U današnjem ruskom granatiranju grada i okoline grada Hersona na jugu Ukrajine ubijen je 21 civil, a napadnuti su hipermarket, željeznička stanica i prelaz, benzinska pumpa i stambene zgrade, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, prenosi Rojters.
"Poznato je da je 48 ljudi povrijeđeno", rekao je Zelenski u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
"Svi civili! S tim da dan još nije prošao! U jednom regionu!" napisao je.
Zelenski je mete opisao kao "krvavi trag koji Rusija ostavlja za sobom svojim granatama".
Zvaničnici su ranije rekli da se 12 žrtava nalazi u gradu Hersonu, glavnom gradu regiona Herson, gdje je hipermarket bio pod vatrom dok su ljudi obavljali jutarnju kupovinu.
Još četvoro je ubijeno u selima izvan glavnog grada.
Među njima su tri inženjera koji su pokušavali da poprave štetu nanijetu elektroenergetskoj mreži u ranijim ruskim bombardovanjima.
Lokve krvi i gomile otpada ležale su na tlu ispred hipermarketa u Hersonu, čiji je ulaz bio teško oštećen i ograđen, rekli su dopisnici Rojtersa sa lica mjesta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su sve žrtve bile ili mušterije ili radnici u hipermarketu.
"Kada neprijatelj ne može ništa da postigne na bojnom polju, on udara na mirne gradove", rekao je portparol ukrajinske vojske Serhij Čerevatij.
Rusija nije komentarisala napade u Hersonu, jednom od četiri ukrajinska regiona za koje je rekla da ih je anektirala prošlog septembra.
Moskva je negirala da je ciljala civile u svojoj invaziji na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022.
Države članice Evropske unije (EU) postigle su dogovor o zajedničkoj nabavci municije za Ukrajinu, nakon višenedjeljnih neslaganja koja su izazvala nezadovoljstva vlasti u Kijevu.
Švedska, sadašnja predsjedavajuća EU, saopštila je da su ambasadori odobrili odluku da podrže ukrajinske oružane snage sa milijardu eura, u cilju zajedničke nabavke municije i projektila, prenosi Rojters.
Ambasadori zemalja članica EU odobrili su sporazum na sastanku u Briselu, čime je okončan spor oko toga koliko poslova iz ugovora o municiji treba da ostane u Evropi.
(Mina)
Ukrajinsko tužilaštvo je saopštilo da je šesnaest ljudi poginulo u ruskim napadima na ukrajinsku oblast Herson.
Dvanaest njih je ubijeno u glavnom gradu regiona, koji se takođe zove Herson dok su su 22 osobe ranjene, navodi se u saopštenju, navodi Rojters.
Rojters prenosi i da su ruske snage redovno granatirale Herson iz djelova istoimene oblasti koja je pod njihovom kontrolom.
Povezani članci
Ruske vlasti optužile su danas Ukrajinu da je pokušala napad dronovima na Kremlj.
Ukrajinsko predsjedništvo je saopštilo da Ukrajina "nema nikakve veze" s napadom".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravi u glavnom gradu Finske, Helsinkiju, na jednodnevnom nordijskom samitu.
Očekuje se da će se Zelenski u srijedu sastati sa četiri nordijska premijera koji se okupljaju u rezidenciji finskog predsjednika Saulija Niinistea.
Razgovarat će o njihovoj podršci Ukrajini.
Nordijske zemlje - Finska, Švedska, Norveška, Danska i Island - većinski su stale uz Ukrajinu nakon ruske invazije 24. februara 2022. godine.
Sastanku u finskoj predsjedničkoj palati u Helsinkiju prisustvuju švedski premijer Ulf Kristersson, norveški Jonas Gahr Store, danska premijerka Mette Frederiksen, islandska Katrin Jakobsdottir i finski predsjednik Niinisto.
Niinisto je rekao da će se na samitu razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu, kontinuiranoj podršci nordijskih zemalja Kijevu, razvoju odnosa Ukrajine s Evropskom unijom i NATO-om te o ukrajinskoj mirovnoj inicijativi.
"Postoji hitna potreba za vojnom podrškom kako bi se osiguralo da Ukrajinci budu što jači u borbi protiv Rusije", rekao je danski premijer Frederiksen.
Rusija je izvela treću seriju noćnih napada na Kijev, saopštile su vlasti glavnog grada Ukrajine, dok je pogođena zgrada u Dnjepropetrovskoj oblasti.
Kako je saopštila Komanda vazdušnih snaga Ukrajine, uništen je 21 od 26 dronova "šahid" iranske proizvodnje koje je lansirala Rusija, ali je jedan pogodio zgradu u Dnjepropetrovskoj oblasti, prenosi Rojters.
Još nema izvještaja o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti.
Rusija je protekle nedjelje pojačala napade na Ukrajinu uoči očekivane ukrajinske kontraofanzive, šaljući skoro svake noći projektile na Kijev i druge oblasti.
Sjedinjene Američke Države planiraju da danas objave novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 300 miliona dolara, u okviru kojeg će prvi put biti i raketa kratkog dometa, saznaje Rojters, pozivajući se na izjave dvojice američkih zvaničnika.
Riječ je o nevođenoj raketi "hidra 70" koja se lansira iz vazduha, a koja bi mogla da pomogne Ukrajini da oslabi ruske kopnene položaje i da pruži vazdušnu podršku ukrajinskim kopnenim snagama uoči planirane kontraofanzive.
U sklopu paketa biće poslati topovi haubice kalibra 155 milimetara, kao i municija za sisteme HIMARS, protivtenkovske rakete i minobacači, rekli su neimenovani zvaničnici za Rojters.
Naveli su da je paket pomoći još uvijek u fazi finalizacije i mogao bi da bude promijenjen. Reč je o 37. paketu vojne pomoći koji će SAD poslati Ukrajini od početka rata u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 433. dan.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je saznao iz medija, a ne iz Vašingtona, za curenje povjerljivih američkih dokumenata koji se odnose na rat Ukrajine protiv Rusije.
"Nisam prethodno dobio nikakvu informaciju od Bijele kuće ili Pentagona", rekao je Zelenski u intervjuu koji je sinoć objavio Vašington post.
Procurjeli tajni američki dosijei detaljno govore o stavovima Vašingtona o ratu u Ukrajini, uključujući zabrinjavajuće stanje ukrajinske protivvazdušne odbrane krajem februara.
Američki gardista uhapšen je zbog širenja ovih informacija i optužen 14. aprila.
Ova epizoda "nije od koristi za reputaciju Bijele kuće, a mislim da nije ni za ugled Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Zelenski.
(BETA)
Bonus video:
