Evo nove ideje za moto zvaničnika Evropske unije: Nemojte spaljivati fosilna goriva, umjesto toga zapalite svoje principe.
Evropska komisija priprema se da napusti čitav niz ideala o slobodnom tržištu kako bi mogla ući u trku s Kinom i SAD-om za globalnu, čistu energiju. Ciljevi, kvote i državne subvencije vraćaju se na velika vrata, što je neke od velikih imena u Briselu ostavilo u šoku, piše Politiko.
“Ovaj smjer je vrlo opasan”, kaže bivši evropski komesar iz Njemačke Ginter Etinger. “Ovo nije jedinstveno tržište, već planirana ekonomija i više od toga: centralizovana planirana ekonomija. Planwirtschaft, rekli bismo mi u Njemačkoj”, prenosi N1.
U četvrtak će Evropska komisija predložiti takozvani Net-Zero Industry Act, kojim postavlja cilj da se 40 odsto EU-ove čiste tehnologije proizvede u Evropskoj uniji do 2030. godine. Procurili su nacrti predloga koji su razbjesnili liberale. Brisel je optužen za centralno planiranje u stilu 1960-ih.
Usto će Komisija najaviti i novi zakon kojim želi prekinuti evropsku zavisnost od Kine za ključne minerale potrebne u proizvodnji čiste tehnologije. To je posljednji u nizu poteza kojima EU želi ojačati svoju zelenu industriju. Prošle sedmice su promjenom pravila o državnim subvencijama u vjetar bačene decenije strogog pridržavanja koncepta jedinstvenog tržišta.
Etinger i drugi se pitaju što se dogodilo s vremenima – ne tako davnim – kada je EU promovisala ideale slobodnog tržišta unutar i izvan svojih granica.
“Evropa je uvijek bila za jedinstveno tržište, privatne instrumente, takmičenje i takmičarski duh”, kaže Etinger.
No te vrijednosti sada se testiraju, a u nekim slučajevima i odbacuju. Zašto? Zato jer su čelnici Unije uvjereni da evropskim vladama prijete dva egzistencijalna privredna izazova: Klimatska kriza i sve veće rivalstvo između SAD-a i Kine. Ta dva izazova postaje sve teže razdvojiti.
Dugogodišnja dominacija Pekinga u lancima snabdijevanja čistom tehnologijom motivisala je administraciju američkog predsjednika Džoa Bajdena da krene s masovnim olakšicama zelene industrije kako bi osigurao da SAD ne dopusti da njegov najveći suparnik preuzme dominaciju novim globalnim energetskim tržištem.
Evropska unija morala je odgovoriti kako bi zadržala svoje mjesto na vrhu globalne proizvodnje dok solarni paneli, električni automobili i turbine zamjenjuju teške zagađivače iz prošlosti.
Klimatska kriza, koju su političari u sve tri sile dugo godina ignorisali, došla je u središte geopolitičkog i privrednog takmičenja.
“Drugi su se počeli ponašati drugačije pa se i EU počela ponašati drugačije,” kaže Paskal Lami, bivši šef Svjetske trgovinske organizacije i evropski povjerenik za trgovinu ranih 2000-ih. “Temeljni razlog zašto se to događa jest to što tržišni sistem ne pruža dovoljnu brzinu i snagu za dekarbonizaciju.”
Dva zakona koja će biti najavljena u ponedjeljak slijede istu filozofiju “stare škole industrijske politike”, kaže Mari Le Muel iz tink-tenka Berugel. Ideja je “da se odaberu pobjednici, što je veliki zaokret u odnosu na ranije razmišljanje o industrijskoj politici,” dodala je.
‘Nova istorijska era’
Ova promjena počela se događati kao reakcija na administraciju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovu politiku “America First”, a ubrzala se državnim intervencijama za snabdijevanje vakcinama i medicinskom opremom za vrijeme pandemije. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu brzina se dodatno povećala, budući da su vlade morale spašavati industrije koje su zapale u probleme.
No promjene koje se predlažu ove sedmice trajnije su od mjera uvedenih za vrijeme krize pandemije koronavirusa, kaže Luk Johanes van Midelar, holanđanski istoričar i osnivač briselskog Instituta za geopolitiku.
“Ovo je gore: Ulazimo u novu istorijsku eru, period globalnog takmičenja gdje – i za SAD i za Kinu – pitanja poput industrije, klime i tehnologije postaju dio opšteg strateškog rivalstva. u SAD-u je voz već napustio stanicu, što EU ostavlja u teškoj poziciji. Trebamo se na ovo naviknuti”, rekao je.
Ovo je velika pobjeda za Pariz, koji već godinama poziva na politiku “strateške autonomije” u Briselu. Šef industrije EU-a, Francuz Tijeri Breton, vidio je priliku da francuske želje stavi na sto na evropskom nivou kada je Bajden u SAD-u krenuo u dijeljenje subvencija.
Kao odgovor na paket za zelene subvencije težak 369 milijardi dolara u SAD-u, ali i strahove da visoke cijene energenata štete evropskoj kompetitivnosti na polju industrije, EU je prošle sedmice najavila još slabija pravila za državnu pomoć, koja bi mogla olakšati nastanak globalnih divova zelene tehnologije, no jednako tako i kompromitovati zalaganje EU-a za unutarašnje takmičenje.
“Ovo su jasni znakovi porasta državnih intervencija i, naravno, ovime se ponovno javlja problem unutrašnjeg tržišta i dominacije najindustrijaliziranijih nacija poput Njemačke i Francuske”, kaže Lami.
To ne znači da će zagovornici slobodnog tržišta šaptom pasti.
Švedska, koja trenutno predsjedava Vijećem EU-a, što joj daje određene ovlasti po pitanju postavljanja agende, pokušava progurati nekoliko evropskih sporazuma o slobodnoj trgovini. Njemački liberali predvode pobunu protiv pokušaja EU da se postepeno s tržišta maknu automobili s unutrašnjim sagorijevanjem. Istovremeno, 11 zemalja članica želi da Komisija ublaži promjene po pitanju državne pomoći.
Ipak, sve se više čini da su Breton i njegovi saveznici, pobornici intervencionizma, dobili bitku.
“Neki kažu: ‘Nemojte započeti rat subvencijama’,” rekao je Breton novinarima u Parizu u ponedjeljak. “No nismo mi ti koji su ga započeli.”
Bonus video:
