Predstavnici Evropske unije boraviće ove nedjelje u Ukrajini, ali neće davati nikakva obećanja da će se ta ratom razorena zemlja u skorije vrijeme pridružiti bloku, objavio je portal "Politiko" koji je imao uvid u nacrt saopštenja koje bi trebalo da bude objavljeno na samitu.
Prema pisanju "Politika" očekuje se da Brisel na dvodnevnom samitu u Kijevu rasprši nade Ukrajine da će brzo ući u EU. Uprkos tome što je ukrajinski premijer Denis Šmihal ranije ove nedjelje za briselski portal kazao da će njegova zemlja ući u blok u roku od dvije godine, u saopštenju se ne pominje nikakav ambiciozni datum. Umjesto toga dokument nudi samo uopštena uvjeravanja o napredovanju procesa jednom kada svi obavezni kriterijumi EU budu ispunjeni.
"EU će odlučiti o narednim koracima jednom kada svi uslovi naznačeni u stavu Komisije budu u potpunosti ispunjeni", navodi se u nacrtu saopštenja. "Ukrajina je naglasila svoju posvećenost da će ispuniti sve neophodne zahtjeve kako bi počela pristupne pregovore što je prije moguće", stoji u saopštenju.
Ovakav ton saopštenja uslijedio je nakon značajnih primjedbi pojedinih članica EU oko obećanja Ukrajini u vezi sa njenim članstvom u EU, što je tema koju Kijev očekuje da će biti pokrenuta na samitu, kazalo je za "Politiko" nekoliko diplomata i zvaničnika. Mada nacionalni lideri neće biti prisutni na samitu u petak, zvaničnici u Evropskom savjetu - koji uključuje svih 27 lidera - bili su u kontaktu sa EU članicama u vezi sa konačnim saopštenjem.
"Postojale su jasne tenzije između Poljske i baltičkih država sa jedne strane i drugih EU članica sa druge povodom dijela saopštenja koje se odnosi na pristupanje EU", kazao je jedan zvaničnik za portal.
Taj zvaničnik je dodao da su debatu dodatno užarile i tenzije između predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. "Oni se utrkuju da nadmaše jedno drugo prema Ukrajincima", kazao je zvaničnik.
Ipak, mada se ne očekuje proboj u pregovorima za članstvo u EU, postoji snažna volja u Briselu da se ispolji solidarnost sa Ukrajinom u drugim oblastima.
"Sama činjenica da održavamo samit u ratom zahvaćenoj zemlji" je značajna kazao je jedan visoki zvaničnik uoči sastanka.
Napredak se očekuje u određenim oblastima - na primjer sporazum o bezviznom režimu za industrijske proizvode, ukidanje carinskih taksi na ukrajinski izvoz za narednu godinu, napredovanje Ukrajine ka pridruživanju platnom programu EU koji olakšava bankarski transfer u eurima i integrisanje Ukrajine u besplatnu roming oblast mobilne telefonije u EU.
Na agendi samita je i mirovni plan Volodimira Zelenskog iz deset tačaka, izazovi rekonstrukcije sa kojima se suočava Ukrajina, pitanja bezbjednosti hrane, a EU bi trebalo da najavi novi paket humanitarne pomoći vrijedan 25 miliona eura.
Jedan zvaničnik EU je kazao da samit "šalje snažan signal da podržavamo jednu zemlju koja je žrtva agresije i da naglašavamo pravo Ukrajine na pravedan mir na kraju ovog rata. Ukrajina je napadnuta, Ukrajina ima pravo na samoodbranu koje i koristi... i samo to može biti osnova za pravedan mir".
U dokumentu se takođe naglašava potreba za "sveobuhvatnim i dosljednim sprovođenjem reformi pravosuđa" u skladu sa savjetima Venecijanske komisije, naročito navodeći potrebu za reformom Ustavnog suda Ukrajine.
Mada je Ukrajina nedavno najavila promjene u pravosuđu, posebno o načinu na koji se imenuju sudije, Venecijanska komisija i dalje ima zabrinutost u vezi sa ovlašćenjima i sastavom tijela koje bira kandidate suda.
Šmihal je ranije ove nedjelje kazao da će se Ukrajina pozabaviti ovim pitanjima. Kijev je posljednjih dana krenuo u žestoki obračun sa korupcijom, nakon što su na taj problem ukazivali i Vašington i Brisel. "U konsultacijama smo sa Evropskom komisijom kako bismo se pobrinuli da svi zaključci budu uključeni u tekst", kazao je on.
Bonus video:
