Posle sporog napredovanja ukrajinskih snaga u prva dva mjeseca kontraofanzive koju je Kijev pokrenuo za oslobađanje teritorija pod kontrolom Rusije, u SAD se sve više sumnja da će Ukrajina ove godine ostvariti ciljeve svojih ofanzivnih operacija.
Zbog slabog napretka na frontu, ali i manjka ostvarivih ciljeva sukobljenih strana, rat u kojem je, prema podacima SAD, poginulo ili ranjeno skoro 500.000 ukrajinskih i ruskih vojnika, mogao bi godinama da potraje, pišu svjetski mediji.
Ograničeni napredak
Čini se da Kijevu ponestaje opcija u kontraofanzivi za koju su zvaničnici tvrdili da je ključna operacija Ukrajine za oslobađanje značajnog djela teritorije koje su pod okupacijom ruskih snaga, ističe Vašington post.
Poslije više od dva mjeseca borbi, kontraofanziva pokazuje znake posustajanja, pošto je napredak ukrajinskih snaga ograničen na nekoliko sela, dok ruske trupe napreduju na sjeveru, piše list, ukazujući da nemogućnost Ukrajine da ostvari odlučujući uspjeh na bojnom polju podstiče strahove da sukob ulazi u pat poziciju i da bi međunarodna podrška Kijevu mogla da oslabi.
Novi povjerljivi američki obavještajni izvještaj predviđa da ukrajinske snage u kontraofanzivi neće uspjeti da ove godine stignu do ključnog grada Melitopolja na jugoistoku zemlje. S druge strane, podvlači Vašington post, očekuje se da će u SAD biti sve glasniji pozivi na smanjenje pomoći Ukrajini kako se budu približavali predsjednički izbori u novembru 2024.
Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Ukrajina napraviti prodor u ofanzivi bez naprednog oružja ili potpunog angažovanja snaga koje se i dalje drže u rezervi. Ukrajinski i zapadni zvaničnici dotle pozivaju na strpljenje, navodeći da je napredovanje sporije nego što se očekivalo, ali insistiraju na tome da Ukrajina ostvaruje stabilne dobitke.
Takođe, ukazuje Vašington, vremenski okvir za ukrajinske ofanzivne operacije je ograničen. Prošle godine, ukrajinske snage su slabo napredovale pošto su početkom novembra ponovo zauzele grad Herson na jugu, s obzirom na dolazak nepovoljnog vremena tokom zime.
Ruske snage, s druge strane, kako piše Vašington post, nisu poklekle, već pružaju žestok otpor, pa čak i napreduju na sjeveroistoku Ukrajine, gdje su vlasti u Kupjansku – gradu koji je Ukrajina oslobodila prošle jeseni – naredile masovnu evakuaciju civila.
Od početka kontraofanzive u junu, ukrajinske snage su povratile oko 200 kvadratnih kilometara okupiranih teritorija, s najveći dobicima u blizini Bahmuta na istoku i u regionu Zaporožja južno od Orihiva.
Kritike i pesimizam
Američki zvaničnici su sve kritičniji prema strategiji ukrajinske kontraofanzive, ali i sve pesimističniji u pogledu njenih šansi za uspjeh, što, prema ocijeni Fajnenšl tajmsa (The Financial Times), produbljuje tenzije između Kijeva i Vašingtona u najkritičnijoj tački rata od početka ruske invazije.
SAD i Ukrajina su prvobitno planirale proljećnu ofanzivu koja bi tokom ljeta brzo potisnula ruske okupacione snage, ali je, kao navodi britanski list, spor napredak na terenu naveo Kijev da se vrati tradicionalnijoj taktici, umjesto manevara kombinovanih snaga kojima su SAD i druge zapadne zemlje obučavali ukrajinske snage ranije ove godine.
Ukrajinci su prošle nedjelje nastavili da bilježe manje uspjehe, između ostalog oslobađanjem sela Urožajne. Međutim, američki zvaničnici nezvanično kažu da se pripremaju za, kako izgleda, rat iscrpljivanja koji će se otegnuti do sljedeće godine, dok javno ponavljaju kontinuiranu podršku Kijevu.
Jedna od tačaka napetosti između američkih i ukrajinskih zvaničnika tiče se pitanja kako je Kijev rasporedio vojsku. Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da manje izbjegava rizik i da u potpunosti usmjeri svoje snage na glavnu osovinu kontraofanzive na jugu zemlje kako bi došla do šanse da probije ruske linije i stigne do Azovskog mora, čime bi se presjekla teritorija pod ruskom kontrolom – kopneni most koji spaja jug Ukrajine s Krimom.
Vašington je takođe tražio od Kijeva da pošalje više borbene moći na jug i prestane da se koncentriše na istok, gdje je angažovao skoro polovinu svojih snaga. Međutim, ukazuje Fajnenšl tajms, Ukrajina je umjesto toga rasporedila neke od svojih najboljih borbenih jedinica za napore da oslobodi Bahmut.
Zvaničnici u Kijevu, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog i neke od kritičara administracije predsjednika SAD Džoa Bajdena, pozivaju zapad da pošalje Ukrajini teško naoružanje i kažu da će napredovanje u kontraofanzivi biti i dalje sporo ako Vašington ne pošalje oružje dugog dometa koje bi podržalo snage na terenu. Neki analitičari kažu da je fokus Kijeva na dalekometno oružje pogrešno, s obzirom na njegov skromni uticaj u ratu koji se sve više vodi artiljerijom, uključujući i kasetnu municiju koju su SAD nedavno poslale Ukrajini.
Neostvarivi i nejasni ciljevi
Rat u Ukrajini je u opasnosti da se otegne nekoliko godina, piše Volstrit džurnal, navodeći da razlog za to nije samo spor razvoj na frontu, već i to što niko od glavnih aktera nema jasne i ostvarive političke ciljeve.
Glavni cilj Ukrajine da povrati svu svoju teritoriju je najjasniji, ali i teško ostvariv s obzirom na ograničenja zapadne podrške. SAD i ključni evropski saveznici kao što je Njemačka žele da spriječe Rusiju da pobijedi, ali se plaše troškova i rizika pomoći koja bi Ukrajinu dovela do takve pobijede.
Zato zapadni zvaničnici razmatraju velike nagodbe za okončanje rata, ali se one ne poklapaju ni s ciljevima Kijeva, ni s ciljevima Moskve. Deklarisani ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina su najelastičniji – od ambicioznih imperijalnih planova do ograničenijeg otimanja ukrajinske zemlje – a i, kako ističe, američki list, mijenjaju se sa situacijom na terenu.
Bajden je rekao da je cilj američke pomoći da Ukrajini omogući najbolju poziciju za eventualne mirovne pregovore, bez navođenja pod kojim uslovima treba da pregovara. Ranije ove godine, Vašington, Berlin i drugi su se nadali da će se otvoriti šansa za razgovore ove jeseni, ako kontraofanziva Kijeva ostvari značajan napredak na jugu i istoku Ukrajine.
Ipak, tokom cijelog rata, davanje Ukrajini odlučujuće vatrene moći sukobljavalo se s drugim prioritetom Zapada – izbjegavanjem nekontrolisane eskalacije koja bi vodila u direktan rat s Rusijom ili navela Putina da iskoristi nuklearno oružje.
Ograničena brzina slanja pomoći Ukrajini je bila očigledna u višemjesečnim debatama na Zapadu o tome da li da Kijevu obezbijedi tenkove, avione i rakete dugog dometa. Ograničeno naoružavanje ukrajinskih trupa doprinelo je njihovim teškim gubicima tokom rata i njihovom bolno sporom napredovanju ovog leta protiv utvrđenih ruskih linija u regionima Zaporožja i Donjecka, a sad su američke obaviještajne službe pesimistične u pogledu toga da li ukrajinske snage mogu da probiju rusku odbranu i stignu do Azovskog mora.
Zapanjujući broj poginulih vojnika
Američki zvaničnici kažu da se ukupan broj poginulih ili ranjenih ukrajinskih i ruskih vojnika od početka rata u Ukrajini prije 18 mjeseci približava zapanjujućem broju od 500.000, čemu su doprinijele velike žrtve ove godine, ističe Njujork tajms.
Zvaničnici su upozorili da je broj žrtvama i dalje teško procijeniti jer se vjeruje da Moskva rutinski umanjuje broj poginulih i povrijeđenih u ratu, dok Kijev ne objavljuje zvanične podatke. Kažu, međutim, da se krvoproliće intenziviralo ove godine na istoku Ukrajini i da nastavlja stalno da raste tokom ukrajinske kontraofanzive.
Zbog velikih gubitaka u prvim nedjeljama kontraofanzive – hiljade ubijenih ili ranjenih vojnika, kao i uništenja oružja dobijenog sa Zapada – Ukrajina je promijenila taktiku, vrativši se pokušajima iznurivanja ruskih snaga napadima artiljerije i raketama dugog dometa, umesto juriša preko minskih polja pod vatrom.
Američki zvaničnici brinu da bi Ukrajina tako mogla da ostane bez dragocijene municije, što bi donijelo prednost Putinu u ratu iznurivanja. Ukrajinski komandanti su se, međutim, odlučili za promijenu kako bi smanjili broj žrtava i sačuvali snage na frontu.
Ruski vojni gubici, rekli su zvaničnici, približavaju se broju od 300.000, što uključuje 120.000 poginulih i 170.000 do 180.000 ranjenih vojnika. Ukrajina je imala manje stradalih – blizu 70.000 ubijenih i 100.000 do 120.000 ranjenih vojnika.
S druge strane, ruske snage brojčano nadmašuju ukrajinske skoro tri prema jedan, a Rusija ima i veću populaciju iz koje može da popuni svoje redove. Ukrajina, prema analitičarima, ima oko 500.000 vojnika, uključujući aktivne, rezervne i paravojne trupe. Nasuprot tome, Rusija ima 1.330.000 pripadnika aktivnih, rezervnih i paravojnih trupa.
Pored toga, analitičari koji se bave Rusijom kažu da je malo vjerovatno da će gubitak života odvratiti Putina od daljeg ratovanja. On nema političku opoziciju i rat je predstavio kao neku vrstu sukoba koji je Rusija vodila tokom Drugog svjetskog rata, kada je poginulo više od osam miliona sovjetskih vojnika, piše Njujork tajms, dodajući da zvaničnici SAD kažu da veruju da Putin može da podnese gubitak stotine hiljada života u Ukrajini, mada bi veći broj žrtava mogao da ugrozi političku podršku koju uživa u Rusiji.
Bonus video:
