Ukrajinski branioci odbili su nove talase ruskih napada na Bahmut, saopštila je vojska u srijedu, dok predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Kijev ne može priuštiti da izgubi bitku za ovaj grad regije Donjeck koji je postao žarište dugotrajne ruske ofanzive na istoku zemlje.
Povezani članci
Ruske okupacione vlasti izvijestile su o udarima u srijedu koji su doveli do nestanka struje u Melitopolju, jednom od glavnih gradova na jugu Ukrajine koji drži Rusija i koji je oko 65 kilometara od linije fronta, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rusija je proteklih dana optužila Ukrajinu za višestruke napade u Melitopolju, usred spekulacija o budućoj kontraofanzivi u toj oblasti, javlja agencija Frans pres (AFP).
Okupacioni zvaničnici su rekli da ukrajinski udari na depo lokomotiva nisu izazvali žrtve, ali su doveli do nestanka struje.
Regionalni zvaničnik Vladimir Rogov rekao je na Telegramu da su Ukrajinci koristili američke visokoprecizne rakete HIMARS.
Prognani ukrajinski gradonačelnik grada Ivan Fedorov takođe je prijavio eksplozije i rekao da se nada da će ukrajinske snage donijeti "dobre vijesti".
Rusija je već optužila ukrajinske snage za granatiranje Melitopolja 27. marta.
Dana 23. marta, okupacione vlasti su saopštile da je improvizovana eksplozivna naprava ranila policajca.
Napad automobilom bombom u kojem je ubijen zvaničnik kojeg je postavila Moskva dogodio se 15. marta.
Uspješan prodor u tu oblast omogućio bi Ukrajini da presiječe kopneni koridor koji povezuje Rusiju sa Krimom, poluostrvom anektiranim 2014.
Ukrajina je rekla da ne bi mogla da predvodi još jednu kontraofanzivu bez oružja na velikim udaljenostima koje je potrebno da dođe do ruskih skladišta i ruta snabdijevanja.
Kijev je za sada mogao da koristi rakete dometa do 80 kilometara.
Sjedinjene Američke Države su obećale da će obezbijediti oružje do 150 kilometara, za koje Rusija tvrdi da je već isporučeno.
Kijev nije potvrdio isporuke i kaže da mu je potrebno naprednije zapadno oružje.
Prošle jeseni Ukrajina je vodila uspješne kontraofanzive na sjeveroistoku i jugu.
Južna kontraofanziva, tokom koje su Ukrajinci povratili grad Herson, uslijedila je nakon udara HIMARS-a i napada na okupacione zvaničnike u Hersonu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da međunarodne sankcije protiv Moskve zbog njene ofanzive u Ukrajini, "mogu" srednjoročno imati "negativne" posljedice na rusku privredu, iako se posljednjih mjeseci hvalio time kako se privreda Rusije prilagodila sankcijama.
"Sankcije nametnute kratkoročno ruskoj privredi, mogu zaista imati negativan efekat na nju" upozorio je ruski predsjednik tokom sastanka s Vladom kojeg je prenosila televizija.
Ovo je prvi put da je Putin javno priznao da niz međunarodnih sanicija koje pogađaju mnoge sektore ruske privrede, uključujući i strateški naftni sektor, utiču na njenu privredu, navodi Frans pres.
Putin je rekao da je sada, nešto više od godinu dana od početka ruske ofanzive u Ukrajini, nezaposlenost na najnižem novou od 3,6 odsto i da će krajem marta inflacija pasti ispod četiri odsto, posle skoka cijena od 20 odsto u proljeće prošle godine.
"Ali to ne znači da su svi problemi već riješeni", rekao je on članovima Vlade.
"To što se vraćamo na put rasta ne znači da treba da se opustimo", rekao je on i pozvao da se "garantuje ekonomski suvjerenitet" Rusije.
On je pozvao Vladu i šefove ekonomskih sektora da osiguraju brzo pokretanje novih projekata u proizvođačkoj industriji, posebno visokotehnoloških proizvoda, što je sektor pogođen odlaskom stručnjaka u inostranstvo.
"Naš finansijski sistem treba da odigra važnu ulogu da odgovori na potrebe naših izvoznika. I treba da zamijenimo zapadne firme koje su radile u tom sektoru", reklao je on.
Putin je ovo izjavio nedjelju dana posle sasastanka sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom u Moskvi, kada su obojica lidera rekla da hoće da "prodube" rusko-kineske odnose.
Međutim, kako navodi Frans pres, posmatrači u tome vide sve veću zavisnost Rusije od Pekinga čija privreda je u velikoj meri preuzela ruski izvoz gasa i nafte, pogođen zapadnim sankcijama.
Mada su ova nova tržišta omogućila Rusiji da djelimično nadoknadi tržišta izgubljena u Evorpi, zavisnost Rusije od velikih azijskih zemalja dozvoljava Kini i Indiji da budu u snažnoj poziciji i pregovaraju o nižim cijenama.
U govoru Skupštini krajem februara Putin je pozvao ruske oligarhe da vrate svoj novac u Rusiju da podrže njenu privredu.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je da je Moskva prestala da obavještava Sjedinjene Države o svojim nuklearnim aktivnostima, uključujući probna lansiranja, nakon što se prošlog mjeseca povukla iz Novog START-a, sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, prenosi Rojters.
"Sva obaveštenja, svi oblici obavještavanja, sva razmjena podataka, sve inspekcijske aktivnosti, uopšte sve vrste poslova po ugovoru su obustavljene, neće se obavljati“, naveo je Rjabkov, prenosi Interfaks.
Ruska vojska je danas počela vježbe svojih strateških raketnih snaga i razmjestila mobilne raketne bacače u Sibiru da bi pokazala velike nuklearne sposobnosti.
U okviru vježbi mobilni raketni bacači "Jars" manevrisaće u tri regiona Sibira uz korišćenje mjera za skrivanje položaja od stranih obavještajnih službi, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
"Jars" je interkontinentalna balistička raketa s dometom od oko 11.000 kilometara, koja može da nosi nuklearnu bojevu glavu, i ona čini okosnicu ruskih strateških raketnih snaga.
Rusko Ministarstvo odbrane je objavilo snimak velikih kamiona - vučnih vozova koji nose rakete dok izlaze iz baze. U manevre u istočnom Sibiru uključeno je oko 300 vozila i 3.000 vojnika, navodi Ministarstvo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je najavio razmještanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji koja je susjed i saveznik Rusije.
Taktičko nuklearno oružje je namijenjeno za upotrebu na bojnom polju i ima relativno kratak domet, mnogo manji u poređenju sa strateškim projektilima dugog dometa, opremljenim nuklearnim bojevim glavama koje su sposobne da unište čitave gradove.
Putinova odluka da postavi taktičko oružje u Bjelorusiji uslijedila je posle njegovih višestrukih upozorenja da je Moskva spremna da za odbijanje napada na rusku teritoriju upotrijebi "sva raspoloživa sredstva", što se odnosi na njen nuklearni arsenal.
Otkako su ruske snage napale Ukrajinu, zvaničnici Rusije su više puta upozorili da je stalna podrška Zapada Ukrajini povećala opasnost od nuklearnog sukoba.
Šef ruske plaćeničke paravojne formacije grupe Vagner rekao je da su borbe za Bahmut "praktično uništile” ukrajinsku vojsku, ali i "teško oštetile” njegove snage, prenosi Rojters.
"Bitka za Bahmut danas je već praktično uništila ukrajinsku vojsku, a nažalost, teško je oštetila i privatnu vojnu kompaniju 'Vagner'“, rekao je u audio-poruci Jevgenij Prigožin.
Kremlj je saopštio da će konfrontacija Rusije sa neprijateljskim državama i, kako je rekao, "hibridni rat“ koji protiv nje vodi Zapad, trajati dugo.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je to rekao na pitanje koliko će trajati ono što Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini, prenosi Rojters.
"Ako mislite na rat u širem kontekstu, na sukob sa neprijateljskim državama, na hibridni rat protiv naše zemlje, onda će to trajati još dugo“, rekao je Peskov novinarima.
"I tu treba da budemo odlučni i samouvjereni i da se okupimo oko predsjednika", dodao je Peskov.
Rafael Grosi, šef nuklearne straže Ujedinjenih nacija, stigao je u nuklearnu elektranu Zaporožje u Ukrajini pod ruskom kontrolom, saopštila je ruska državna novinska agencija RIA.
Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da putuje u najveću evropsku nuklearnu elektranu kako bi razmotrio situaciju u njoj kao dio napora da se smanji rizik od velike nesreće, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Moskva, ukoliko Ukrajina izgubi Bahmut, mogla da radi na međunarodnoj podršci za sporazum kojim bi se od Kijeva zahtijevali neprihvatljivi kompromisi.
"Ako bi Bahmut pao u ruke ruskih snaga, njihov predsjednik Vladimir Putin bi 'prodao' ovu pobjedu Zapadu, svom narodu, Kini, Iranu", rekao je Zelenski u intervjuu za Asošijeted pres.
Ukrajinski predsjednik govorio je za AP u vozu kojim je putovao do gradova u blizini fronta.
On je izrazio zabrinutost da bi u SAD došlo do opadanja podrške. "SAD zaista razumiju da ako prestanu da nam pomažu, nećemo pobijediti", rekao je on.
Priznao je da bi gubitak Bahmuta, za koji se vodi bitka sedam mjeseci i najduža je u ratu do sada, bio skup politički poraz više nego što bi bio taktički poraz.
(BETA)
Ruski sud je u utorak na dvije godine zatvora osudio jednog samohranog oca čija je kćerka u školi napravila crtež protiv ruske invazije Ukrajine, ali je zvanično osuđen zbog navodnih antiruskih objava na društvenim mrežama koje je on negirao.
Povezani članci
Rat u Ukrajini – 398. dan.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je predsjednika Kine Sija Đinpinga da posjeti tu zemlju, prenio je AP.
"Spremni smo da ga vidimo ovdje", rekao je Zelenski u intervjuu za AP.
Rojters podsjeća da Si i Zelenski nisu razgovarali od početka rata u Ukrajini, ali da je Kina prošlog mjeseca objavila plan za "političko rješenje krize u Ukrajini" u 12 tačaka.
Kineski predsjednik je 20. marta bio u trodnevnoj posjeti Rusiji.
Bonus video:
