Viktorija Maslova napustila je svoju fabriku biljne kozmetike u ukrajinskom gradu Buča prvog dana ruske invazije i pobjegla u Poljsku sa majkom i tri mlađa brata kada su rakete počele da pogađaju obližnji aerodrom.
Nakon mjesec, vratili su se u Ukrajinu, odlučni da nastave sa proizvodnjom biljne kozmetičke marke “Vesna”.
“Volimo Ukrajinu. Željeli smo da se vratimo u našu zemlju i radimo ovdje”, kaže za Rojters Maslova (24), koja je prije sedam godina započela biznis sa majkom Inom Skaržinskom (44).
Da bi se oporavila od ekonomskog šoka izazvanog ratom, ukrajinska vlada polaže nade u preduzetničku odlučnost ljudi poput Maslove, zajedno sa povratkom miliona izbjeglica te međunarodnom finansijskom pomoći velikih razmjera, piše Rojters.
Nakon haotičnog povlačenja ruskih snaga u aprilu iz Buče, grada u blizini Kijeva, sada ozloglašenog po okupaciji za kojom su po ulicama ostala tijela civila, Viktorijina majka se vratila u fabriku. Radnja je bila opljačkana i u neredu, ali je spasla dio opreme i utovarila je u kamion. Pokrenuli su novi biznis u relativno mirnom Lavovu, oko 450 km zapadno blizu poljske granice.
Pet mjeseci kasnije, proizvodi “Vesne” se prodaju u više zemalja nego ikad, uključujući Poljsku i Litvaniju, a Maslova je nedavno sklopila ugovor za proizvodnju robe za jednu privatnu marku u Sjedinjenim Državama. Kompanija sve vrijeme donira proizvode za njegu kože i kose, sa oznakom “Ti si naš heroj”, ženama i muškarcima koji se bore na frontu.
Eksperti vjeruju da bi rat, zbog kojeg su milioni Ukrajinaca raseljeni unutar zemlje, a skoro osam miliona izvan njenih granica, mogao potrajati još dugo. Zato se vlada trudi da stabilizuje ekonomiju i pronađe mogućnosti za zapošljavanje onih koji su bili prinuđeni da napuste domove i poslove na istoku i jugu zemlje.
Ekonomski front nije manje važan od vojnog
Očekuje se da će se privreda ove godine smanjiti za više od trećine, ali ministarka ekonomije Julija Sviridenko očekuje da sa ponovnim otvaranjem preduzeća dođe do stabilizacije proizvodnje i rasta od čak 15 odsto u 2023. godini. A nada se da će se BDP za deset godina više nego udvostručiti u odnosu na predratni nivo i dostići 500 milijardi dolara, uz pomoć stranih investicija i pristupanja Evropskoj uniji.
”Uvijek kažemo da imamo dva fronta: jedan je vojni, a drugi ekonomski front”, izjavila je Sviridenko za Rojtersu u podrumu impozantne zgrade iz sovjetskog doba koja je sjedište ukrajinske vlade, gdje su u hodnicima i prozorima natrpane vreće pijeska. “Ekonomski nije manje važan od vojnog”.
Mala i srednja preduzeća su ključna za napore vlade.
Ekonomska aktivnost je zamrznuta širom zemlje nakon što je počeo rat, ali restorani, maloprodaje, pa čak i noćni klubovi sada su ponovo otvoreni u Kijevu, Lavovu i drugim neokupiranim gradovima, čak i u Zaporožju, u blizini opkoljene nuklearne elektrane, piše Rojters.
Ministarstvo ekonomije je pomoglo 700 kompanija da se presele iz oblasti fronta, od kojih je 480 već nastavilo sa radom, rekla je Sviridenko. Ta preduzeća imaju koristi od povratka oko tri miliona izbjeglica, što podstiče potražnju, dok novac ponovo curi u privredu iz obnovljenog izvoza, uključujući tri crnomorske luke.
Da bi pomogao raseljenim kompanijama da počnu iznova, Ukrajinski Centar za olakšavanje ulaganja i trgovine u Lavovu nudi firmama besplatan kancelarijski i proizvodni prostor, što je dragocjena pomoć.
Svjetska banka i Evropska unija su nedavno procijenile da je rat nanio štetu od skoro 100 milijardi dolara, a ruski udari na civilnu infrastrukturu i dalje traju. Rojters ističe da su zato država i preduzetnici poput Maslove suočeni sa zastrašujućim zadatkom.
Ukrajina je suočena i sa sve većim budžetskim problemima, uprkos zamrzavanju otplata dugova koje su ovog mjeseca dogovorili zapadni državni kreditori, a privatni kreditori u avgustu. Ona traži stranu pomoć, ali joj je za obnovu potreban i privatni kapital.
Rojters ističe da će za sve investicije biti potrebne bezbjednosne garancije i jaka odgovornost, s obzirom na ono što je njemački Maršal fond u prošlomjesečnom izvještaju nazvao ukrajinskom “istorijom korupcije”.
Ekonomski stručnjaci iz Ukrajine, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih donatora razmotriće neka od ovih pitanja na konferenciji o obnovi u Berlinu 25. oktobra. MMF je u petak odobrio 1,3 milijarde dolara dodatnog hitnog finansiranja za Ukrajinu koje bi moglo da podstakne podršku drugih donatora.
”Hrabre firme, hrabri ljudi”
Irina Titarčuk, koja vodi investicioni centar u Lavovu, pomaže raseljenim vlasnicima preduzeća da dođu do resursa, uključujući vladine mikrokredite i zajmove do 68.000 dolara, i sredstva američke Agencije za međunarodni razvoj namijenjena firmama u vlasništvu žena koja su pomogla Maslovoj da ponovo stane na noge.
”To su hrabra preduzeća i hrabri ljudi koji nisu sve ostavili i otišli u inostranstvo, već su odlučili da počnu iznova”, rekla je Titarčuk. Ona je podsjetila da su mnoge firme zabilježile porast prihoda 2014. kada su se odmakle od ruskih tržišta nakon aneksije Krima.
”Sada se za njih otvara još više tržišta”, rekla je i napomenula da su joj se obratila brojna preduzeća u Britaniji tražeći naročito proizvode “Made in Ukraine”.
Blizu linije fronta, grad Mikolajev, 800 kilometara jugoistočno od Lavova, redovno je na udaru artiljerijske vatre. Ovdje Julija Konovalova strpljivo čeka da prestanu borbe, željna da ponovo pokrene “Fresh U & detox”, njen nekada uspješan posao dostave zdrave hrane.
Konovalova je ostala kada je više od polovine stanovništva Mikolajeva pobjeglo. Donirala je svoje zalihe vojsci kada je počeo rat, a posljednjih mjeseci koordinira pomoć u hrani za Svjetsku centralnu kuhinju.
“I dalje imam svu opremu. Sada čekam da se rat završi, pa ću ponovo početi”, rekla je ova bivša mendžerka hotela. “Samo treba da preživimo”.
Blizu ruske granice, žestoke borbe su istjerale iz Harkova, drugog po veličini ukrajinskog grada, tri četvrtine od njegovih dva miliona stanovnika. Rakete su oštetile vinski bar Evgenija Safonova u Harkovu, ali on već izviđa nove lokacije u sigurnijim gradovima i želi da se na kraju vrati u Harkov.
”Naši investitori su zainteresovani, čak i sada”, kaže on. “Znam da mislite da sam hrabar ili glup. Ali naš horizont planiranja je pitanje dana. Nikada ne znate šta donosi sjutra”.
Potraga za investicijama
Ministarka Sviridenko priznaje da se Ukrajina suočava sa velikim izazovima, ali kaže da ona i drugi zvaničnici traže investicije gdje god mogu, navodeći procjene da će svakih uloženih 10 milijardi dolara povećati BDP za pet procentnih poena.
Njeno ministarstvo proučava 50 zahtjeva SAD, Njemačke, Britanije i Poljske koji su podneseni nakon pokretanja novog investicionog portala “Advantage Ukraine” na Njujorškoj berzi prošlog mjeseca koji predviđa mogućnosti ulaganja od 400 milijardi dolara, ali kaže da je prerano iznositi detalje.
Endi Hander, koji je na čelu Američke privredne komore u Ukrajini, kaže da ukrajinska ekonomija pokazuje “fenomenalnu otpornost”, pri čemu internet i bankarske usluge bolje funkcionišu u ratnom Kijevu nego u nekim djelovima Evrope gdje vlada mir.
Najnovija anketa ove grupe, objavljena ove nedjelje, pokazala je da 77 odsto od 600 kompanija članica vjeruje da će se rat završiti 2023. godine, i sve osim dva odsto planiraju da nastave da posluju u Ukrajini.
Julija Zavalnjuk je imala malu farmu cvijeća “Villa Verde” oko 40 km zapadno od Kijeva, kojoj su ruske nanijele veliku štetu četiri dana od početka rata. Ona je prvobitno razmišljala da se preseli u Slovačku, ali je odlučila da se privremeno premjesti u Lavov, dok prodaje biljke kako bi nastavila da isplaćuje zarade i pokriva osnovne troškove poslovanja.
“Sada je vrijeme za nas - male preduzetnike”, izjavila je za Rojters. “Moramo da budemo najkreativniji, orijentisani na usluge i kvalitet da proizvodimo robu, prodajemo je i plaćamo poreze”.
Bonus video:
