Cijene gasa u Evropi skočile su za čak 30 odsto u ponedjeljak nakon što je iz Rusije rečeno da će jedan od njenih glavnih gasovoda za snabdijevanje Evropom ostati zatvoren na neodređeno vrijeme. Ovo je pokrenulo nove strahove o nestašicama i racionalizaciji plina u Evropskoj uniji ove zime.
Referentna cijena gasa porasla je na čak 272 eura po megavat satu (MWh) kada se tržište otvorilo nakon što je Rusija u petak rekla da curenje opreme gasovoda Sjeverni tok 1 znači da će ostati zatvoren nakon prošlosedmičnog trodnevnog prekida održavanja.
Evropa optužuje Rusiju da koristi snabdijevanje energijom kao oružje u znak odmazde za zapadne sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Rusiju.
Rusija kaže da je Zapad pokrenuo ekonomski rat i da su sankcije omele rad gasovoda.
Gasovod Sjeverni tok 1 proteže se 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora od ruske obale blizu Sankt Peterburga ka sjeveroistočnoj Njemačkoj. Otvoren je 2011. i putem njega može se prevesti maksimalnih 170 kubnih metara plina dnevno iz Rusije za Njemačku. No, već je radio sa samo 20 posto kapaciteta prije nego što su tokovi prošle sedmice zaustavljeni zbog održavanja.
Ruski gas koji se isporučuje preko Ukrajine, još jedne glavne rute, takođe je smanjen. Ovim je EU ostavljena da se snalazi u pronalaženju alternativnih mogućnosti snabdijevanja plinom kako bi se dopunile zalihe za zimu.
Nekoliko država je pokrenulo planove za hitne slučajeve koji bi mogli dovesti do racionalizacije energije i povećanja izgleda za recesiju.
"Do snabdijevanje je teško doći, a postaje sve teže i teže zamijeniti svaku količinu gasa koja ne dolazi iz Rusije", rekao je Džejkob Mandel, viši saradnik za robe u "Aurora Energy Research".
Ministri energetike zemalja EU-a trebali bi se sastati 9. septembra kako bi razgovarali o opcijama za obuzdavanje značajnog rasta cijena energije, uključujući ograničenja cijena plina i hitne kreditne linije za učesnike na energetskom tržištu, pokazuje dokument u koji je Rojters imao uvid.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u nedjelju da se ta zemlja priprema za potpuni prekid isporuke plina.
U svojoj potrazi za alternativnim snabdijevanjem gasom, Njemačka ubrzano postavlja privremene terminale za ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi mogla da prima plin od proizvođača koji se nalaze dalje, a planira i izgradnju stalnih LNG postrojenja.
Globalno tržište LNG-a već je bilo smanjeno, jer je svjetska ekonomija potrošila zalihe u oporavku od pandemije.
Klaus Miler, predsjednik njemačke Federalne mrežne agencije za energetski regulator, rekao je u avgustu da čak i ako su njemačka skladišta plina 100 posto puna, bila bi prazna za dva i po mjeseca ako se ruski tokovi plina potpuno zaustave.
Njemačka skladišta sada su popunjeni oko 85 posto, dok su skladišni kapaciteti širom Evrope prošle sedmice dostigli cilj od 80 posto.
Iako ruski gas još teče u Evropu preko Ukrajine, iako u smanjenim količinama, analitičari kažu da bi i te isporuke mogle biti prekinute zbog sukoba.
Rusija je do prošle godine činila oko 40 posto uvoza plina u EU.
Bonus video:
