Njemački kancelar Olaf Šolc, koji je žestoko kritikovan zbog posjete Pekingu ove sedmice, rekao je da je zajedničko saopštenje sa predsjednikom Kine Si Đinpingom protiv upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini bio dovoljan razlog da otputuje tamo, prenosi Rojters.
U Kijevu i u nekoliko regiona u Ukrajini danas su uvedene dodatne restrikcije struje, saopštio je nacionalni operater Ukrenergo.
Prekidi u napajanju strujom već traju nekoliko dana kako bi se ograničila civilna potrošnja električne energije.
"Danas je kontrolni centar Ukrenerga bio primoran da uvede dodatne restrikcije u vidu hitnih isključenja za sve kategorije potrošača" u nekoliko regiona, među kojima je i Kijev, navedeno je u saopštenju.
Lokalne vlasti u Ukrajini koje je postavila Rusija, saopštile su danas da su Melitopolju na jugoistoku zemlje ponovo postavile statuu vođe Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova Lenjina, skinutu tokom revolucije u Ukrajini 2014. godine.
Lider regionalnih vlasti Zaporožja, kojeg je postavila Moskva, Vladimir Rogov prenio je na društvenim mrežama nekoliko fotografija statue Lenjina u Melitopolju. Taj grad su ruske snage zauzele na početku invazije na Ukrajinu pokrenute krajem februara.
"Poslije sedam godina, statua Lenjina vraća se na svoje mjesto u Melitopolju", napisao je Rogov.
Ukrajina je srušila mnoge statue Lenjina u jeku revolucije 2014. godine, koja je dovela do smjene proruskih vlasti u toj zemlji.
Ruske vlasti su u nekoliko navrata osudile pokušaj Ukrajine da se distancira od sovjetske prošlosti i ruskog uticaja.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin javno je odobrio evakuaciju civila iz Hersona.
Ukrajinska vojska napreduje ka tom strateškom lučkom gradu, zbog čega su Rusi počeli povlačenje sa te okupirane teritorije.
Putin je rekao da ljudi koji žive u opasnim područjima i u opasnosti su od granatiranja i napada, treba da odu jer "civilno stanovništvo ne treba da pati".
On je na Crvenom trgu u Moskvi govorio povodom Dana jedinstva.
Kako prenosi BBC, najmanje 70.000 ljudi već je evakuisano iz Hersona.
Kijev optužuje Ruse da prisilno evakuišu Ukrajince, što se smatra ratnim zločinom, a Moskva to poriče.
Iranske vlasti priznale su da su Moskvi isporučivale bespilotne letjelice, ističući da su poslate prije početka rata u Ukrajini, gdje je Rusija koristila bespilotne letjelice za gađanje elektrana i civilne infrastrukture, prenosi Rojters.
Iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolajan rekao je da je "mali broj" dronova isporučen Rusiji nekoliko mjeseci prije nego što je Rusija započela rat 24. februara.
Sudija Vrhovnog suda Donjecka, oblasti na istoku Ukrajine koju je Moskva pripojila krajem septembra, ranjen je iz vatrenog oružja i nalazi se u "teškom stanju", javile su danas proruske vlasti u toj oblasti.
"U noći od 4. novembra 2022, ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je poruku o pokušaju ubistva Aleksandra Nikulina, sudije Vrhovnog suda Donjecke narodne republike u gradu Uglegorsku", navelo je ministarstvo koje je postavila Moskva.
"Žrtva je ranjena mecima", navodi se u saoštenju i dodaje da je Nikulin u "teškom stanju".
Ministarstvo nije dalo više detalja o ranjavanju ni o razlozima za napad.
Visoki zvaničnik proruskih snaga Denis Pušilin takođe je potvrdio preko Telegrama da je stanje ranjenog sudije teško.
Prema Pušilinu, Nikulin je "osuđivao nacističke ratne kriminalce", govoreći o vlastima u Kijevu i koristeći terminologiju koju Kremlj koristi da opravda rusku ofanzivu na Ukrajinu koja je počela krajem februara.
Orgije na kraju svijeta
Povezani članci
Vazdušna opasnost usljed napada ruske vojske proglašena je širom Ukrajine, saopštile su 5. novembra vlasti u Kijevu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ukrajinska agencija Unian prenijela je da su tokom noći ispaljene granate na više opština u Dnjepropetrovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Valentin Rezničenko, načelnik Dnjepropetrovske regionalne vojne administracije, objavio je da je na područje Nikopolja tokom noći ispaljeno 40 projektila i da su gađani Krasnogrigorijevsk i Marganec.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je 4. novembra da Rusija sprovodi "energetski terorizam" jer je zbog ruskih napada 4,5 miliona Ukrajinaca ostalo bez električne energije.
U nastajanju Kremlja da ojača vojsku za rat u Ukrajini, predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 4. novembra zakon kojim se dozvoljava vojna mobilizacija građana koji su počinili teške zločine.
Međunarodni mediji naveli su da je tim aktom otvorena mogućnost mobilizacije osoba za koje su informacije o teškim krivičnim djelima koje su počinili nedostupne javnosti.
Putin je rekao da je regrutovano 318.000 osoba od kada je u septembru najavio mobilizaciju, uključujući 18.000 dobrovoljaca.
"Oko 49.000 mobilisanih već izvršava borbene zadatke, dok su ostali na obuci", rekao je Putin.
Rusija je invaziju na Ukrajinu započela 24. februara ove godine.
U međuvremenu je Vašington najavio novu vojnu pomoć Kijevu vrijednu 400 miliona dolara.
Holandija je saopštila da će sa Sjedinjenim Američkim Džavama (SAD) i Češkom Ukrajini isporučiti vojnu opremu u kojoj je i 90 tenkova.
Grupa ekonomski najrazvijenijih zemalja sveta G7 i Australija dogovorile su se na sastanku u Njemačkoj da odrede fiksnu cijenu ruske nafte.
Funkcioner američkog Stejt departmenta Džejms O'Brajen, nadležan za koordinaciju sankcija Rusiji, izjavio je da je da bi ta mjera trebalo da počne da se primjenjuje od 5. decembra.
Grupa 7 zatražila je od Rusije da ostane dio Crnomorske inicijative za žito.
"Osuđujemo pokušaje Rusije da iskoristi energiju i izvoz hrane kao oruđe geopolitičke prinude", navodi se u saopštenju G7.
Ta grupa podržava proširenje sporazuma o nesmetanom transportu žita preko Crnog mora kako bi se umanjile cijene hrane u svetu.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je vojska te zemlje odbila 14 ruskih napredovanja u Luganskoj i Donjeckoj oblasti.
Kako prenosi Kijev Independent ona je takođe objavila da je pogodila važne ruske vojne objekte i dva komandna mjesta u pomenutim oblastima.
"Šest ruskih benzinskih stanica uništeno je u Mikolajivskoj (Nikolajevskoj) oblasti", dodao je Generalštab.
Nakon što je juče najprije najavio policijski čas, Kiril Stremusov (zvaničnik kojeg je u ukrajinskoj Hersonskoj oblasti postavila Rusija), na Telegramu je postavio još jednu objavu, gdje je istakao da ipak, "neće biti ograničenja za stanovnike", prenio je Kijev Independent.
U svom originalnom videu, Stremusov je naveo potrebu za policijskim časom kako bi se Herson odbranio od "terorističkih napada".
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 255. dan. Šta se juče dešavalo možete pogledati OVDJE.
Bonus video:
