Tomas Haldenvang, šef njemačke obavještajne službe, namrštio se dok je posmatrao izblijedjelu crno-crveno-zlatnu originalnu njemačku zastavu izloženu u Hambah dvorcu, gdje je slavno podignuta za vrijeme prodemokratskog marša 1832. godine.
Skoro 200 godina kasnije, desetine hiljada ljutitih građana ponovo su na ulicama ističući njemačke nacionalne boje. Međutim, ovog puta oni većinom marširaju protiv demokratskih vrijednosti za koje su se zalagali njihovi preci.
Gospodin Haldenvang je svjestan ironije tog trenutka. Njegov posao je bukvalno da zaštiti te vrijednosti i ustav na koji se oslanjaju: on upravlja Kabinetom za zaštitu Ustava, ime pod kojim je u Njemačkoj poznata domaća obavještajna služba. Njena misija je da detektuje antidemokratske aktere i organizacije i stavi ih pod nadzor.
Neprijatelji demokratije oteli nacionalne simbole
"Brine me to što su naše nacionalne simbole oteli neprijatelji liberalne demokratije", kazao je gospodin Haldenvang u nedavnom intervjuu u dvorcu - mjestu gdje su se odigrale prodemokratske demonstrcije u 19. vijeku - i gdje je u sali pred učenicima srednjih škola u jednom od rijetkih pojavljivanja u javnosti govorio o prijetnjama za demokratiju. "Treba da ih povratimo".
U trenutku dok traje rat u Ukrajini, a duboka recesija i rast cijena energenata su se urotili da osnaže ekstremnu desnicu, gospodin Haldenvang svoj posao doživljava veoma ozbiljno. Tokom ovog mjeseca, njegova agencija je učestvovala razbijanju zavjere za zbacivanje vlade, u jednoj od najvećih antiterorističkih operacija u poslijeratnoj Njemačkoj, drugoj te vrste ove godine. "Ja na sebe zapravo gledam kao na branitelja demokratije u Njemačkoj", kazao je on. "To je moja ustavna, ali takođe i moja lična misija".
Ja sam zapravo bio svjestan krivice nacističke Njemačke, krivice koju su Njemci nosili u to vrijeme. Shvatao da smo potomci i da mi imamo jednu posebnu vrstu odgovornosti kako se to nikada ne bi ponovo dogodilo
Rođen 1960. godine, gospodin Haldenvang je odrastao u zapadnom gradu Vupertalu u vrijeme kada su Njemci tek počeli da se mire sa njihovom nacističkom prošlošću. Kada je imao 16 godina, jedan mladi profesor istorije odveo je svoje odjeljenje u memorijalni centar u koncentracioni logor Dahau. Prizori mršavih leševa urezali su se u Haldenvangovu svijest i jedan su od razloga zašto se dobrovoljno javio da radi u kibucu u Izraelu, kojim su upravljali preživjeli iz ustanka u Varšavskom getu 1943.
Mnogi od preživjelih odbijali su da razgovaraju sa mladim Njemcima koji su dolazili da pomažu u uklanjaju kamenja iz jednog polja avokada. Oni koji su razgovarali sa njima, insistirali su da to rade na engleskom jeziku.
Da se nikada ne ponovi
Gospodin Haldenvang je o doživljavao lično: njegov djed se borio i umro za Hitlerovu vojsku nedaleko od Varšave.
"Ja sam zapravo bio svjestan krivice nacističke Njemačke, krivice koju su Njemci nosili u to vrijeme", kazao je sada 62-godišnji Haldenvang u jednom nedavnom intervjuu. "Tada sam shvatao da smo potomci i da mi imamo jednu posebnu vrstu odgovornosti kako se to nikada ne bi ponovo dogodilo".
"Da se nikada ne ponovi" je postalo sastavni dio njemačkog poslijeratnog identiteta, jedini način za napredovanje jednog naroda koji je pokušavao da se rehabilituje od ubilačke terorističke države kako bi postao dostojan saveznik demokratskog Zapada.
Za gospodina Haldenvanga, ta mantra je postala pokretačka snaga.
Kao sin direktora u tekstilnoj industriji i domaćice, studirao je pravo i kupio prvi primjerak ustava - prvo izdanje iz 1949. godine - u njegovim ranim 20-im godinama, zaklinjući se da će posvetiti život u službi njemačke poslijeratne demokratije. Za razliku od mnogih u njegovoj generaciji koji nijesu željeli da budu u vojsci, služio je u mornarici prije nego što je ušao u javnu upravu. Nakon pada Berlinskog zida, raspoređen je na bivši komunistički istok kako bi pomogao u izgradnji demokratskih institucija, prije nego što popeo u hijerarhiji ministarstva unutrašnjih poslova i obavještajne službe.
Haldenvangova agencija, na čijem čelu je od 2018. godine, je ključni stub onoga što Njemci nazivaju "defanzivnom demokratijom" - demokratijom koja je opremljena da se brani od prijetnji iznutra. Njemačka te prijetnje poznaje bolje nego bilo koja druga zapadna demokratija. Hitlerova Nacistička partija preuzela je vlast nakon demokratskih izbora samo da bi kasnije upotrijebila tu moć da ukine demokratiju.
Autori Ustava Njemačke dali su novonastaloj poslijeratnoj demokratiji snažne alate kako bi trajala. Jedan član omogućava sudu da zabrani političke partije koje smatra neprijateljima ustava. Drugi navodi da se pojedinci odriču svojih ustavnih prava kada ta prava koriste za podrivanje Ustava. Postoji čak i član koji dozvoljava oružani otpor protiv diktatora ukoliko drugi načini ne daju rezultate.
"Dostojanstvo ljudskih bića je neprikosnoveno"
Gospodin Haldenvang, koji sada ima 10 različitih izdanja ustava na njegovoj polici, voli da citira član 1:
"Dostojanstvo ljudskih bića je neprikosnoveno".
To je ukratko, zvijezda vodilja njegove agencje. "Mi smo rani sistem upozorenja demokratije", kazao je Haldenvang.
Međutim, kritičari kažu da kada je u pitanju identifikovanje krajnje desničarskog ekstremizma kao prijetnje, agencija je više kasnila nego ranila.
Dok Haldenvang nije preuzeo kormilo, djelovalo je da njemački politički establišment žmuri pred ekstremnom desnicom. Od pada komunizma, više od 260 ubistava koje su počinili desničarski ekstremisti je odbačeno kao pojedinačni slučajevi.
Najšokantniji neuspjeh je bio kada je jedna neonacistička teroristička grupa ubila devet imigranata u periodu između 2000. i 2006. i ostala neprimijećena do 2011, kada je sama preuzela odgovornost. Ono što je još gore, jeste činjenica da su plaćeni doušnici agencije optuženi da su pomagali grupi. Dan nakon što je grupa razotkrivena, zaposleni u agenciji su uništili niz dokumenata u potezu koji se i danas smatra namjernim pokušajem zataškavanja umiješanosti i povezanosti sa teroristčkom grupom.
Haldenvang tvrdi da njemačke antidemokratske snage pokušavaju da uruše demokratiju preuzimajući njene najdragocjenije simbole - zastavu, Ustav pa čak i simbolične lokacije kao što je Hambah zamak.
U skorije vrijeme, kritičari tvrde da je Haldenvangov prethodnik, Hans Georg Masen, ublažavao desničarsko nasilje za vrijeme antiimigrantskih nereda u Šemnicu 2018. On je to negirao, ali je kasnije podnio ostavku, a neonacisti ga od tada slave kao mučenika i heroja.
Za vrijeme svih tih godina, Haldenvang, koji je već bio u agenciji, nikada nije govorio u javnosti. Međutim, onog trenutka kada je preuzeo dužnost predsjednika on je povećao budžet i broj agenata koji će se baviti ekstremnom desnicom.
"Otišli smo iz jedne krajnosti u drugu", kazao je Mišel Fridman, ugledni televizijski voditelj i bivši šef Savjeta Jevreja u Njemačkoj. "Njegov prethodnik je bio slijepa tačka u našim institucijama prema desničarskom ekstremizmu, a Tomas Haldenvang ga naziva najvećom opasnošću za demokratiju".
Haldenvang je kazao da je počeo da shvata ozbiljnost problema za vrijeme izbjegličke krize 2015-16, kada je bio potpredsjednik agencije. Posvećeni hrišćanin i član konzervativne partije, on je podržao odluku tadašnje kancelarke, Angele Merkel, da primi milion izbjeglica. Stajao uz nju čak i kada su šefovi savezne policije, strane obavještajne službe i ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili da njen stav ugrožava nacionalnu bezbjednost.
U jednoj kampanji njegove crkve, njegov portret je stajao pored stiha iz Bilije: "Budite milostivi, kao što je Otac vaš milostiv".
AfD u parlamentu - zvono za uzbunu
Opaki antiimigrantski pokret sa antisemitskim primjesama dobio je zamah i vremenom omogućio krajnje desničarskoj partiji Alternativa za Njemačku, ili AfD, da uđe u parlament i postane prva takva stranka koja je to ostvarila poslije nacista. Za Haldenvanga to je bio alarm.
"To je bila prekretnica", prisjeća se on. "Od tog trenutka, meni je bilo jasno da moramo to da suzbijemo".
Kada je došao na dužnost nije gubio vrijeme. Pod njegovim budnim okom, desetine aktera desničarskog ekosistema u ekspanziji poznatog kao "nova desnica" - jedna organizacija, časopis, startapovi za prikupljanje sredstava i drugi - klasifikovani su kao ekstremistički i stavljeni pod nadzor. Nakon što je Njemačka pretrpjela tri smrtonosna ekstremno desničarska teroristička napada, uključujući i prvo ubistvo jednog političara od strane ekstremnog desničara od vremena nacista, istraga se pojačavala.
Najupečatljivije je to što je Haldenvang stavio i samu AfD pod zvanični nadzor, što je jedan od najdramatičnijih koraka koje je napravila jedna zapadna demokratija kao bi se zaštitila od snaga krajnje desnice. Partija se žalila, ali je izgubila. U martu, administrativni sud u Kelnu je potvrdio procjenu obavještajne agencije o "protivustavnim aktivnostima unutar AfD-a".
Haldenvang je istakao da njemačke antidemokratske snage pokušavaju da uruše demokratiju preuzimajući njene najdragocjenije simbole - zastavu, Ustav pa čak i simbolične lokacije kao što je Hambah zamak.
Skoro vijek prije nego što je Njemačka uspostavila prvu demokratsku republiku, 30 000 demonstranata marširalo je na brdo ka dvorcu zahtijevajući građanska prava. U skorije vrijeme to mjesto je postalo stjecište ekstremne desnice. AfD je 2018. godine tamo održala sastanak visokog profila.
Ranije ove godine, demonstranti iz redova ekstremne desnice ogrnuti njemačkom zastavom blokirali su ulaz u dvorac i vikali na potomka preživjelih holokausta koji je davao informacije o lokalnom nacističkom spomeniku.
Ipak, mada Haldenvangova agencija ostaje u stanju visoke pripravnosti nakon akcija ovog mjeseca u cjeloj zemlji protiv grupe koja je optužena da je kovala zavjeru za zbacivanje vlade, njegovo povjerenje u njemačku defanzivnu demokratiju ostaje čvrsto.
On smatra da na akcije treba gledati na dva načina. "Jedan je fokusirati se na veoma realne prijetnje našoj demokratiji", kazao je on. "Druga je slavljenje naših institucija i bezbjednosnih službi zbog toga što su uspješno porazile te prijetnje".
Priredila: N. Bogetić
Bonus video:
