Saveznik predsjednika Vladimira Putina uputio je juče oštro novo nuklearno upozorenje Ukrajini i Zapadu, pošto je Rusija počela da objavljuje rezultate referenduma koje će, kako se očekuje, iskoristiti kao izgovor za pripajanje četiri ukrajinske oblasti.
Evropske države su juče istraživale velika curenja na dva cjevovoda za ruski prirodni gas ispod Baltičkog mora, a Švedska je pokrenula preliminarnu istragu o mogućoj sabotaži infrastrukture koja je u središtu nuklearnog spora. Rusija i evropski partneri su potrošili milijarde dolara na izgradnju gasovoda Sjeverni tok.
Jučerašnje nuklearno upozorenje Dmitrija Medvedeva, zamjenika predsjedavajućeg ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, je jedno od nekoliko koje su Putin i njegovi saradnici uputili proteklih nedjelja.
Analitičari kažu da su oni osmišljeni da odvrate Ukrajinu i Zapad ukazivanjem na spremnost da upotrijebe taktičko nuklearno oružje za odbranu novopripojene teritorije, gdje su ruske snage suočene sa snažnom ukrajinskom kontraofanzivom posljednjih nedjelja.
Upozorenje Medvedeva se od ranijih razlikuje u tome što je prvi put predvidio da NATO neće rizikovati nuklearni rat i direktno ući u ukrajinski sukob čak i ako Moskva napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem.
"Vjerujem da se NATO ne bi direktno miješao u sukob čak ni u ovom scenariju", rekao je Medvedev u objavi na Telegramu.
"Demagozi preko okeana i u Evropi ne namjeravaju da stradaju u nuklearnoj apokalipsi."
Prvi djelimični rezultati glasanja u Rusiji o tome da li bi četiri okupirane ukrajinske oblasti trebalo da uđu u sastav Rusije, pokazali su da je velika većina za, objavila je ruska državna novinska agencija RIA.
Ta objava se uveliko očekivala nakon petodnevnog referenduma koji su Kijev i Zapad proglasili lažnim. Ukrajina je pozvala Evropsku uniju da uvede nove sankcije kao odgovor na glasanje koje je, kako tvrdi, u mnogim slučajevima izvedeno pod prijetnjom oružja.
Putin je na državnoj televiziji saopštio da su referendumi osmišljeni da zaštite ljude od, kako je rekao, progona etničkih Rusa i onih koji govore ruski od strane Ukrajine, što Kijev poriče.
"Spasavanje ljudi na svim teritorijama na kojima se održava ovaj referendum je u centru pažnje čitavog našeg društva i zemlje", rekao je Putin.
On je ranije sa zvaničnicima razgovarao o mobilizaciji poljoprivrednika da se bore u Ukrajini, što je najnoviji korak u kampanji koju je najavio prošle nedjelje, nakon čega su hiljade Rusa požurile da pobjegnu u susjedne zemlje.
Skoro 66 hiljada Rusa je ušlo u Evropsku uniju, uglavnom preko Finske i Estonije, između 19. i 25. septembra, što je porast od 30 odsto u odnosu na prethodnu sedmicu, saopštila je granična agencija EU, Fronteks.
Zvaničnici ruske vlade su više puta upozoravali da bi mogli upotrijebiti nuklearno oružje ako ukrajinske snage, koje kontrolišu neke od oblasti na koje Moskva polaže pravo, pokušaju da zauzmu ono što će Rusija uskoro smatrati suverenom teritorijom.
Vašington je saopštio da je Moskvi privatno stavio do znanja ono što je opisao kao "katastrofalne posljedice" po Rusiju.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je juče da bi upotreba nuklearnog oružja bila neprihvatljiva i da bi imala teške posljedice za Rusiju, prenio je Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je juče sa Stoltenbergom razgovarao o dodatnoj vojnoj podršci od zapadnog vojnog saveza.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je da se Ukrajina priprema za mogućnost ruskog nuklearnog udara, ali da je odgovornost na nuklearnim državama da ga odvrate.
"...Gdje tačno treba da evakuišemo ljude u slučaju ruskog nuklearnog udara na Ukrajinu? rekao je u intervjuu za švajcarski list "Blik". "Zato je upotreba nuklearnog oružja pitanje globalne bezbjednosti".
U centru Kijeva, nastavnik muzičkog Andrij Ljubomir rekao je da ga ne brine mogućnost nuklearnog udara.
"Pa šta? Pa šta? Čega treba da se plašimo nakon 24. februara? Nema više čega da se plašimo", rekao je Rojtersu.
Viktor Jermolenko (58) takođe je odbacio prijetnju Moskve: "Nuklearni udar ne može slomiti našu ukrajinsku naciju".
Pripajanje okupiranih oblasti 4. oktobra?
Podoljak je kazao da će se Ukrajinci koji su pomogli Rusiji da organizuje referendume o aneksiji suočiti sa optužbama za izdaju i najmanje pet godina zatvora.
"Imamo spiskove imena ljudi koji su na neki način umiješani", rekao je i dodao da Ukrajinci koji su bili primorani da glasaju neće biti kažnjeni. Ukrajinski zvaničnici su prijavili da su glasačke kutije nošene od vrata do vrata a građani primoravani da glasaju pred ruskim vojnicima.
Gornji dom ruskog parlamenta možda će razmatrati pripajanje okupiranih oblasti Ruskoj Federaciji 4. oktobra, tri dana prije Putinovog 70. rođendana
"Ovo (referendum) smatram nezakonitim i apsurdnim", rekao je 70-godišnji Kijevljanin Oleksandr Pilpenko. "Mislim da je to samo populistički potez".
Nijedna od četiri oblasti (Luganska, Donjecka, Hersonska i Zaporoška) nije u potpunosti pod kontrolom Moskve i borbe su u toku duž cijele linije fronta, a ukrajinske snage prijavljuju dodatno napredovanje pošto su ranije ovog mjeseca porazili ruske trupe u petoj, Harkovskoj oblasti.
Valentina Matvijenko, šefica gornjeg doma ruskog parlamenta, rekla je da bi, ako rezultati glasanja budu povoljni, ta skupština mogla razmotriti pripajanje okupiranih oblasti Ruskoj Federaciji 4. oktobra, tri dana prije Putinovog 70. rođendana.
Bonus video:
