U nedjelju 2. aprila u Bugarskoj se održavaju vanredni parlamentarni izbori - peti za samo dvije godine - jer, nije mogla da se formira stabilna vlada. Zemlja je politički nestabilnija od gotovo bilo koje druge članice EU, a građani pokazuju umor od izbora, jer Bugarsku i dalje muče korupcija i rastuća inflacija.
Ako je suditi prema anketama, ni ovog puta nijedna stranka neće dobiti apsolutnu većinu. Da li je ipak moguće da se konačno uspostavi stabilna vlada? I: Kako će izborni rezultat uticati na opredeljenje Bugarske, članice EU i NATO u svetlu rata u Ukrajini? Ovo su pitanja koja sebi postavljaju mnogi posmatrači.
„Evroatlantska orijentacija Bugarske je izuzetno važna ne samo za budućnost zemlje, već i za Evropu u cjelini. Jer, snaga EU i NATO leži u njihovom jedinstvu", kaže njemačka politikološkinja i dugogodišnja ekspertkinja za Bugarsku Johana Dajmel.
Dvije najjače snage
Dvije proevropske i evroatlantski orijentisane stranke trenutno se smatraju najjačim političkim snagama u Bugarskoj: izborni savez PP-DB i stranka GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova, koji je bio na funkciji gotovo bez prekida od 2009. do 2021.
PP (Nastavljamo promene) je liberalna stranka čiji je lider Kiril Petkov bio premijer nekoliko mjeseci 2022. – u bliskom partnerstvu sa Demokratskom Bugarskom (DB), strankom koja se prvenstveno zauzima za reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije. Međutim, ta vlada je srušena izglasavanjem nepovjerenja, i to zu odlučujuće glasove Borisovljevog GERB-a.
GERB, što znači „Građani za evropski razvoj Bugarske", u principu je konzervativna, proevropska stranka i članica Evropske narodne partije (EPP).
Ali godinama su je kritičari optuživali za korupciju, netransparentnost, napade na vladavinu prava i pravosuđe, a Borisova vide kao jednog od glavnih krivaca za unutrašnjo političku bedu Bugarske.
Predsjednik kao politički akter
Još jednom političaru se takođe prebacuje da je dao odlučujući doprinos dubokoj podeli u Bugarskoj: predsjednik Rumen Radev, koji je blizak socijalistima Bugarske socijalističke partije (BSP). Njegova funkcija je pretežno reprezentativna. Međutim, u čestim vakuumima moći posljednjih godina, on je sve više postajao politički akter.
Radev do sada nije bio u stanju da se natjera da bezrezervno osudi ruski rat protiv Ukrajine. Takođe je rekao „ne” isporukama oružja Kijevu – vjerovatno iz obzira prema tradicionalnoj naklonosti mnogih Bugara prema Rusiji, kao i podijeljenom mišljenju o podršci Ukrajini.
Od toga eksplicitno profitiraju proruske partije kao što je Preporod, koja će prema istraživanjima javnog mnjenja biti treća ili četvrta po snazi - pored Pokreta za prava i slobode (DPS), koji zvanično zastupa interese turske manjine - u novom sazivu parlamenta.
Tema izborne kampanje - Ukrajina
Osim u Mađarskoj, pitanje vojne podrške Ukrajini je kontroverznije u Bugarskoj nego u skoro bilo kojoj drugoj zemlji EU. Koliko je kontroverzno pokazuju burne reakcije na istraživanje njemačkog lista „Velt": u januaru 2023. pod naslovom „Bugarska: zemlja koja je tajno spasila Ukrajinu" ovaj list piše kako je Petkova vlada prećutno i zamršeno vojno podržavala Ukrajinu.
Autor Filip Folkman-Šluk smatra da je u interesu Evrope da Bugarska iz izbora izađe sa stabilnom vladom. „Najkasnije od Putinovog napada na Ukrajinu, trebalo je da postane jasno da Bugarska igra važnu ulogu u EU – kao podrška Ukrajini oružjem i municijom, zbog njenog strateškog položaja na Crnom moru, ali i kao čvorište za snabdjevanje EU energijom".
Vesela Černeva, direktorka Evropskog savjeta za spoljne odnose u Sofiji, sa zabrinutošću posmatra kako pitanje vojne podrške Ukrajini dominira izbornom kampanjom. „Stranke kao što je Preporod svojom kampanjom protiv isporuke oružja Ukrajini ili uvođenja eura učinile su antizapadni narativ društveno prihvatljivim u Bugarskoj. Zanimljivo je da centrističke partije poput GERB-a ne protivriječe ovoj retorici, barem ne za sada." Černeva smatra, međutim, da je bugarsko društvo u velikoj meri zrelije od političke elite: „Ono je pouzdan deo konsenzusa EU".
Kamen spoticanja - Borisov
Da li će to dovesti do jasnijeg izbornog rezultata nego na prošlim izborima, ostaje da se vidi. PP-DB i GERB prema trenutnim anketama stoje rame uz rame. Na osnovu jasnih proevroatlantskih izjava – koje je GERB dao barem verbalno – i oštrog osuđivanja ruske invazije na Ukrajinu, čini se očiglednom da dvije partije mogu da formiraju koaliciju. Ali kamen spoticanja se zove - Bojko Borisov.
Optužbe o korupciji protiv vlada koje je on predvodio su pojačane, barem djelimično: Borisovljev bivši ministar finansija Vladislav Goranov nalazi se na američkoj takozvanoj „listi sankcija Magnitskog”. Stoga, PP-DB ne bi ušla u koaliciju sa strankom GERB koju predvodi Borisov.
U tom kontekstu, politikolog Daniel Smilov vidi dvije opcije: ili manjinsku vladu PP-DB, koju toleriše GERB, ili koalicionu vladu sa GERB-om i bez Borisova. Međutim, izjave stranaka poslednjih dana pokazuju da su obije opcije nerealne.
Više reda u kući
Bugari su, međutim, imali gorka iskustva u posljednje dvije godine političke nestabilnosti. Zato se Smilov nada proboju nakon aktuelnih izbora: „Ni političari ni birači ne žele ponovo istu nestabilnost. Zato će pritisak da se formira regularna vlada biti veoma jak. Posebno u pogledu stava predsjednika Radeva prema Ukrajini – stav koji ne dijeli većina stranaka".
Jedno je sigurno: formiranje vlade poslije izbora 2. aprila biće veoma komplikovano. A jedno je takođe izvjesno: sa ratom na kućnom pragu, rastućom inflacijom, socijalnom podjeljenošću - Bugarima je hitno potrebno više reda u kući i energična, demokratski legitimna vlada. Barem po ovom pitanju se slažu svi posmatrači.
Bonus video:
