Visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak odbacio je bilo kakve dogovore sa Rusijom sve dok traje rat, navodi Rojters.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika dodaje kako će Moskva iskoristiti prekid borbi da pregrupiše svoje snage i prikupi resurse.
"Za Rusiju je ovo rat razaranja - za nas je ovo rat za opstanak. I dok pokušavaju da nas ukinu kao državu i kao naciju, svaki sporazum sa Rusijom će biti osuđen na propast", napisao je Jermak na Tviteru.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika optužio je Rusiju za "ucjenu" i "izmišljanje terorističkih napada" na sopstvene objekte u nakon eksplozija na Krimu, prenosi Rojters.
"Primitivnost ruske ucjene (vidi se) u svemu. Nuklearna ucjena, energija, hrana", napisao je u aplikaciji Telegram šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.
Jarmakovi komentari bili su očigledan odgovor na ruske optužbe da Ukrajina stoji iza eksplozija, zbog čega je Moskva saopštila da suspenduje svoje učešće u crnomorskom žitnom koridoru koji podržava Ujedinjene nacije.
Jermak je optužio Rusiju za "fiktivne terorističke napade na sopstvene objekte".
Ujedinjene nacije su u kontaktu sa ruskim vlastima nakon izvještaja da je Moskva suspendovala učešće u sporazumu kojim je nastavljen uvoz ukrajinskog crnomorskog žita i đubriva, rekao je u portparol UN.
"Od vitalnog je značaja da se sve strane uzdrže od bilo kakve akcije koja bi ugrozila Inicijativu za crnomorsko žito, što je kritičan humanitarni napor koji očigledno ima pozitivan uticaj na pristup hrani za milione ljudi širom svijeta", istakao je portparol UN-a Stefan Dužarik, prenosi Rojters.
Rusija je suspendovala učešće u sporazumu o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka nakon napada na brodove na Krimu, saopštilo je tamošnje Ministarstvo odbrane, prenosi Tas.
Rano jutros lokalne vlasti javile su da su ukrajinske snage, uz pomoć dronova, u ranim jutarnjim satima subote napale brodove Crnomorske flote u Sevastopolju, najvećem gradu na Krimu.
"Uzimajući u obzir teroristički akt kijevskog režima uz učešće 'britanskih eksperata' protiv brodova Crnomorske flote i civilnih plovila uključenih u obezbjeđenje 'žitnog koridora', ruska strana obustavlja učešće u sprovođenje sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka", navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi Rojters.
Rusija je spremna da uz pomoć Turske isporuči do 500.000 tona žitarica siromašnim zemljama u naredna četiri mjeseca, rekao je ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev, prenosi Rojters.
Ruski vojnici premjestili su veliki broj ranjenih vojnika iz bolnica u oblasti Herson, saopštila je danas ukrajinska vojska.
Herson je bio pod ruskom okupacijom, a tamošnje separatističke vlasti ranije su pozvale građane da se evakuišu jer re ukrajinska vojska krenula u kontraofanzivu.
Navodno su i zvaničnici koji su vršili vlast u oblasti pod okupacijom napustili Herson.
"Nastavlja se takozvana evakuacija sa privremeno okupirane teritorije Hersonske oblasti, uključujući i medicinske ustanove. Sva oprema i lekovi se odnose iz hersonskih bolnica", saopštio je danas Generalštab ukrajinske vojske.
Kako navodi agencija AP, navodi ukrajinske vojske nisu potvrđeni.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije oštro je odbacilo ruske tvrdnje da su pripadnici britanske mornarice digli u vazduh gasovode Sjeverni tok prošlog mjeseca, nazvavši to "lažnim tvrdnjama epskih razmjera".
"Da bi umanjili njihovo pogubno rukovođenje nelegalnom agresijom na Ukrajinu, rusko ministarstvo odbrane pribegava plasiranju lažnih tvrdnji epskih razmjera", saopštio je portparol britanskog ministarstva odbrane, prenosi Rojters.
Kako se navodi, "ova najnovija izmišljena priča više govori o argumentima kojima se služi ruska vlada nego o Zapadu".
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je ranije danas da su pripadnici Ratne mornarice Velike Britanije učestvovali u planiranju i realizaciji terorističkog napada u Baltičkom moru 26. septembra kada su oštećeni gasovodi "Sjeverni tok" i "Sjeverni tok 2".
Saopšteno je da su, pored toga, oni rukovodili napadom na Krim uz pomoć dronova koji je izveden jutros.
Rusko ministarstvo je saopštilo da su "britanski stručnjaci" ranije u subotu usmerili ukrajinske napade dronovima na brodove ruske Crnomorske flote na Krimu za koje je rečeno da su ih ruske snage uglavnom odbile, uz manju štetu na ruskom minolovcu.
Evropska centralna banka (ECB) mora da podigne kamatne stope zbog inflacije izazvane ratom koji ruski predsjednik Vladimir Putin vodi u Ukrajini, izjavila je predsjednica ECB Kristin Lagard.
Povezani članci
Ruska vojska je optužila danas Ukrajinu i Veliku Britaniju za veliki napad dronovima na njenu crnomorsku flotu na Krimu, navodeći da je međutim samo "manja šteta" nastala na jednom brodu.
"Pripremu tog terorističkog čina i obuka vojnog osoblja 73. ukrajinskog Centra za specijalne pomorske operacije sprovodili su britanski stručnjaci u Očakovu, u regionu Mikolajiv u Ukrajini", navelo je rusko Ministarstvo odbrane na Telegramu.
Napadnuti brodovi su učestvovali u zaštiti kovoja koji su izvozili ukrajinske žitarice, tvrdi Moskva.
Proruske vlasti na Krimskom poluostrvu, koje je Rusija pripojila 2014. godine, jutros su objavile da je odbijen napad dronovima na rusku Crnomorsku flotu u Sevastopoljskom zalivu i da su svi dronovi oboreni.
Proruski guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev rekao je da nijedna instalacija u gradu nije pogođena.
Rusko ministarstvo odbrane je javilo da je "manja šteta" na minolovcu "Ivan Golubec".
Po Moskvi devet bespilotnih letelica i sedam autonomnih pomorskih dronova je ciljalo na vojne brodove koji obezbjeđuju konvoje teretnih brodova koji ukrajinske žitarice prevoze u svijet po sporazumu sklopljenom uz pomoć UN i Turske.
Krim je sjedište ruske Crnomorske flote i logistička pozadinska baza za rusku ofanzivu u Ukrajini.
Vojne i civilne instalacije na Krimu gađane su više puta posljednjih mjeseci. Jedini most koji ga povezuje s Rusijom je ošetećen napadom početkom oktobra.
Ruska mornarica je rano jutros odbila napad dronovima na rusku crnomorsku flotu u Sevastopoljskom zalivu, izjavio je guverner tog grada na Krimskom poluostrvu koje je pripojila Rusija.
Luka Sevastopolj "privremeno" je zatvorena za brodove i trajekte poslije tog napada, navele su vlasti grada.
"Brodovi ruske flote u Crnom moru odbili su bespilotne letjelice u Sevastopoljskom zalivu. Ni jedna instalacija u gradu nije pogođena", rekao je Mihail Razvožajev i dodao da je "situacija pod kontrolom".
On je rekao da su svi dronovi koji su učestvovali u napadu "oboreni".
Rekao je da su od 4.30 jutros po lokalnom vremenu sistemi odbrane u Sevastopolju odbili napade dronova.
Rusija koja je 24. februara počela ofanzivu na Ukrajinu, anektirala je ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine.
Objava o napadu dronovima objavljena je u vrijeme kada ukrajinske snage vode kontraofanzivu da povrate teritoriju na jugu Ukrajine.
Razvožajev je u četvrtak rekao da je dron ciljao termocentralu Balaklava, a u napadu nije napravljena veća šteta i nije bilo žrtava.
On je javio u avgustu da je izvršen napad dronom na štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, u kome nije bilo povrijeđenih. To je bio drugi napad u manje od mjesec dana.
Krajem jula, u Sevastopolju je otkazana proslava povodom Dana ruske mornarice, nakon što je dron ispustio bombu, i u tom napadu ranjeno je šest osoba.
Rusija je optužila Ukrajinu da je iza tog napada, što je Ukrajina negirala navodeći da se radi o "provokaciji".
Dvije žene starosti 43 i 40 godina i 60-godišnji muškarac ranjeni su u Kupijanskom okrugu Harkovske oblasti, saopštio je guverner Harkovske oblasti Oleh Sinehubov, prenosi Kijev indipendent.
Granatiranje je zabilježeno i u Čuhujevskom i Harkovskom okrugu, ali bez žrtava.
Ukrajinska jedinica specijalnih snaga "Khort" saopštila je da je ubila zamjenika načelnika ruske vojne kompanije Vagner koju podržava ruska država, prenosi Kijev indipendent.
Rečeno je da je do sukoba između jedinice i grupe Vagnerovih vojnika došlo u izuzetno bliskim prostorima, a da su svi Vagnerovi vojnici navodno eliminisani.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske obavještajne uprave, rekao je da Rusija ima oko 40.000 vojnika na desnoj obali rijeke Dnjepar, gdje se nalazi okupirana regionalna prijestonica Herson, prenosi Kijev indipendent.
"Najobučenije i najsposobnije ruske jedinice su trenutno u Hersonu", rekao je Budanov, misleći na ruske vazdušno-desantne, specijalce i marince.
"Te jedinice čine okosnicu grupe, a ona se takođe pojačava mobilisanim osobljem."
Više od sedam miliona ljudi raseljeno je unutar Ukrajine do avgusta ove godine, pokazalo je istraživanje koje su sprovele međunarodne agencije.
U zajedničkom izvještaju agencije Evropske unije (EU) za azil, Organizacije za privrednu saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) navodi se da većinu raseljenih čine žene, kao i da je skoro trećina raseljena više puta.
Kako prenosi Hina, istovremeno je više od šest miliona izbjeglih iz Ukrajine ili raseljenih unutar države odlučilo da se vrati svojim domovima do avgusta.
Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, iz Ukrajine je do sada pobjeglo ukupno 14,3 miliona ljudi.
Tri četvrtine ih je otišlo u četiri susjedne zemlje EU-a Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku.
Ruske snage su 28. oktobra ubile tri i ranile osam civila u Donjeckoj oblasti, rekao je guverner Donjecke oblasti, Pavlo Kirilenko, prenosi Kijev indipendent.
Prema njegovim riječima, ruski vojnici su ubili dvije osobe u Kurdijumivki i jednu u Pivničnom.
"Trenutno je nemoguće utvrditi tačan broj žrtava u Mariupolju i Volnovahi", dodao je Kirilenko.
Ujedinjene nacije (UN) pozvale su strane uključene u dogovor o izvozu žitarica da se dozvoli produženje prevoza preko Crnog mora i obnovi dogovor navodeći da je to potrebno kako bi se osigurala globalna sigurnost hrane, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Inicijalni dogovor je ograničen na 120 dana s mogućnošću produženja 19. novembra "ako ne bude prigovora uključenih strana", rekao je portparol UN-a Deal Stefan Dižarik u izjavi od 28. oktobra.
"Pozivamo sve strane da učine napor i obnove inicijativu transporta žitarica preko Crnog mora i ispune oba dogovora u potpunosti te da se ubrzano uklone sve preostale prepreke izvozu žitarica i đubriva iz Rusije", rekao je u izjavi.
"Naglašavamo hitnost da se to učini kako bismo doprinijeli bezbjednosti hrane širom svijeta i ublažili patnju koju globalna kriza troškova života nanosi milijardama ljudi", dodao je.
Sporazum je oslobodio izvoz iz tri ukrajinske luke, Odese, Čornomorska i Južne, koje su bile blokirane otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara.
Ugovor je omogućio da gotovo devet miliona tona žitarica bude prevezeno iz luka i olakša globalnu krizu hrane koja je potaknuta invazijom.
Moskva se žalila da nema mogućnost prodaje poljoprivrednih đubriva zbog sankcija Zapada.
Međutim, dokazi pokazuju suprotno, Evropa i Sjedinjene Američke Države (SAD) nijesu sankcijama ciljale na ruske žitarice i đubrivo.
Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama, Vasilij Nebenzja je prošle sedmice rekao novinarima da se izvoz Rusiji mora dozvoliti prije nego što se Moskva obaveže na produženje ugovora.
"Već dugo govorim da prepreke ostaju iste", rekao je.
Govoreći 27. oktobra, američki državni sekretar Entoni Blinken predvidio je da će odluka Moskve da napusti sporazum o žitu biti dočekana s "velikim bijesom" zemalja širom svijeta.
"Mislim da je u interesu svih da osiguramo da ovo žito može da nastavi da se prevozi iz Ukrajine i svakako ćemo učiniti sve što možemo da održimo sporazum", rekao je.
Martin Griffits, podsekretar UN za humanitarna pitanja, rekao je 26. oktobra da je relativno optimističan da će se ugovor o žitaricama produžiti.
Bonus video:
