Evropa bi trebalo da otvori granice za Ruse koji bježe, izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. On je pozvao Evropu da pokaže "otvorenost za one koji ne žele da ih Kremlj instrumentalizuje".
Mišel je to izjavio za portal "Politiko" nakon obraćanja Generalnoj skupštini UN u Njujorku u petak i uoči sjutrašnjeg ključnog sastanka ambasadora EU u okviru Integrisanog političkog odgovora na krizu (IPCR), mehanizma koji omogućava brzo i koordinisano donošenje odluka na političkom nivou EU u vrijeme krize.
"U principu mislim da bi ... Evropska unija trebalo da primi one koji su u opasnosti zbog svog političkog mišljenja. Ako su ljudi u Rusiji u opasnosti zbog svog političkog mišljenja, zato što ne slijede ludu odluku Kremlja da pokrene rat u Ukrajini, moramo to uzeti u obzir", rekao je Mišel.
Dodao je da je saglasan da bi povodom tog pitanja trebalo veoma brzo da sarađuju i koordiniraju "jer je to nova činjenica - ta djelimična mobilizacija."
Invazija Rusije na Ukrajinu je stvorila novu dilemu za druge zemlje - da li da prime ruske muškarce koji pokušavaju da izbjegnu vojni poziv svojih vlasti. Ta zagonetka se pojavila nakon objave predsjednika Vladimira Putina o "djelimičnoj mobilizaciji" rezervista za rat u Ukrajini. Nakon toga je veliki broj vojno sposobnih Rusa odlučio da napusti zemlju na bilo koji način i da ode gdje god ih puste da uđu.
Veliki broj država je zatvorio i fizičke granice i vazdušni prostor za ruske avione u odgovoru na invaziju na Ukrajinu.
Svaki građanin je odgovoran za postupke svoje države, i građani Rusije nisu izuzetak. Zbog toga ne dajemo azil ruskim muškarcima koji bježe iz svoje zemlje. Oni treba da se suprotstave ratu, izjavila je premijerka Estonije Kaja Kalas
Evropska unija je ovog mjeseca suspendovala sporazum o viznim olakšicama s Rusijom nakon što se nekoliko država usprotivilo tome da ruski građani dolaze u posjetu i na odmor u Evropu dok njihova vlada vodi rat u Ukrajini. Međutim, dok ruski državljani sada čekaju u redovima na granici da napuste zemlju, EU je suočena s pozivima da ih primi.
Od srijede ljudi su spremni da satima čekaju da pređu u Mongoliju, Kazahstan, Finsku ili Gruziju, strahujući da bi Rusija mogla zatvoriti granice, iako Kremlj tvrdi da su izvještaji o egzodusu pretjerani. Red na granici između Rusije i Gruzije je dug oko 10 kilometara, a ljudi navodno čekaju više od 20 sati da pređu granicu. Broj ljudi koji iz Rusije pređu u Finsku takođe se udvostručio prethodnih dana u poređenju s prošlom nedjeljom, prenio je "Gardijan".
Traženje azila je čin protivljenja. Po toj logici, niko ko je bježao iz Estonije u sovjetsko doba nije trebalo da dobije azil na Zapadu jer je trebalo da se bore protiv komunističke vladavinem kaže Florijan Biber
Velika većina evropskih država pružila je nedvosmislenu podršku Ukrajini od početka rata. Primili su milione ukrajinskih izbjeglica i obezbijedili oružje i obuku za ukrajinsku vojsku. Priliv uglavnom mlađih Rusa koji ne žele da idu u rat je pitanje koje možda više dijeli Evropu od svih ostalih koja je nametnuo rat u Ukrajini. Neke države, prije svega baltičke, duboko se protive prijemu ruskih državljana.
Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska počele su u ponedjeljak u ponoć da odbijaju ruske državljane sa graničnih prelaza, poručivši da ne bi trebalo da putuju dok je njihova zemlja u ratu s Ukrajinom. Tri baltičke zemlje neće pružiti utočište nijednom Rusu koji bježi od vojne mobilizacije, saopštili su u srijedu njihovi ministri.
"Svaki građanin je odgovoran za postupke svoje države, i građani Rusije nisu izuzetak. Zbog toga ne dajemo azil ruskim muškarcima koji bježe iz svoje zemlje. Oni treba da se suprotstave ratu", izjavila je premijerka Estonije Kaja Kalas.
Drugim riječima, svi Rusi, samo zato što su Rusi, snose krivicu za rat, i ako su bili tako snažno protiv njega, trebalo je da protestuju od početka, a ne da sada pokušavaju da spasu sopstvenu kožu, kaže novinarka Meri Deževski.
Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber smatra da je stav Kaje Kalas "politički i moralno pogrešan".
"Traženje azila je čin protivljenja. Po toj logici, niko ko je bježao iz Estonije u sovjetsko doba nije trebalo da dobije azil na Zapadu jer je trebalo da se bore protiv komunističke vladavine", napisao je Biber na Tviteru.
Konvencija Ujedinjenih nacija o izbjeglicama iz 1951. (čije su potpisnice i Letonija i Estonija) kaže da ljudi ne mogu biti vraćeni u zemlju u kojoj su suočeni s ozbiljnim prijetnjama po njihov život ili slobodu.
Prema novom zakonu, koji je potpisao Putin, vojnici koji odbiju da se bore, koji dezertiraju, koji su neposlušni ili se predaju neprijatelju, mogu se sada suočiti s kaznom do 10 godina zatvora.
Ambasadori će na sjutrašnjem sastanku vjerovatno razmatrati opcije koje bi mogle biti na raspolaganju EU. "Politiko" piše da je jedna od mogućnosti da EU dodijeli humanitarni status određenim ruskim državljanima, a ne status izbjeglice. EU je u martu prvi put u svojoj istoriji aktivirala posebnu Direktivu o privremenoj zaštiti, dajući Ukrajincima pravo da žive i rade u 27-članom bloku na određeni vremenski period, ali je malo vjerovatno da će takva šema biti uvedena za Ruse, navodi briselski portal.
Neke baltičke države su zabrinute da bi otvaranje vrata Rusima moglo omogućiti operativcima naklonjenim Putinu da uđu u EU.
Do sada je najvelikodušniji pristup Rusima koji pokušavaju da izbjegnu učešće u ratu zauzela Njemačka, u skladu s većom otvorenošću za tražioce azila i izbjeglice generalno proteklih godina. Tamošnja vlada je nagovijestila da je otvorena da prihvati ruske državljane koji se suočavaju s ozbiljnom represijom.
"Naša razmatranja će biti zasnovana na dostupnoj stručnosti i uzeće u obzir stavove i zabrinutosti ostalih država članica", navodi se u dokumentu koji je distribuiralo češko predsjedništvo uoči sjutrašnjeg sastanka.
Bonus video:
