Fotografija mladog muškarca okrenutog leđima koji u ruci drži veliki nož. Kraj njega velikim bijelim slovima ispisano "Devi combatterli" (Moraš se boriti protiv njih na italijanskom).
Fotomontaža je bila popularna u avgustu na Telegramu, omiljenoj aplikaciji Islamske države u pokušaju da se "vukovi samotnjaci" inspirišu da ubijaju Italijen.
Fotografiju je otkrio sajt Site Intelligence Group koji nadgleda komunikacije džihadista, par dan nakon snimaka gdje maskirani gerilci na Filipinima pljačkaju katoličku crkvu i cijepaju fotografiju papa Franja.
"Ti. Nevjerniče. Zapamti ovo", poručuje maskirana osoba koja prijeti prstom. "Bićemo u Rimu, ako Bog da".
Ova prijetnja sa udaljenosti od 10 hiljada kilometara nije naročito zastrašujuća, ali atraktivnost napada na sjedište zapadnog hrišćanstva jeste.
Zato se mnogi čude kako to da Italija još uvijek nije bila meta napada džihadista, dok su Britanija, Francuska, Njemačka i Španija trpjele serije napada. To je i jedan od najočiglednijih argumenata da ne postoji direktna veza između ilegalnih imigranata i terorizma (u prvoj polovini 2017. u Italiju je stiglo 82% od ukupnog broja ilegalnih imigranata).
Najživopisnije objašnjenje za ovaj izuzetak je to da je italijanska mafija tiho odvratila džihadiste od stvaranja polazne tačke u toj zemlji. Međutim, Arturo Varveli iz milanskog Instituta za međunarodne političke studije kaže da italijanski mafijaši kontrolišu jug zemlje, dok većina imigranata ide na bogatiji sjever
"Mafija jeste donekle zaslužna. Ali, ne na način na koji bi ljudi možda mislili", kazao je visoki zvaničnik iz italijanske službe bezbjednosti za "Ekonomist". Borba protiv zastrašujućih organizovanih kriminalnih grupa je policiji obezbjedila puno iskustva u praćenju usko povezanih grupa.
To iskustvo je dodatno ojačano kampanjom da se potisnu ljevičarske i desničarske terorističke grupe koje su pravile haos u Italiji sedamdesetih i osamdesetih. Organizovani kriminal i terorizam su ohrabrili sudije da mnogo lakše nego u ostalim evropskim državama donose odluke i naloge o prisluškivanju i drugim mjerama nadzora.
Novija istorija Italije objašnjava takav pristup problemu terorizma. Kada je 24. septembra Boing 737 uzletio iz Bolonje ka Tirani, u njemu je bilo 209 ljudi koji su deportovani iz Italije zbog "religijskog ekstremizma".
Dvadesetvogodišnji musliman je pušten iz pritvora dan ranije, nakon što je uhapšen jer je pokušavao da ubijedi vjernike da ne ulaze u crkvu. On je pod konstantnim policijskim nadzorom još od kad je prvi put priveden 2016. godine.
Ali, italijanske agencije priznaju, oni imaju mnogo manje osumnjičenih koji prate od Francuske i Britanije, a samo je dijelom za to zaslužna deportacja. Broj "stranih boraca" Islamske države iz evropskih država je svojevrstan vodič o radikalizaciji. Studija iz od prije par godina je pokazala da je tih boraca iz Italije bilo svega 87, dok ih je iz Britanije bilo 760, a iz Francuske čak 2.500.
Varveli ukazuje da za to postoje dva razloga: malo migranata u Italiji su iz druge generacije migranata koja je najpodložnij radikalizaciji i u Italiji nema muslimanskih getoa kao što je čest slučaj u Francuskoj.
Na treći faktor ukazuje Mikele Gropi, koji prodaje na Odbrambenoj akademiji Ujedinjenog Kraljevstva, a to su dokazi da je Al-Kaida na vrhuncu koristila Italiju kao logističku bazu za Evropu.
"To je ono što nas je čuvalo, bili smo im potrebni", kaže Gropi
Siutacija se promijenila pa su neki džihadisti koji su skorije vršili napade imali veze sa Italijom, poput Jusef Zagbe Italijana rođenog u Maroku koji je bio jedan od napadača u Londonu 3. juna.
Gropi se plaši da bi daljom radikalizacijom Libije, moglo doći do većih opasnosti za Italiju, a da bi jedna od meta mogao da bude i Vatikan.
Bonus video:
