Dva sprata ispod moderne fabrike čelika na sjevernom obodu Varšave leži netaknuta relikvija Hladnog rata: sklonište u kojem se nalaze gas maske, nosila, kompleti prve pomoći i drugi predmeti namijenjeni da pomognu predvodnicima civilne zaštite da prežive i da vode operacije spasavanja u slučaju nuklearnog napada ili drugih katastrofa.
Mapa Evrope na zidu i dalje prikazuje Sovjetski Savez, a stare čizme i jakne mirišu na buđ. Vojna centrala upozorava: “Pažnja, vaš neprijatelj sluša”.
Do sada niko nije ozbiljno razmišljao o tome da bi prostorije izgrađene 1950-ih godina - koje fabrika ArcelorMittal Varszava održava kao “istorijski kuriozitet”, prema riječima portparolke Eve Karpinske - jednog dana ponovo mogle da se koriste kao sklonište, piše agencija Asošejtid pres (AP). Međutim, dok Rusija nastavlja udare na Ukrajinu, granatirajući oblast oko nuklearne elektrane Zaporožje, i iznova prijeti da će upotrijebiti nuklearno oružje, poljska vlada je ovog mjeseca naredila popis 62.000 skloništa od vazdušnih napada u zemlji.
Strah od rata koji se osjeća širom Evrope posebno je prisutan u zemljama poput Poljske i Rumunije koje se graniče sa Ukrajinom i koje bi bile veoma ranjive u slučaju radiološke katastrofe.
Nakon naloga poljske vlade, vatrogasci su prošle nedjelje posjetili sklonište čeličane i upisali ga u svoj registar. Vlasti Varšave su saopštile da bi gradski metro i druga podzemna skloništa mogla da prime svih 1,8 miliona stanovnika i više u slučaju napada konvencionalnim oružjem.
Eva Karpinska je kazala da fabrika ArcelorMittal Varszava iznenada dobija upite o skloništu. Nakon prijetnji ruskog predsjednika Vladimira Putina da će izvesti napad taktičkim nuklearnim oružjem, “svi su zabrinuti”, rekla je Karpinska za AP. “Vjerujem da neće (izvesti nuklearni napad), da bi to bilo potpuno ludo, ali niko zaista nije vjerovao ni da će započeti ovaj rat”.
Poljska je usljed zabrinutosti zbog sukoba kod ukrajinske nuklearke, prošlog mjeseca distribuirala pilule joda regionalnim vatrogasnim službama kako bi ih dali građanima u slučaju izloženosti radijaciji. Jod, koji se uzima u obliku tableta ili sirupa, smatra se načinom za zaštitu organizma od raka štitne žlijezde i u slučaju izlaganja radijaciji. Japanske vlasti su 2011. preporučile građanima koji žive oko lokacije oštećene nuklearne elektrane Fukušima da uzmu jod. I u drugim djelovima Evrope je porasla kupovina tableta joda, uključujući Finsku, gdje je vlada pozvala građane da ih nabave.
Tokom Hladnog rata postojale su stotine hiljada skloništa u Evropi. Neka datiraju iz perioda uoči Drugog svjetskog rata, dok su vlasti iz komunističkog doba takođe naredile da novi stambeni i proizvodni objekti uključuju podzemna skloništa.
Dok neke zemlje i dalje održavaju podzemna skloništa iz doba Hladnog rata, neka su nakon raspada Sovjetskog Saveza pretvorena u muzeje - relikvije ranijeg doba nuklearnih strahova koje danas ne bi ponudile adekvatnu zaštitu.
Finska održava skloništa u gradovima i drugim gusto naseljenim područjima koja mogu da prime oko dvije trećine stanovništva. Neka od njih su dizajnirana da izdrže detonaciju nuklearne bombe od 100 kilotona.
Zemlje poput Danske, Švedske i Švajcarske, koje imaju ogromne javne mreže bunkera, u različitim trenucima u posljednje dvije decenije pokušavale su da utvrde u kakvom je tačno stanju njihova civilna odbrana.
AP podsjeća da su atomska skloništa bila ključni element u doktrini spremnosti bivše Jugoslavije za nuklearni napad.
Najpoznatije od svih, u planinskom području 60 kilometara od Sarajeva je ogromna podzemna tvrđava izgrađena za zaštitu vojnih i političkih vođa, piše AP o Titovom bunkeru nadomak Konjica. Sklonište za koje su tada znali samo predsjednik Jugoslavije, četvorica generala i nekolicina vojnika koji su ga čuvali, 2010. godine je pretvoreno u galeriju moderne umjetnosti.
”Sa vojno-političkog i geopolitičkog stanovišta, trenutno globalno okruženje je, nažalost, veoma slično onome kakvo je bilo (tokom Hladnog rata), opterećeno veoma teškim osjećajem da je rat na pomolu”, izjavila je za AP Selma Hadžihuseinović, predstavnica vladine agencija koja upravlja lokalitetom.
Ona je rekla da bi bunker mogao biti vraćen u upotrebu u nekom novom ratu, ali s obzirom na to da je nuklearno oružje postalo daleko moćnije, on ne bi bio “toliko koristan kao što je trebalo da bude kada je izgrađen”.
U Rumuniji, ogromni nekadašnji rudnik soli, Salina Turda, sada turistička atrakcija, nalazi se na vladinoj listi potencijalnih skloništa.
Mnogi građani takođe prolaze pored skloništa svaki dan a da toga nisu ni svjesni dok se voze podzemnom željeznicom u Varšavi, Pragu, Budimpešti.
”Izmjerili smo koliko ljudi može da stane u vozove duž cijelog metroa, u stanicama i drugim podzemnim prostorima”, rekao je Mihal Domaradzki, direktor za bezbjednost i upravljanje krizama za grad Varšavu. “Ima dovoljno prostora za cjelokupno stanovništvo”.
Atila Guljaš, predsjednik Sindikata radnika gradskog saobraćaja u mađarskoj prijestonici, bio je uključen u redovne vježbe na linijama metroa u gradu. Obučen je da skloni hiljade ljudi kao šef stanice Astoria na metro liniji 2 u Budimpešti.
”Sistem je i danas na mjestu, radi savršeno, može se primijeniti u bilo kojoj vanrednoj sisituaciji”, rekao je Guljaš. “Do 220.000 ljudi može biti zaštićeno sistemom skloništa u tunelima metro linija 2 i 3”.
Međutim, s obzirom na to da Rusija vodi energetski rat protiv Evrope i da troškovi električne energije rastu, za mnoge je glavna briga kako da prežive zimu.
Sorin Jonita, analitičar iz Ekspertskog foruma u Bukureštu, kaže da mnogi smatraju da je ruski nuklearni napad malo vjerovatan jer ne bi “donio veliku vojnu prednost Rusima”.
Ipak, Putinove prijetnje doprinose opštem osjećaju strepnje u svijetu koji je u metežu.
Samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, neke apoteke u centralnoj Evropi su ostale bez joda, a eksperti upozorili da bi tablete mogle pomoći u slučaju katastrofe nuklearne elektrane, ali ne i protiv nuklearnog oružja. Dana Drabova, šefica češke Državne kancelarije za nuklearnu bezbjednost, poručila je da bi u tom slučaju tablete protiv radijacije bile beskorisne.
Bonus video:
