Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš pozvali su danas u Kijevu na produženje sporazuma sa Moskvom koji je omogućio Ukrajini da izvozi žito iz crnomorskih luka tokom ruske invazije.
Zelenski je poslije razgovora sa Guterešom u Kijevu rekao da je Inicijativa za crnomorsko žito "neophodna svijetu".
Kako prenosi Rojters, šef UN je podvukao njen značaj za globalnu bezbjednost hrane i cijene hrane.
"Želim da podvučem kritičnu važnost pokretanja Crnomorske inicijative za žito 18. marta i rada na stvaranju uslova koji će omogućiti najveću moguću upotrebu izvozne infrastrukture kroz Crno more u skladu sa ciljevima inicijative", rekao je Gutereš novinarima u Kijevu.
Sporazum, čije su potpisivanju posredovale UN i Turska prošlog jula, oročen je na 120 dana. U novembru je prvi put produžen, a biće obnovljen 18. marta ako se nijedna strana ne protivi.
Ruski zahtjevi, međutim, još nisu ispunjeni, rekao je turski diplomatski izvor, dodajući da Ankara "vrlo naporno radi" da osigura produženje sporazuma.
Najavljeno je da će se visoka zvaničnica UN Rebeka Grinspan, koja je otputovala sa Guterešom u Kijev, sastati se sljedeće nedjelje u Ženevi sa visokim ruskim zvaničnicima kako bi razgovarali o produženju sporazuma.
Rusija, koja je ukinula blokadu tri ukrajinske crnomorske luke prema sporazumu, signalizirala je da prepreke njenom izvozu poljoprivrednih proizvoda moraju biti uklonjene prije nego što dozvoli nastavak sporazuma.
Kako bi se pomoglo ubjeđivanju Rusije da dozvoli Ukrajini da nastavi izvoz žitarica iz Crnog mora, prošle godine je sklopljen trogodišnji sporazum u kojem su se UN složile da pomognu u olakšavanju ruskog izvoza hrane i đubriva.
Zapadne sile su uvele oštre sankcije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu 24. februara prošle godine.
Ukrajinski predsjednik i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je na produženje sporazuma sa Moskvom koji omogućava Kijevu da izvozi žito preko crnomorskih luka tokom ruske invazije.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je nakon razgovora sa Guterešom u Kijevu da je Inicijativa za crnomorsko žito "kritično neophodna" svijetu, a šef UN je podvukao njen značaj za globalnu bezbjednost i cijenu hrane, prenosi Rojters.
Sporazum od 120 dana, koji su prvobitno posredovale Ujedinjene nacije i Turska prošlog jula produžen je u novembru, a biće obnovljen 18. marta ako se nijedna strana ne bude protivila.
Istočni ukrajinski grad Bahmut, u središtu višemjesečnih sukoba, koji je pod pritiskom ruske vojske i ruske paravojna grupe Vagner, mogao bi da padne "narednih dana" upozorio je danas generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.
"Ne možemo isključiti da će Bahmut na kraju pasti narednih dana", rekao je Stoltenberg na margini sastanka evropskih ministara odbrane u Stokholmu.
Bahmut je žarište višemjesečnih intenzivnih borbi Ukrajine sa Rusijom koja pokušava da preuzme kontrolu nad tim područjem.
Šef ruske paravojne grupe Vagner rekao je danas da su njegove trupe zauzele "cio istočni dio" Bahmuta, centra borbi na istoku Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao sinoć u intervjuu za CNN da su njegove trupe riješene da zadrže taj grad i da bi pad grada ostavio "otvoren put" Rusima ka drugim gradovima na istoku Ukrajine.
Šef NATO je umanjio strateški značaj već razorenog grada u Donbasu, koji je Rusija obećala da će zauzeti uprkos teškim gubicima.
"To ne znači neizostavno bilo kakvu prekretnicu u ratu ali ukazuje da ne treba da potcijenimo Rusiju. Treba da nastavimo da podržavamo Ukrajinu", rekao je Stoltenberg novinarima.
Prema Moskvi zauzimanje grada bi omogućilo "nove ofanzivne oparacije u dubini" Ukrajine.
Ministri odbrane EU danas utvrđuju plan za isporuku Ukrajini projektila i municije, iako su im zalihe pod pritiskom.
Ukrajina nije umiješana u sabotaže na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru u septembru prošle godine, rekao je danas ukrajinski ministar odbrane posle objavljivanja tekstova u medijima prema kojima se to pripisuje "proukrajinskoj grupi".
I Kremlj je danas odbacio informacije da iza incidenta stoji neka proukrajinska grupa navodeći da se radi o skretanju pažnje.
Od kada se dogodio incident za njega se uzajamno optužuju Rusija i Zapad.
"To nije izazvano našim akcijama", rekao je ministar Oleksij Reznikov u odgovoru na novinarsko pitanja na margini evropskog sastanka u Štokholmu.
Njujork tajms je objavio juče, na osnovu informacija dobijenih od američkih obavještajnih službi, da se sabotaža pripisuje "proukrajinskoj grupi" ali bez dovođenja u vezu s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je na početku sastanka u Štokholmu da savjetuje da se "ne donose ishitreni zaključci".
Savjetnik ukrajinskog predsjednika i sinoć je demantovao umiješanost Kijeva i rekao da se radi o "zabavnim teorijama zavjere".
Već dugo se u javnosti spekuliše o tome ko je kriv za eksplozije koje su u septembru oštetile gasovode Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru, izgrađene za transport ruskog gasa u Evropu.
I pored krivičnih istraga u Nemačkoj, Švedskoj i Danskoj, i dalje ostaje misterija ko je odgovoran za podvodni napad na gasovode.
Podaci koje je prikupila američka obavještajna služba ukazuju da su iza sabotaže dva gasovoda "protivnici ruskog predsjednika Vladimira Putina", napisao je Njujork Tajms.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je informacije da je sabotaža proukrajinska i da se radi o pokušaju "skretanja pažnje".
"Jasno je da počinioci napada hoće da skrenu pažnju. Jasno je da se radi o koordinisanom medijskom udaru", ocijenio je danas Peskov, prenosi ruska novinska agencija Ria Novosti.
Peskov je dodao da taj slučaj nije samo "čudan" već da liči na "monstruozan zločin" i pozvao da se hitno sprovede "transparentna istraga" i ponovo insistirao na tome da Rusija bude uključena u istragu.
"Još nam nije dozvoljeno da učestvujemo u istrazi. Prije samo nekoliko dana dobili smo poruke na tu temu od Danaca i Šveđana, rekao je Peskov.
Kao simboli evropske energetske zavisnosti od Rusije, a posebno zavisnosti Nemačke, gasovode je dugo pominjao Vašington i bili su u središtu geopolitičkih tenzija posle početka invazije Moskve na Ukrajinu.
(BETA)
Generalni sekretar NATO -a je saopštio da je još uvijek nejasno ko je odgovoran za napad na gasovode Sjeverni tok, pošto nacionalne istrage o sabotaži tek treba da budu završene.
"Ono što znamo jeste da je došlo do napada, ali nismo mogli da utvrdimo ko stoji iza toga", poručio je Stoltenberg prije sastanka sa ministrima odbrane Evropske unije u Stokholmu.
"Nacionalne istrage su u toku i mislim da je ispravno da sačekamo dok se one ne završe prije nego što kažemo bilo šta više o tome ko stoji iza toga", dodao je Stoltenberg, prenosi Rojters.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus upozorio je na preuranjene optužbe nakon što je u medijima navedeno kako su obavještajni podaci koje su pregledali američki zvaničnici pokazali da se iza napada na gasovod "Sjeverni tok" nalazi proukrajinska grupa, prenio je Rojters.
"To može biti i lažna operacija inscenirana kako bi se okrivila Ukrajina, što je mogućnost koja je takođe pomenuta u medijima", rekao je Pistorijus tokom sastanka ministara odbrane EU u Stokholmu i dodao da je za obje opcije vjerovatnoća podjednaka.
Njujork tajms je juče objavio da novi obavještajni podaci koje su pregledali američki zvaničnici sugerišu da je proukrajinska grupa izvela napad na gasovode Sjeverni tok prošle godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučio je da pošalje pojačanje u Bahmut u naporu da odbije napad Moskve nakon višednevnih spekulacija da će se ukrajinske snage povući iz najkrvavije bitke u ratu.
Povezani članci
Šef Vagnera Jevgenij Prigožin jutros je objavio da je njegova plaćenička vojna grupa zauzela istočni Bahmut.
"Jedinice privatne vojne kompanije Vagner preuzele su kontrolu nad istočnim dijelom Bahmuta", rekao je Prigožin u glasovnoj poruci na Telegramu.
"Sve istočno od rijeke Bahmutka potpuno je pod kontrolom Vagnera", rekao je, kako prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi u slučaju zauzimanja Bahmuta, za koji se borbe vode mjesecima, ruska vojska imala "slobodan put" da zauzme gradove na istoku Ukrajine.
"Razumijemo da bi poslije Bahmuta mogli ići dalje, mogli bi ići u Kramatorsk, u Slovjansk, put bi bio slobodan za sve Ruse... ka drugim gradovima Ukrajine. Za nas je to strateško pitanje", rekao je Zelenski u intervjuu koji je Si-En-En (CNN) objavio sinoć i naglasio da su ukrajinske trupe riješene da brane taj grad.
Ruska vojska nastoji da zauzme grad Bahmut smatrajući da je važan za nastavak njene ofanzive uprkos žestokoj odbrani Ukrajinaca.
Zelenski je rekao za CNN da su oružane snage Ukrajine rešene da ostanu u Bahmutu.
"Ali treba da učinimo sve što možemo dok dobijamo isporuke oružja i dok se naša vojska sprema za kontraofanzivu", rekao je on.
Oko Bahmuta se vodi najduža i nasmrtonosnija bitka od početka ruske invazije u Ukrajini u februaru 2022. Grad u kojem je sada 4.000 stanovnika u odnosu na 70.000 koliko ih je bilo pre invazije, je velikim dijelom razoren.
Rat u Ukrajini ušao je u 377. dan. Jučerašnja dešavanja sa istoka Evrope možete pogledati na linku ispod.
Povezani članci
Bonus video:
