mogle biti i veće - između ostalog i zbog problema u nuklearnoj elektrani Ringhals.
Švedska struju uglavnom dobija od hidroelektrana, nuklearnih elektrana i vjetroelektrana, a samo mali dio od gasa. Međutim, zbog rasta cijena na međunarodnom tržištu ni ta zemlja nije izbjegla posljedice koje je rat u Ukrajini imao na energente. “Rast od 100 odsto je sam po sebi brutalan. Međutim, računi mogu biti tri, četiri puta veći”, kazala je Lindman Marko, dodajući da ona ove zime planira da smanji grijanje, oblači toplu odjeću i ide u javnu saunu kako bi se zagrijala.
”Jasno je da što ste više zabrinuti oko, na primjer cijena struje, to će se više odraziti za koga ćete glasati”, kazala je ona.
Cijene goriva i hrane su takođe skočile. Cijena putera je porasla za oko 25 odsto, mesa za 24 odsto i sira za 22 procenta.
Obećanja, obećanja
Dva glavna politička bloka utrkuju se sa obećanjima o pomoći potrošačima da se izbore sa posljedicama inflacije.
Socijaldemokratska vlada premijerke Magdalene Anderson obećala je do 90 milijardi švedskih kruna (8,36 milijardi dolara) u subvencijama kako bi olakšala bol rasta računa za struju domaćinstvima i preduzećima, pored milijardi kruna isplaćenih prošle zime.
”Nijedan odgovoran političar ne može da kaže da će nadoknaditi svaki rast cijena”, kazala je Magdalena Anderson
Umjerenjaci, vodeća opoziciona partija desnog centra, obećala je smanjenja poreza na prihode i manje cijene goriva. Oni namjeravaju da te mjere plate smanjujući pomoć u inostranstvu i benefite poput osiguranja za nezaposlene i za bolovanje.
Kao dugoročnije rješenje za energetsku kruzu, desni centar planira garancije za kredit do 400 milijardi kruna kako bi podržali građanje novih nuklearnih elektrana. Poput Njemačke i Švedska je proteklih godina gasila reaktore.
Lijeva partija, labavi dio bloka lijevog centra, želi da zaustavi izvoz struje.
Istraživanja javnog mnjenja ne pokazuju koja su politička obećanja zapala za oko biračima, ali su vladajuće socijaldemokrate makar izbjegle da ih okrive za mračne ekonomske prognoze.
Prema anketama dva glavna bloka su izjednačena, ali su socijaldemokrate pojedinačno najsnažnija partija.
Težak izbor
Ko god da pobijedi biće teško ispuniti obećanja.
NIER, vladina organizacija, procjenjuje da će nova adiministracija imati na raspolaganju oko 120 milijardi kruna za dodatne troškove.
Veliki dio tog novca već je opredijeljen za odbranu u okviru napora Švedske da uđe u NATO kao i za druge mjere poput jačanja zdravstvene njege i zapošljavanja većeg broja policajaca u borbi protiv organizovanog kriminala.
Istovremeno, očekuje se da će rast BDP-a usporiti na oko 0,4% sljedeće godine, prema vladinim prognozama, pa čak i potpuno zaustaviti ako se inflacija pogorša i stope porastu više nego što se trenutno očekuje.
Povećanje javnog duga bi “dodalo ulje na vatru inflacije i dodatno podiglo kamatne stope, a moglo bi i da ugrozi javne finansije, blagostanje i penzije”, upozorio je prošlog mjeseca ministar finansija Mikael Damberg.
Preusmjeravanje novca na pomoć domaćinstvima značilo bi manje sredstava za strukturalne reforme potrebne da bi se podržao prelezak na “zelenu” ekonomiju, obnovila socijalna država i nadoknadili nedostaci na tržištu rada.
Takođe je neizvjesno koje politike će odobriti naredni parlament, imajući u vidu da unutar blokova lijevog i desnog centra postoji dosta nesuglasica oko toga što uraditi i kako to platiti.
”Nijedan odgovoran političar ne može da kaže da će nadoknaditi svaki rast cijena”, kazala je Andersonova prošlog mjeseca.
Bonus video:
