Prije skoro dvadeset pet godina, ovaj list je nazvao je Njemačku bolesnikom eura. Kombinacija ponovnog ujedinjenja, tromog tržišta rada i usporavanja izvozne potražnje je opterećivala ekonomiju, što je dovelo do dvocifrene stope nezaposlenosti. Zatim je niz reformi početkom 2000-ih godina doveo do zlatnog doba, kada je Njemačka izazivala zavist. Ne samo da su vozovi išli na vrijeme, već se zemlja zahvaljujući svjetski priznatim inženjerskim dostignućima takođe isticala kao izvozna sila. Međutim, dok je Njemačka prosperirala, svijet je nastavio da se okreće. Kao rezultat toga, Njemačka je ponovo počela da zaostaje.
Najveća evropska ekonomija je prešla put od lidera u rastu do zaostajanja. Između 2006. i 2017. godine nadmašila je svoje velike konkurente i držala korak s Amerikom. Međutim, upravo je doživjela treće tromjesečje opadanja ili stagnacije i mogla bi biti jedina velika ekonomija koja će se smanjiti u 2023. godini. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, Njemačka će rasti sporije od Amerike, Velike Britanije, Francuske i Španije i u narednih pet godina.
Situacija nije toliko zabrinjavajuća kao što je bila 1999. godine. Nezaposlenost danas iznosi oko tri odsto, zemlja je bogatija i otvorenija. Ali Njemci se sve više žale da njihova zemlja ne funkcioniše onako kako bi trebalo. Četiri od pet ispitanika kaže da Njemačka nije dobro mjesto za život. Vozovi sada toliko kasne da je Švajcarska zabranila večernjim da saobraćaju u njenoj mreži. Nakon što je ovog ljeta drugi put ostala zaglavljena u inostranstvu zbog kvara njenog starog zvaničnog aviona, ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je odustala od puta u Australiju.
Godinama je izvanredan učinak Njemačke u starim industrijama prikrivao nedostatak ulaganja u nove. Samozadovoljstvo i opsesija fiskalnim oprezom doveli su do premalog javnog ulaganja, ne samo u državnu željeznicu i vojsku. U cjelini, ulaganje zemlje u informacionu tehnologiju kao udio u BDP-u manje je od polovine onog u Americi i Francuskoj. Birokratski konzervatizam takođe predstavlja prepreku. Dobijanje dozvole za poslovanje traje 120 dana - dvostruko duže od prosjeka OECD-a. Tu su i pogoršane geopolitičke prilike, teškoće u eliminisanju emisija ugljenika i problemi starenja stanovništva.
Prema procjeni MMF-a, Njemačka će rasti sporije od Amerike, Velike Britanije, Francuske i Španije i u narednih pet godina
Geopolitika znači da proizvodnja možda neće više biti unosna kao što je bila. Od svih velikih zapadnih ekonomija, Njemačka je najviše izložena Kini. Trgovina između te dvije zemlje prošle godine je iznosila 314 milijardi dolara. Ta veza je nekada bila motivisana profitom, dok je sada situacija složenija. Njemački proizvođači automobila u Kini gube bitku sa domaćim konkurentima za tržišni udio. A u osjetljivijim oblastima, dok Zapad “smanjuje rizik” svojih veza s Kinom, neki odnosi se mogu prekinuti zauvijek. U međuvremenu, trka za naprednom proizvodnjom i robusnim lancima snabdijevanja pokreće bujicu subvencija za podsticanje domaće industrije, koja će ili ugroziti njemačke firme ili zahtijevati subvencije unutar Evropske unije.
Još jedna teškoća dolazi od energetske tranzicije. Industrijski sektor Njemačke koristi skoro dvostruko više energije od sljedećeg najvećeg u Evropi, a njeni potrošači imaju mnogo veći karbonski otisak od onih u Francuskoj ili Italiji. Jeftin ruski gas više nije opcija i ta zemlja je, u spektakularnom autogolu, odustala od nuklearne energije. Nedostatak ulaganja u mreže i spora procedura izdavanja dozvola ometaju tranziciju ka jeftinoj obnovljivoj energiji, ugrožavajući konkurentnost proizvođača.
Njemačkoj takođe sve više nedostaje talenat. Bejbi bum nakon Drugog svjetskog rata znači da će se dva miliona radnika penzionisati narednih pet godina. Iako je zemlja primila skoro 1,1 milion ukrajinskih izbjeglica, mnogi su djeca i žene koje ne rade i koje se uskoro mogu vratiti kući. Već sada, dvije petine poslodavaca kažu da teško nalaze stručne radnike. Savezna država Berlin ne može da popuni kvalifikovanim osobljem ni polovinu slobodnih radnih mjesta u prosvjeti.
Da bi Njemačka prosperirala u svijetu koji je sve podjeljeniji, zeleniji i stariji, njen ekonomski model će morati da se prilagodi. Međutim, dok je visoka nezaposlenost primorala koaliciju Gerharda Šredera na akciju 1990-ih, ovaj put je lakše ignorisati zvona za uzbunu. Malo ko u današnjoj vladi, koju čine Socijaldemokrate, liberalne Slobodne demokrate i Zeleni, priznaje težinu zadatka. Osim toga, koalicija je toliko razjedinjena da bi stranke imale problema da se slože oko mjera za popravljanje situacije. Osim toga, Alternativa za Njemačku, ultradesničarska populistička stranka, ima podršku od 20 odsto na nacionalnom nivou i mogla bi osvojiti pobjedu na nekim pokrajinskim izborima sljedeće godine. Malo ko u vladi će predložiti radikalne promjene iz straha da one ne idu naruku toj stranci.
Njemačka je liberalizovala pravila imigracije, ali proces dobijanja vize i dalje ide sporo i ona bolje dočekuje izbjeglice nego profesionalce
Stoga bi se moglo doći u iskušenje da se zadrže stari načini rada. Ali to ne bi vratilo Njemačkoj njeno zlatno doba. Niti bi suzbilo nagomilavanje izazova za status kvo. Kina će nastaviti da se razvija i takmiči, a smanjenje rizika, dekarbonizacija i demografija ne mogu se samo ignorisati.
Umjesto da bježe od toga, političari moraju da gledaju naprijed, podsticanjem novih firmi, infrastrukture i talenata. Prihvatanje tehnologije bilo bi dar novim firmama i industrijama. Digitalizovana birokratija bi mnogo pomogla manjim firmama koje nemaju kapacitet da popune tone papirologije. Dalja reforma dozvola bi pomogla da se infrastruktura izgradi brzo i prema planiranom budžetu. Novac je takođe bitan. Prečesto je infrastruktura patila jer je vlada pravila fetiš od pravila o uravnoteženom budžetu. Iako Njemačka ne može da troši tako slobodno kao što je mogla 2010-ih, kada su kamatne stope bile niske, odustajanje od ulaganja kao načina obuzdavanja prekomjerne potrošnje je lažna ekonomija.
Jednako važno će biti privlačenje novih talenata. Njemačka je liberalizovala pravila imigracije, ali proces dobijanja vize i dalje ide sporo i ona bolje dočekuje izbjeglice nego profesionalce. Privlačenje više stručnih imigranata čak bi moglo da njeguje domaći talenat, ako bi pomoglo da se riješi hronični nedostatak nastavnika. U zemlji koja ima koalicionu vladu i oprezne birokrate, ništa od ovoga neće biti lako. Ali prije dvije decenije, Njemačka je izvela izvanrednu transformaciju sa izuzetnim efektom. Vrijeme je da još jednom posjeti zdravstveni centar.
Prevod: A. Šofranac
Bonus video:
