Populistički bivši premijer Robert Fico, čija je stranka favorit na prijevremenim parlamentarnim izborima u Slovačkoj, planira da ukine vojnu i političku podršku susjednoj Ukrajini, direktno se suprotstavljajući Evropskoj uniji i NATO, ukoliko se vrati na vlast.
Fico, koji je bio slovački lider od 2006. do 2010, i zatim ponovo od 2012. do 2018. godine, ima najveće izglede da postane premijer poslije izbora 30. septembra. On i njegova ljevičarska partija Smjer vode kampanju na jasnoj proruskoj i antiameričkoj platformi.
Njegova kandidatura je dio trenda koji se vidi širom Evrope. Samo Mađarska za sada ima otvoreno prorusku vladu, ali u drugim zemljama, među kojima su Njemačka, Francuska i Španija, populističke partije skeptične prema intervenciji u Ukrajini imaju značajnu podršku glasača. U mnogim od tih zemalja uskoro se održavaju nacionalni ili regionalni izbori, koji bi mogli da javno mnjenje okrenu od Kijeva ka Moskvi.
“Ako Smjer bude dio vlade, više nećemo slati oružje niti municiju Ukrajini", izjavio je Fico, koji je trenutno poslanik u skupštini Slovačke, poznat po grubim i nepristojnim tiradama protiv novinara, u intervjuu za Asošijeted pres prije jednog od novijih predizbornih mitinga.
Pedesetdevetogodišnji Fico se takođe protivi sankcijama EU Rusiji, dovodi u pitanje sposobnost ukrajinske vojske da ruske trupe potisne iz zemlje, i želi da iskoristi članstvo Slovačke u NATO da blokira prijem Kijeva. Njegov povratak na vlast bi mogao da dovede do toga da Slovačka napusti demokratski kurs i na druge načine, sljedeći put Mađarske pod premijerom Viktorom Orbanom, i u manjoj mjeri Poljske pod vlašću stranke Pravo i pravda.
Mala centralnoevropska zemlja, stvorena 1993. poslije raspada Čehoslovačke, snažno podržava Ukrajinu od početka ruske invazije prije više od 18 mjeseci. Slovačka je bila druga članica NATO koja je sopstvenu flotu lovaca MiG-29 iz sovjetske ere ustupila Kijevu, a takođe je donirala sistem protivvazdušne odbrane S-300.
Međutim, pad javnog povjerenja u liberalnu demokratiju i zapadne organizacije u Slovačkoj je veći nego u bilo kom drugom djelu regiona koji se "otresao" višedecenijske sovjetske dominacije.
Prema anketi iz marta koju je sproveo tink tenk Globsek sa sjedištem u Bratislavi, većina slovačkih ispitanika, 51%, vjeruje da su Zapad ili Ukrajina odgovorni za rat. Polovina vidi SAD kao prijetnju bezbjednosti svoje zemlje, što je rast od 39 odsto iz 2022. Od osam ispitanih zemalja, Slovaci su najviše nepovjerljivi prema Sjedinjenim Državama, Bugarska je na dalekom drugom mestu sa 33 odsto, a Mađarska treća sa 25 odsto.
“Imamo veliki problem", kaže Katarina Klingova, istraživačica Globsekovog Centra za demokratiju i otpornost.
Istraživanje je sprovedeno u Bugarskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Svaka od zemalja imala je 1.000 ispitanika a margina greške je plus ili minus tri odsto.
Samo 48 odsto Slovaka smatra da je liberalna demokratija dobra za njihovu zemlju, što je drugi najniži rezultat posle Litvanije (47 odsto).
U februaru 2022, Slovačka je otvorila svoje granice ukrajinskim izbjeglicama, i slala oružje Kijevu. Pa ipak, mnogi Slovaci su "slabi" na svoju rusku, slovensku braću i sestre, i zahvalni Crvenoj armiji što je oslobodila zemlju na kraju Drugog svjetskog rata. Ruske operacije dezinformacija su takođe odigrale ulogu: propaganda u korist Moskve je sada rasprostranjena u slovačkim medijima.
Stavovi registrovani tokom istraživanja Globseka odražavaju frustraciju poslije haotične vladavine koalicije desnog centra, koja se raspala u decembru, i proruske kampanje dezinformacija koja se intenzivirala posle invazije na Ukrajinu, kaže Klingova.
“Izvjestan broj lokalnih političara usvojio je narative i terminologiju ruske propagande" i pojačao njen uticaj, ističe ona. Fico, čija stranka takođe vodi kampanju protiv imigracije i LBGTQ prava, jedan je od njih.
U intervjuu za AP naglasio je da nikakva količina zapadnog oružja koje stiže u Ukrajinu neće promijeniti tok rata. Rekao je da Evropska unija i SAD treba da iskoriste svoj uticaj da primoraju Rusiju i Ukrajinu da postignu kompromis.
“Naivno je vjerovati da će Rusija napustiti Krim", izjavio je Fico. "Naivno je vjerovati da će Rusija ikada napustiti teritoriju koju kontroliše" u Ukrajini.
Političar je govorio u gradiću Mihalovce, blizu slovačke granice sa Ukrajinom. Nedaleko odatle nalazi se grad Užhorod, jedan od glavnih graničnih prelaza za robu i ljude. U proljeće 2022, hiljade ukrajinskih izbjeglica ušle su u Slovačku na tom mjestu, dok je humanitarna pomoć išla na drugu stranu, a granicu su ponekad prelazili i strani borci.
U skorije vrijeme, isporuke ukrajinskog žita su prešle granicu, na nezadovoljstvo lokalnih poljoprivrednika koji kažu da im to ide na štetu. Kada je ranije ovog mjeseca istekao dogovor EU da ukrajinska pšenica bude samo u tranzitu i van lokalnih tržišta, Slovačka je saopštila da će produžiti sopstvenu zabranu uvoza do kraja godine.
Međutim, dok je rat u Ukrajini oborio cijenu žitarica u Evropi, podigao je cijenu energenata. Prije nego što je EU uvela sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, Slovačka je većinu svoje nafte i gasa dobijala od Rusije.
Prošle godine, inflacija je porasla na 12,13 odsto, zbog velikog skoka cene energenata. U septembru 2022, hiljade ljudi su učestvovale u protestu koji je organizovala stranka Smer, na kome je Fico poručio da je vladina podrška Ukrajini djelimično odgovorna za inflaciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, uz podršku zapadnih pristalica Ukrajine, isključio je mogućnost pregovora sa Moskvom dok se ruske trupe ne povuku iz njegove zemlje. Takođe vrši pritisak na NATO da pruži jasan put ka članstvu njegovoj zemlji.
Na samitu u julu, NATO lideri su obećali da će nastaviti da snabdijevaju Ukrajinu oružjem i municijom, ali nisu ponudili zaštitu pod "bezbjednosnim kišobranom" Alijanse. Fico je izjavio za AP da se "u načelu" protivi rokovima za članstvo Ukrajine navodeći da bi to "dovelo do Trećeg svjetskog rata."
Bivši premijer i njegova partija su pokazivali proruske tendencije tokom godina na vlasti i van nje. Godine 2015, posle ruske aneksije Krima, Fico je bio jedan od malobrojnih evropskih lidera koji se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da razgovara o poslovanju, uprkos sankcijama EU.
Međutim, dok je bio na vlasti, takođe je vodio računa da njeguje odnose sa Sjedinjenim Državama. 2018. započeo je pregovore o bezbjednosnom sporazumu sa Vašingtonom. Taj sporazum je ratifikovan prošle godine, ali je Fico organizovao protest na kome je hiljadama okupljenih poručio da je potpisani sporazum "izdaja". Rekao je da će pakt ugroziti suverenitet Slovačke i isprovocirati Rusiju - što su demantovale slovačka i američka vlada.
Fico sada ponavlja ruski narativ o uzrocima rata u Ukrajini, uključujući i Putinove nepotvrđene navode da aktuelna ukrajinska vlada upravlja nacističkom državom, u kojoj je potrebna zaštita etničkim Rusima koji žive na istoku.
“Kažem jasno i glasno i ponoviću: Rat u Ukrajini nije počeo juče ili prošle godine. Počeo je 2014. godine, kada su ukrajinski nacisti i fašisti počeli da ubijaju ruske građane u Donbasu i Lugansku", poručio je Fico pristalicama u svom rodnom gradu Topolčani 30. avgusta.
Grigorij Meseznikov, predsjednik Instituta za javna pitanja, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Bratislavi, kaže da je Fico koga birači sada vide "najautentičniji od početka političke karijere", ali ujedno i "najgori i najradikalniji."
“Položaj snaga protiv sistema nikada nije bio jači od 1989", izjavio je Meseznikov, misleći na godinu kada se u Čehoslovačkoj odigrala antikomunistička Plišana revolucija.
Robert Fico je nekada bio pragmatičniji. Tokom njegovog prvog mandata na položaju premijera, Slovačka je 2007. godine primljena u Šengensku zonu - bezvizni režim EU, i uvela euro kao nacionalnu valutu 2009. Poslije pada vlade koja je zamijenila njegovu, Fico se vratio na vlast 2012.
Neuspješno se kandidovao za predsjednika 2014, i ponovo postao premijer 2016, ali je dvije godine kasnije morao da podnese ostavku poslije ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice.
Neposredno prije smrti, Kucijak je pisao tekstove o navodnim vezama italijanske mafije i ljudi bliskih Ficu, i velikim korupcionaškim skandalima povezanim sa njegovom strankom. Poslije ubistva su izbili veliki ulični protesti što je dovelo do kraha Ficove koalicione vlade. Njegov zamjenik u partiji Smjer, Peter Pelegrini, preuzeo je ulogu premijera.
Smjer, ukaljan aferama, i vodeći kampanju na anti-imigracionoj platformi, izgubio je izbore 2020, a Pelegrini je napustio Fica i formirao novu ljevičarsku partiju Glas. Koaliciona vlada koja je stupila na vlast borbu protiv korupcije definisala kao svoj najveći prioritet.
Desetine visokih zvaničnika, policajaca, sudija, tužilaca, političara i biznismena povezanih sa Smjerom su osuđeni za korupciju i druga krivična djela.
Sam Fico je prošle godine optužen za stvaranje kriminalne grupe i zloupotrebe položaja, ali je proruski glavni tužilac Slovačke intervenisao i odbacio optužnicu.
Skoro sva istraživanja predviđaju da će Smjer biti prvi na parlamentarnim izborima, i osvojiti oko 20 odsto glasova. Ficu će tada biti potrebna podrška drugih partija da formira vladu, a izjavio je da se nada da će udružiti snage sa strankom Glas.
Druge opcije su desničarska grupa Republika, kao i ultranacionalistička Slovačka nacionalna partija.
“Njegova snažna motivacija je da izbjegne krivičnu istragu", kaže Meseznikov iz Instituta za javna pitanja. On dodaje: "Njegov povratak na vlast biće problem za Slovačku u svakom smislu."
Fico je takođe zaprijetio da će, poslije izbora, smijeniti istražitelje iz Nacionalne krivične agencije i specijalnog tužioca Danijela Lipsica koji istražuju najozbiljnija krivična djela i korupciju.
Obećao je da će "u izražavanju stavova stavljati veći naglasak na suverenitet", ali je rekao da mu nije namera da zemlju povuče iz EU ili NATO.
“Međunarodna javnost treba da zna da je NATO trenutno duboko nepopularan u Slovačkoj", upozorio je. "Da danas održimo referendum, garantujem da bi ljudi rekli ne NATO-u."
Bonus video:
