Cijene gasa su skočile, akcije su pale, a euro je juče izgubio na vrijednosti nakon što je Rusija prekinula protok gasa preko velikog gasovoda, što je ponovo uzdrmalo evropske ekonomije, koje se još nijesu oporavile od pandemije.
Vlade Evropske unije usvajaju pakete vrijedne više milijardi eura kako bi spriječile krah energetskih preduzeća koja su pod pritiskom zbog smanjenje likvidnosti i zaštitile domaćinstva od rasta računa za energiju, koji bi mogli dodatno rasti nakon što je ruska državna kompanija Gazprom saopštila da će prestati da pumpa gas preko Sjevernog toka 1.
"Ovo ima sve sastojke Leman braders efekta u energetskoj industriji", kazao je finski ministar ekonomije Mika Lintila u nedjelju, podsjećajući na američku banku koja je propala 2008. godine i najavila globalni finansijski slom.
Evropska unija optužuje Rusiju da koristi energetske zalihe kao oružje u odmazdi zbog zapadnih sankcija. Rusija tvrdi da upravo sankcije izazivaju probleme u snabdijevanju gasom.
Mnogi evropski distributeri električne energije već su propali, a pojedini veliki proizvođači bi mogli biti ugroženi, pogođeni ograničenjima rasta cijena koje mogu prenijeti na potrošače ili primjenom hedžing strategija, u trenutku kada su cijene gasa 400 odsto veće nego prošle godine.
"Ovo ima sve sastojke Leman braders efekta u energetskoj industriji", kazao je finski ministar ekonomije Mika Lintila u nedjelju, podsjećajući na američku banku koja je propala 2008. godine i najavila globalni finansijski slom.
Finska planira da ponudi 10 milijardi dolara, a Švedska 23 milijarde dolara kao garancije za likvidnost njihovih energetskih kompanija.
"Vladin program je krajnja finansijska opcija za kompanije kojima bi inače prijetila nesolventnost", kazala je finska premijerka Sana Marin.
Energetske kompanije često prodaju struju unaprijed kako obezbijedile određenu cijenu, ali prije isporuke moraju zadržati depozit "minimalne marže" za slučaj neispunjavanja obaveza.
Taj depozit je rastao s rastom cijena struje, zbog čega su se kompanije mučile da pronađu gotovinu.
Zaštita potrošača
Njemačka, koja se više od većine EU država oslanja na ruski gas, ponudila je paket vrijedan više milijardi eura za pomoć energetskoj kompaniji Uniper. Berlin je saopštio da će potrošiti najmanje 65 milijardi eura kako bi zaštitio potrošače i preduzeća od rasta inflacije, izazvane rastom cijena energenata.
Berlin je juče saopštio da planira da zadrži dvije od preostale tri nuklearne elektrane u pripravnosti, mimo roka do kraja godina kada je bilo planirano odustajanje od nuklearnog goriva, kako bi se pobrinuli da imaju dovoljno struje tokom zime.
Njemački ministar ekonomije Robert Habek saopštio je juče da taj potez ne znači da Berlin odustaje od obećanja da će napustiti nuklearnu energiju do kraja 2022.
Referentna cijena gasa TRNLTTFMc1 juče je u jednom trenutku porasla za čak 35% i skočila za preko 400% u odnosu na prošlu godinu, nakon što je Rusija u petak saopštila da kvar na opremi Sjevernog toka 1 znači da će ostati zatvoren i nakon prošlonedjeljne trodnevne pauze zbog održavanja.
Vijest o prekidu dotoka gasa uzdrmala je evropska tržišta, a euro je pao na najniži nivo u zadnjih 20 godina.
Sjeverni tok 1, koji ide ispod Baltičkog mora do Njemačke, isporučivao je oko trećine gasa koji je Rusija izvozila u Evropu, iako je već radio sa samo 20 odsto kapaciteta prije prošlonedjeljnog prekida.
"Problemi sa snabdijevanjem gasom nastali su zbog sankcija koje su našoj zemlji uvele zapadne države, uključujući Njemačku i Britaniju", rekao je u ponedjeljak portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
"Nema drugih razloga koji su doveli do problema sa snabdijevanjem", dodao je Peskov.
On je takođe kazao da će Rusija uzvratiti ako države G7 uvedu ograničenja cijena na rusku naftu.
Rusija takođe šalje gas u Evropu gasovodom preko Ukrajine, što je još jedna velika ruta. Ali te zalihe su takođe smanjene tokom krize, zbog čega je EU bila primorana da traži alternativne zalihe za punjenje skladišta gasa za zimu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Šolcem, kazao da će se u slučaju energetskih nestašica zbog konflikta u Ukrajini, Berlin i Pariz međusobno pomagati.
"Njemačkoj je potreban naš gas, a nama je potrebna struja iz ostatka Evrope, naročito Njemačke", rekao je Makron.
A ukrajinski premijer Denis Šmihal pozvao je EU da Kijevu isporuči više oružja, dok je ponudio pomoć u isporuci gasa kako bi se smanjila zavisnost bloka od Rusije, koja je prošle godine isporučila Evropi oko 155 milijardi kubnih metara gasa.
Gašenja industrija
Pojedine energetski intenzivne industrije u Evropi, poput proizvođača đubriva i aluminijuma, već su smanjile proizvodnju. Druge industrije, koje se već muče zbog nestašice čipova i logističkih problema, suočene su s vrtoglavim rastom cijena goriva.
Nekoliko EU država je aktiviralo planove koji mogu dovesti do energetskih restrikcija što je podstaklo strahove od recesije.
"Ne možemo isključiti da bi Njemačka mogla da razmotri racionalizaciju gasa", rekao je za Rojters izvršni direktor Unipera Klaus-Diter Maubah.
Njemačka, koja instalira terminale za tečni prirodni gas (LNG) kako bi mogla da prima gorivo i proširi izbor globalnih snabdjevača, u drugoj je fazi trofaznog plana za racionalizaciju upotrebe gasa. Faza tri bi podrazumijevala restrikcije za određene industrije.
U slučaju aktivacije plana njemačka domaćinstva bi bila prioritet, ali ne bi bilo zagrijevanja bazena ili sauna, saopštila je juče regulatorna agencija.
Globalno tržište za LNG je već bilo tijesno dok je svjetska ekonomija koristila zalihe tokom oporavka od pandemije. Ukrajinska kriza je dodatno povećala potražnju, navodi Rojters.
Norveška, veliki evropski proizvođač, pumpala je više gasa na evropska tržišta, ali ne može da popuni prazninu koja je ostala nakon Rusije.
Ministri energetike zemalja EU trebalo bi da se sastanu 9. septembra kako bi razgovarali o opcijama za obuzdavanje rastućih cijena energije, uključujući ograničenja cijena gasa i hitne kreditne linije za učesnike na energetskom tržištu, pokazao je dokument u koji je Rojters imao uvid.
Klaus Muler, predsjednik njemačke Federalne agencije za energetiku, rekao je u avgustu da bi, čak i ako bi njihova skladišta gasa bila puna 100 odsto, ona bi se ispraznila za dva i po mjeseca ako bi dotok ruskog gasa bio potpuno zaustavljen.
Njemačka skladišta su sada puna oko 85 odsto, dok su skladišta širom Evrope prošle nedjelje popunila 80 odsto kapaciteta.
Bonus video:
