Vještačka inteligencija (AI) uzela je prvi danak u glomaznoj briselskoj administraciji, piše portal “Politiko” i dodaje da su visokothnološke mašine koje rekordnom brzinom prolaze kroz eurokratski žargon zamijenile stotine prevodilaca koji rade za institucije Evropske unije.
Na taj način je, kako ističe portal, smanjen jedan od najvećih i najstarijih odsjeka među višejezičnim briselskim institucijama, što bi moglo biti tek početak budući da novi AI alati imaju potencijal da dodatno zamijene ljude.
Prevodioci su ključni šarafi u složenoj EU mašineriji, budući da svaki zvanični tekst mora biti preveden na 24 radna jezika EU prije nego što stupi na snagu.
Do prije par godina, taj herkulovski posao obavljali su isključivo ljudi. Međutim, to više nije slučaj čemu u prilog govori i podatak Evropske komisije da je prevodilački odsjek u posljednjih deset godina smanjen za 17 odsto. Razlog tome je mašinsko prevođenje.
Prevodilački veterani nostalgični su za starim danima, kada su provodili sate prelistavajući prašnjave rječnike i kucajući obimna dokumenta.
Mašinsko prevođenje pomaže prevodiocima, ali ih ne može zamijeniti. Uvijek će biti potrebna potvrda ljudskog eksperta
Tehnologija štedi vrijeme, kazao je za “Politiko” prevodilac Markus Foti, koji je sada na čelu automatskog prevodilačkog odsjeka EK.
”Vrijeme koje sam nekada provodio hodajući do lokalne biblioteke... 1999. godine ili otprilike tada, tražeći relevatne paragrafe, sada mogu provesti na samom prevođenju”, kazao je on.
Međutim prevodioci insistiraju na tome da su tvrdnje da je njihovo vrijeme prošlo u velikoj mjeri pretjerane. Mada se posao prilagođava vještačkoj inteligenciji, ljudski elemenat ostaje od suštinske važnosti, tvrde oni.
”Svijet se mijenja, a prevođenje neće biti izostavljeno”, kazao je Spiridon Pilos, bivši zvaničnik EK koji je nadgledao uvođenje prevodilačkih mašina 2013. godine.
”Mašinsko prevođenje pomaže prevodiocima, ali ih ne može zamijeniti. Uvijek će biti potrebna potvrda ljudskog eksperta”.
Pilos ističe da “prevodilac uvijek ima krajnju odgovornost, i odgovoran je za rezultate”, naročito kada su u pitanju važni tekstovi.
”Za takve, hitne govore, oni i dalje preferiraju ljudski prevod, naročito zbog osjetljivosti teme. Takve stvari ne smiju da procure”, kazala je Šejla Kastilja, šefica odsjeka za postidiplomske prevodilačke studije na Univerzitetu u Dablinu.
Prevodioci iz EU naglašavaju da se njihova svakodnevna rutina kreće ka uočavanju grešaka i prilagođavanju mašinski prevedenih tekstova govoru EU.
U žargonu prevodioca, ovo je poznato kao “korektura” i postaje sve važniji dio posla.
”Već znam da vjerovatno neću prevoditi do kraja života”, rekla je za “Politiko” mlada prevoditeljka Savjeta Evrope koja je govorila pod uslovom da ostane anonimna jer nije ovlašćena da razgovara sa medijima. Dodala je da će korektura vjerovatno biti najveći dio njenog posla u budućnosti.
Prevodioci se, takođe, nadaju da će sve veća upotreba društvenih mreža od strane EU stvoriti nove prilike.
”Većina zvaničnih EU naloga na društvenim mediima je na engleskom jeziku, ali to znači da će se pojedini osjetiti izostavljeno”, kazala je prevoditeljka. “Pitam se kako će to promijeniti našu profesiju”,
”Odbrana višejezičnosti nije popularna bitka - zato što je skupa”, kazao je za “Politiko” Kristijano Sebastijani, predsjednik sindikata koji predstavlja zaposlene u EU institucijama.
On vjeruje da smanjenje prevodilačkih radnih mjesta prijeti da oslabi višejezičnost EU u korist engleskog jezika.
Bonus video:
