Rusija pojačava upotrebu sistema protivvazdušne odbrane S-300 i S-400 za izvođenje udara na kopnene ciljeve, što sugeriše da su zalihe balističkih raketa Moskve pri kraju, rekao je danas portparol ukrajinskog vazduhoplovstva Jurij Ihnat.
On je citirao ukrajinske obavještajne službe koje tvrde da je Rusiji ostalo manje od 100 modernih raketnih sistema Iskander, prenosi Rojters.
Ihnat je rekao da Rusija umjesto toga koristi sisteme S-300 i S-400 zbog toga što ih ima u izobilju.
“Neprijatelj pokušava da iskoristi svoj potencijal, jer postoji mnogo raketa S-300 koje su već proizvedene i oni ih uveliko koriste na ovaj način”, rekao je Ihnat.
On je kazao da su S-300 prijetnja.
”Naravno da nam neće biti dovoljno sistema sa Zapada da obore svaki S-300 u vazduhu, pa moramo da ih uništimo na pozicijama sa kojih su puštene”, naglasio je Ihnat.
Britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je u decembru prošle godine da je Rusija vjerovatno potrošila veliki dio svojih zaliha balističkih raketa kratkog dometa SS-26 Iskander, koje mogu da nose 500 kilograma bojevih glava s dometom do 500 kilometara.
Ministarstvo odbrane Rusije nije komentarisalo tvrdnje koje, kako navodi Rojters, nijesu mogle da budu nezavisno provjerene.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan obnovio je ponudu da pomogne u posredovanju u okončanju sukoba u Ukrajini tokom telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
To je saopštila Erdoganova kancelarija, prenosi Rojters.
"Tokom poziva, predsjednik Erdogan je ponovio da je Turska spremna da preuzme zadatak omogućavanja i posredovanja za uspostavljanje trajnog mira između Rusije i Ukrajine", navodi se u saopštenju.
Dvojica lidera su takođe razgovarala o izvozu ruskog žita i amonijaka preko Crnog mora.
Rusija i Bjelorusija počele su danas zajedničke vazduhoplovne vježbe koje naglašavaju bliske odbrambene veze dva saveznika dok Kremlj vrši invaziju u susjednoj Ukrajini.
Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopštilo je da je Rusija rasporedila svoje ratne avione u Belorusiju zbog manevra, koji će trajati do 1. februara. Vježbe će biti uključene sve vazduhoplovne baze i poligoni te zemlje.
U toku vježbi održaće se zajedničke vazduhoplovne patrole, akcije podrške kopnenim snagama, vazduhoplovno-desantne operacije, vazduhoplovno izviđanje i transportni letovi, saopštilo je Ministarstvo.
Nema informacija o tome koliko će aviona biti uključeno u vježbe. Prošle godine su Rusija i Bjelorusija najavile plan za modernizaciju bjeloruskih aviona kako bi mogli da nose nuklearne rakete.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je u decembru rekao da bjelorusku posadu obučava Rusija kako bi umjela da upravlja tim avionima i da će biti modifikovani da nose nuklearno oružje.
Ruske trupe su 24. februara iskoristile teritoriju Bjelorusije da uđu u Ukrajinu sa sjevera.
Pentagon je prošle nedjelje saopštio da nije vidio kretanje ruskih trupa u Bjelorusiji koje bi ukazivalo na neposredan napad iz te zemlje na Ukrajinu.
Kremlj je negirao danas da postoje bilo kakve tenzije izmedju ruske vojske i paravojne grupe Vagner čije snage su, kako izgleda, u sve većoj konkurenciji u Ukrajini.
"Ne postoji sukob, sem u inofmacionom prostoru", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Informacije o tenzijama izmedju Vojske i Vagnera su "proizvod manipulacije informacijama, što nekad rade naši protivnici, a nekad i sami naši prijatelji koji deluju tako da nam nisu potrebni neprijatelji", rekao je Peskov. To je bila opaska na ruske vojne blogere, mnogi od kojih, uključujući i one koji podržavaju ofanzivu protiv Ukrajine, a kritikovali su kako se vodi operacija u Ukrajini.
Rusija "treba i zna da prizna svoje heroje. Ona priznaje heroje koji služe u oružanim snagama... i one koji dolaze iz paravojne grupe Vagner", rekao je Peskov i dodao da se "svi oni bore za svoju domovinu".
Podjele izmedju ruske vojske i grupe Vagner na koje su ukazivali brojni posmatrači, izbile su na vidjelo prošle nedjelje tokom bitke za gradić Soledar na istoku Ukrajine.
Vodja grupe Vagner, biznismen Jevgenij Prigožin je više puta rekao da se samo njegovi ljudi bore protiv ukrajinskih snaga u tom gradu. On je u srijedu tvrdio da je njegova grupa zauzela Soledar, što je brzo negiralo rusko Ministarstvo odbrane koje je dva dana kasnije samo objavilo da je zauzelo grad. Kijev demantuje da je grad osvojen.
Prigožin je povodom saopštenja ruskog Ministarstva odbrane u saopštenju osudio, kako je rekao, one koji stalno pokušavaju da kradu njihove pobjede, ne navodeći imena.
U rijetkom takvom potezu, rusko Ministarstvo odbrane je ubrzo izdalo još jedno saopštenje u kojem je pohvalilo "hrabrost" ljudi iz Vagnera u Soledaru.
Kremlj je danas negirao da su ruske snage pogodile stambenu zgradu u gradu Dnjepru, gdje je, po navodima ukrajinskih vlasti, od ruske rakete poginulo najmanje 36 ljudi.
"Ruske oružane snage ne bombarduju stambene zgrade, ni civilnu infrastrukturu, one bombarduju vojne ciljeve", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov, navodeći da je moguće da je raketa ukrajinske protiv-vazduhoplovne odbrane pala na zgradu.
Po ukrajinskim vlastima, najmanje 36 ljudi, medju kojima dvoje djece, poginulo je od eksplozije ruske rakete koja je pogodila zgradu u Dnjepru u subotu, a i 35 ljudi se još vodi kao nestalo. Broj poginulih je danas porastao na 35, a zatim na 36 kako spasilački timovi nalaze tijela u ruševinama.
Govoreći o najavama da će Zapad Ukrajini i poslati tenkove, Kremlj je danas zaprijetio da će ih "spaliti", a posebno one koje planiraju da pošalju London i Varšava.
"Ti tenkovi gore i goreće", rekao je Peskov, u dnevnom telefonskom brifingu za novinare.
On je ponovio da Zapad koristi Ukrajinu da postigne "antiruske ciljeve", a da je Kremlj riješen da postigne "ciljeve specijalne vojne operacije", kako ruske vlasti nazivaju ofanzivu protiv svog susjeda.
London je u subotu objavio da će isporučiti Kijevu tenkove "Čelendžer Dva", što će biti prva isporuka teških tenkova zapadne proizvodnje Ukrajini.
Ukrajinske snage, osnažene rastućom vojnom i finansijskom pomoći, potisle su rusku vojsku i nanijele joj gubitke prošlog proljeća i jeseni. Ali Kijev kaže da su mu potrebni teški tenkovi, laka oklopna vozila, raketni sistemi dugog dometa i sistemi protiv-vazduhoplovne odbrane da bi pobijedio rusku vojsku i povratio cjelokupnu teritoriju koju je Moskva zauzela na istoku i jugu Ukrajine.
Broj žrtava u ruskom granatiranju stambene zgrade u Dnjepru porastao je na 40, objavio je Rojters saopštenje lokalnih zvaničnika.
Mihail Razvožajev, guverner Sevastopolja koji je postavljen od strane Rusije rekao je da je protivvazdušna odbrana u tom gradu oborila sedam dronova u kako je rekao "neuspjelom ukrajinskom napadu", objavio je Rojters.
Sevastopolj, koji se nalazi na poluostrvu Krim i koji je pripojen Rusiji 2014. godine, izložen je čestim vazdušnim napadima od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru.
Razvožajev je dodao da su svi dronovi oboreni iznad mora, bez oštećenja infrastrukture. On je demantovao izvještaje ukrajinskih medija da je u gradu bilo eksplozija.
Američka vojska počela je juče proširenu borbenu obuku ukrajinskih snaga u Njemačkoj, sa ciljem da se pripremi bataljon od oko 500 vojnika i vrati na front za borbu sa Rusima u narednih pet do osam nedjelja, rekao je general Mark Mili, načelik združenog generalštaba vojske SAD.
Teretni brod MKK 1, koji je putovao iz Ukrajine u Tursku, zaustavljen je u istanbulskom moreuzu Bosfor, čime je i saobraćaj obustavljen, ali nije prijavljena šteta.
Nekoliko tegljača bilo je među plovilima poslatim da pruže pomoć brodu, saopštila je obalska straža.
Televizijski snimci prikazuju pramac broda, koji nosi 13.000 tona graška, da se usidrio blizu azijske strane obale Bosfora, prenosi Rojters.
Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu, koji vodi operacije u vezi sa Sporazumom o izvozu hrane i žitarica preko Crnog mora uz posredovanje Ujedinjenih nacija, saopštio je tokom vikenda da je brod putovao iz ukrajinske luke Pivdenji za turski Mersin.
Načelnik Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko, napisao je na Telegramu da je broj poginulih porastao na 35, među kojima je i dvoje djece.
Akcija potrage i spasavanja u Dnjepru traje skoro 40 sati.
Spaseno je 39 ljudi, 75 je povrijeđeno. Među povrijeđenima je 14 djece.
Sudbina još 35 stanara zgrade nije poznata. Potraga za ljudima ispod ruševina se nastavlja.
Gradonačelnik Dnjepra Boris Filatov rekao je Rojtersu da su žanse da se pronađe još preživjelih minimalne.
Rat u Ukrajini ušao je u 327. dan.
NATO je u nedjelju saopštio da bi Ukrajina mogla da očekuje novo zapadno teško naoružanje "u bliskoj budućnosti".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin "precijenio snagu" svojih trupa invazijom na Ukrajinu. "Vidimo njihove pogrešne korake, nedostatak morala, probleme sa komandom, njihovu lošu opremu" i njihove "teške gubitke", rekao je on njemačkom dnevniku "Handelsblat".
"Nedavna (zapadna) obećanja o isporuci teškog naoružanja su značajna i očekujem da će ih biti još u bliskoj budućnosti", dodao je on nekoliko dana prije novog koordinacionog sastanka zapadnih zemalja koje pružaju pomoć Ukrajini, 20. januara u Njemačkoj.
Države Zapada dugo nisu bile voljne da isporučuju teže naoružanje Kijevu, plašeći se da će biti uvučene u rat. Ali, početkom januara Francuska, Njemačka i SAD su konačno obećale da će poslati oklopne pješadijske ili izviđačke tenkove – 40 njemačkih "Mardera", 50 američkih "Bredlija" i francuskih AMX-10 RC.
Velika Britanija je u subotu saopštila da će isporučiti 14 tenkova "Čelendžer 2" Ukrajini "u narednim nedjeljama". To je prva zemlji koja će Kijevu isporučiti teške tenkove zapadne proizvodnje.
Ruska diplomatija je ocijenila da ta pošiljka oružja "ni na koji način neće ubrzati okončanje vojnih neprijateljstava, već će ih samo pojačati".
Kijev je već dobio od svojih saveznika teške tenkove, ali stare, sovjetske, skoro ih je 300, ali još nije dobila nijedan zapadne proizvodnje.
Poljska je u srijedu saopštila da je spremna da isporuči 14 njemačkih teških tenkova "Leopard 2", za šta je potrebno odobrenje Berlina.
Dok izgleda da njegova vojska ima teškoća u borbi protiv ukrajinskih snaga koje podržava Zapad, Vladimir Putin je u intervjuu ruskoj javnoj televiziji emitovanom u nedelju uvjeravao da "sve ide po planu".
"Dinamika je pozitivna i sve ide po planovima Ministarstva odbrane i Generalštaba. Nadam se da će nas naši borci još više puta oduševiti svojim vojnim rezultatima", rekao je on o "vijestima koje dolaze iz Soledara", grada za koji je ruska vojska u petak tvrdila da ga je osvojila.
Zauzimanje tog malog ukrajinskog grada predstavljeno je u Moskvi kao uspjeh poslije nekoliko mjeseci ruskih neuspjeha, posebno povlačenja iz oblasti Harkova, na sjeveroistoku, i iz velikog grada Hersona, na jugu, pred ukrajinskim kontraofanzivom.
Ali, zamjenica ukrajinskog ministra odbrane, Gana Maliar, navela je u nedjelju uveče da su ukrajinske snage zadržale svoje položaje u Soledaru.
Ona je rekla da su "odbili napade osvajača" na više linija fronta u oblastima Luganska i Donjecka, uključujući Soledar. "Jednostavno rečeno, bitka se nastavlja", rekla je Maliar.
"Bitka za Soledar, za Bahmut, za celu Donjecku oblast, za Lugansku oblast se nastavlja bez ikakvog predaha", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojoj dnevnoj poruci javnosti.
Po Moskvi, osvajanje Soledara je važan korak za opkoljavanje obližnjeg grada Bahmuta, koji ruska vojska i paravojna grupa Vagner mjesecima pokušavaju da osvoje.
Novi talas gađanja granatama i raketama pogodio je nekoliko ukrajinskih gradova i lokacija u subotu i nedjelju, uključujući stambenu zgradu u subotu u Dnjepru.
Po posljednjem izvještaju u nedjelju uveče, tamo je poginulo 30 ljudi, uključujući dijete, a 75 je ranjeno, uključujući 14 djece, dok se 45 ljudi vodi kao nestalo.
Na snimku koji je objavio ukrajinski Relief vidi se kako spasioci noću kopaju po ruševinama velike zgrade koju je eksplozija raketa presjekla na dvoje, iz koje su uspjeli da izvuku 39 preživjelih, uključujući šestoro djece.
Obraćajući se Rusima na ruskom, Vladimir Zelenski je u svom večernjem govoru poručio onima "koji ni sada ne mogu da izgovore par riječi da osude ovaj teror", da će njihovo "kukavički ćutanje" dovesti do toga da će "jednog dana isti teroristi doći po vas" jer "zlo osjeća kukavičluk".
SAD su osudile gađanje stambene zgrade kao "novi primjer brutalnog i varvarskog rata koji Rusija vodi protiv ukrajinskog naroda". Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost je uvjerio da će SAD "nastaviti da obezbjeđuju Ukrajini ono što joj je potrebno da se brani".
Na jugu, u Krivom Rigu, jedna osoba je poginula, a jedna ranjena u subotu od pogodaka u stambene zgrade, navodi se u zvaničnom izvještaju.
U nedjelju su ruske snage ponovo snažno bombardovale Herson, pogodivši infrastrukturu i prostorije Crvenog krsta i ranivši sedmoro, po riječima regionalnog guvernera Jaroslava Januševiča.
"Tokom dana, neprijatelj je izveo osam napada višecevnim raketnim bacačima", saopštio je u nedjelju uveče ukrajinski Generalštab, posebno pominjući "ofanzivne akcije (Rusa) kod Bahmuta i Avdijevke".
Po ukrajinskim vlastima, nestanci struje su pogodili većinu djelova zemlje nakon ovih novih napada.
"Proizvodni deficit u elektroenergetskom sistemu nakon napada je ogroman. Nekoliko termoelektrana više ne radi", naveo je na Fejsbuku generalni direktor energetske kompanije IASNO, Sergii Kovalenko, najavljujući ograničenja isporuke električne energije svuda u zemlji, posebno u Kijevu.
"Šteta je velika. Sve energetske kompanije rade na popravci, ali moramo biti spremni da će ispadi trajati dugo", rekao je Kovalenko.
Bonus video: